U skladu sa općim aktima i odredbama člana 29. Statuta DOO “Č.J.“ BIHAĆ, a na osnovu ukazane potrebe DOO „Č.J.“ Bihać, dana 10.09.2018. godine raspisuje
KONKURS
za zasnivanje radnog odnosa
Objavljuje se konkurs za slijedeća radna mjesta:
Zavarivač MIG/MAG TIG – 10 izvršilaca
Bravar – 5 izvršilaca
Pored Zakonom propisanih općih uvijeta, kandidati trebaju da ispunjavaju i sljedeće posebne uvijete:
KV/VKV/SSS
Poželjno radno iskustvo na navedenim poslovima
Samostalnost u radu kao i rad u timu
Uz prijavu kandidati su dužni dostaviti dokaze o ispunjavanju općih i posebnih uvijeta.
Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.
Konkurs ostaje otvoren do popune upražnjenih radnih mjesta.
Kandidati su dužni svoje prijave sa potpunom dokumentacijom, lično ili putem pošte, dostaviti na adresu:
DOO”Č.J.”BIHAĆ , Ul. Mlinska b.b. , 77 000 BIHAĆ , sa naznakom
Virovitičko podravska županija i USK 10 godina razvijaju saradnju
Nakon otvaranja sajma EKOBIS u Bihaću su premijer USK Husein Rošić i Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva održali sastanak sa sastanak sa predstavnicima Virovitičko-podravske županije, na čelu sa Igorom Androvićem, županom te državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske Tugomirom Majdanom.
Virovitičko podravska županija ove godine je regija partner na sajmu EKOBIS, a saradnja Unsko-sanskog kantona i ove hrvatske županije traje već deset godina.
Župan Andrović prezentirao je potencijale Virovitičko-podravske županije, koja se osim na poljoprivrednoj i prerađivačkoj industriji u posljednjim godinama, istakla i kao vodeća županija po povlačenju sredstava iz evropskih fondova, zahvaljući izuzetno uspješnoj razvojnoj agenciji. Virovitičko podravska županija spremna je, kazao je župan, podijeliti pozitivna iskustva i pomoći Unsko-sanskom kantonu da, u dodirnim tačkama, razvija sisteme dobre prakse koji će pomoći razvoj.
Premijer Rošić zanimao se i za strategiju projekta Slavonija kojem je cilj da poveća standard i smanji intenzitet iseljavanja ljudi.
Federalni ministar Šemsudin Dedić i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske Tugomir Majdan razgovorali su o mjerama poljoprivredne politike i sistemu državne potpore u poljoprivrednom sektoru.
Kickboxing Savez USK kontaktirao je redakciju usn.ba kako bi obavijestili javnost o odlasku članova tri kluba sa USK na Svjetsko kickboxing prvenstvo u sastavu reprezentacije Bosne i Hercegovine.
Naime u italijanskom Lido di Jesolu održava se WAKO Svjetsko kickboxing prvenstvo za kadete i juniore na kojima će učešće uzeti i reprezentacije Bosne i Hercegovine u čijem su sastavu i članovi KBS “Ljutoč” Orašac, KBC “Bihać” i KBS “Zino” Bihać .
Članovi reprezentacije sa područja Unsko-sanskog kantona u Italiju kreću u nedjelju 16.9.2018 . god u sastavu:
– Arnel Zuberi -57 kg Light contact (J)
– Dženeta Ljubijankić – 56 kg Full contact (J)
– Adijan Nadarević -68 kg Kick light (J)
– Lejla Mulalić -50 kg Poing fighting (sK)
– Adna Behrem +65 kg Kick light (sK)
– Elma Salkić -60 kg Light contact (J)
Predvođeni trenerima: Zijadom Halilovićem, Senadom Ćatićem te Mustafom Zulićem
Iako je bilo niz obećanja od strane vlasti, još uvijek ova tri kluba iz Bihaća nisu dobila finansijsku pomoć niti Grada Bihaća, niti Vlade USK. Nakon takmičenja i povratka sa istog, koncem septembra rukovodstvo ovih klubova će detaljnije progovoriti o očiglednim predizbornim obećanjima.
U Bihaću je danas u prisutstvu brojnih zvanica i izlagača otvoren 16. međunarodni sajam Ekobis u organizaciji Privredne komore Unsko-sanskog kantona. Ceremoniji otvaranja prisutstvovali su: Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić, gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, Mahmoud Heidari, ambasador I.R. Iran, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske Tugomir Majdan, te župan Virovitičko – podravske županije Igor Andrović.
Tema ovogodišnjeg sajma je hrana i prehrambena industrija.
Premijer USK Husein Rošić je izjavio da je Ekobis prilika da se sumira proteklu godinu.
– Ovo je bila godina ekonomske stabilizacije na našem kantonu i stvaranja fundamenata za budući razvoj. Unsko-sanski kanton je lider u proizvodnji zdrave hrane. Lider smo u proizvodnji mlijeka, u vrhu smo po proizvodnji jagodičastog voća. Naši resursi su izuzetna razvojna prilika i pružaju nam mogućnost za privrednim rastom i otvaranjem novih radnih mjesta. Tu priliku ćemo zahvaljujući i Ekobisu, nadam se, puno bolje iskoristiti, naglasio je dr. Rošić.
Kako je u svom obraćanju kazao ministar Dedić, u javnosti se puno govori o problemima našeg društva, a rijetko o izuzetnim potencijalima i bogatim prirodnim resursima naše zemlje.
– Ekobis nas već 16. godinu sa redom podsjeća da je Bosna i Hercegovina zemlja velikih mogućnosti. Jedna od njih je proizvodnja zdrave,domaće hrane i domaćih prehrambenih proizvoda. BiH u ovom segmentu zaista ima šta da ponudi svjetskom tržištu. Imamo izuzetne tradicionalne proizvode koji uz malo veća ulaganja u brendiranje, mogu parirati bilo kojim europskim proizvodima svojim kvalitetom i ukusom. Iz godine u godinu, bilježimo sve veći broj turista koji se oduševljavaju gastronomskom ponudom BiH, što nam otvara perspektive da povežemo turizam i poljoprivredu. O kvalitetu naših proizvoda govori i naš aranžman izvoza mesa u Tursku. Imamo dozvolu za izvoz mlijeka i mlječnih proizvoda u Evropsku uniju, koja je ove godine proširena i na sirovo mlijeko. Ubrzo očekujemo zeleno svjetlo za izvoz mesa peradi i proizvoda od mesa peradi. Uvjeren sam da ovakvi događaji značajno doprinose jačanju naših potencijala, jačanju naše pozicije na regionalnom tržištu i otvoraju nove mogućnosti razvoja, zaključio je ministar Dedić.
Nihad Šušnjar, generalni sekretar Privredne komore USK-a, koja organizuje EKOBIS, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade F BiH, Vlade USK i Grada Bihać, kaže da je manifestacija okupila 230 izlagača koji će, na 130 unutrašnjih i vanjskih štandova, predstaviti svoje proizvode i usluge, a pored ostalog, u sklopu programa sajma biće održana i međunarodna konferencija o regionalnoj saradnji.
Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona danas je organizovao prijem za ambasadora Irana u BiH. Mahmoud Heidari, ambasador I.R. Iran razgovarao je sa premijerom Rošićem i ministrom privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona Samirom Sedićem, a sastanku se pridružio i Samir Veladžić, novi ambasador Bosne i Hercegovine u Iranu.
Njegova ekselencija Heidari ukazao je načinjenicu da je Iran 18-a ekonomija svijeta, a sa aspekta turističkih atrakcija spada u prvih deset zemalja svijeta. Premijeru Unsko-sanskog kantona ambasador Irana predstavio je sajamske manifestacije svjetskog koje se održavaju u Iranu te izrazio želju za povezivanjem privrednika iz BiH, posebno Unsko-sanskog kantona koji ima izvrsne potencijale a odnedavno i novog ambasadora Irana koji dobro poznaje razvojne šanse ovog dijela BiH.
– Bio bih sretan kad bi upravo delegacija Unsko-sanskog kantona, uz posredovanje novog ambasadora BiH u Iranu, bila prva delegacija koja će zvanično posjetiti Iran i uspostaviti odnose sa nekom od iranskih regija, kazao je ambasador Heidari.
Premijer Rošić zahvalio se ambasadoru Irana na otvorenoj prilici za privredno povezivanje te kazao da se nada kako će ova šansa biti realizovana već nakon skorih izbora u Bosni i Hercegovini.
Novoimenovani ambasador BiH u IR Iran Samir Veladžić istaknuo je da će se posebno zalagati da u ovom segmentu povezuje BiH i Iran.
Povodom saopćenja za javnost episkopa bihaćko-petrovačkog i prozivki zbog nedolaska na svečanost osvećenja Hrama Svete Trojice u Bihaću, oglasio se danas premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić. On je naveo da ga iskreno čudi reakcija episkopa bihaćko-petrovačkog na njegovo odsutstvo sa ove manifestacije.
„Mislim da je neozbiljno očekivati od mene da učestvujem u događaju u kojem učestvuje Milorad Dodik, pogotovo nakon njegovog prošlogodišnjeg nacionalističkog divljanja u Memorialnom parku Garavice. Štaviše, mislim da je dolazak Dodika u Bihać bio potpuno nepotreban. Milorad Dodik nema nikakav legitimitet da predstavlja Srbe sa ovih prostora. Svojim ponašanjem on im samo nanosi štetu. Ja bih ga najradije proglasio persona non grata na našem Kantonu, ali to neću uraditi samo zato što Dodik samo čeka da mu ograničimo kretanje po Federaciji pa da ima izgovor za razgradnju države. Dakle, ja mu neću izaći u susret. Ali neću ni licemjerno statirati na manifestacijama u kojima učestvuje“, izjavio je Rošić.
Prema njegovom mišljenju gradonačelnik Šuhret Fazlić je pogriješio kad se pridružio Dodiku u Bihaću.
„Ne smijemo zaboraviti da je upravo Dodik onaj koji je na naš Kanton usmjeravao migrante i onaj koji nije dopustio da Federalna uprava policije učestvuje u zaštiti naših granica na području entiteta RS. Ja se najiskrenije zalažem za izgradnju Bosne i Hercegovine po mjeri svih naroda, ali neki ljudi nam jednostavno ne mogu biti partneri u tom procesu“, kaže premijer Unsko-sanskog kantona.
Malena Dalal Omerović iz Bihaća, nakon transplantacije koštane srži 6. septembra na klinici u Esenu, podnosi teške bolove i povraća krv, ali je ovakvo stanje, prema riječima ljekara, očekivano i sve ide po planu, kažu danas prijatelji porodice Omerović.
– Prema riječima ljekara, stanje će iz dana u dan biti gore, a poboljšanje se očekuje 20. dan od dana transplantacije kada bi se trebale početi stvarati nove stanice – ističu na Facebook stranici „Za Dalal“, putem koje ogroman broj građana prati situaciju i šalje poruke podrške ovoj Lavici i njenim roditeljima.
Dalal prima morfij 24 sata dnevno, što dovoljno govori o kakvim se bolovima radi. Dalal je, pišu prijatelji porodice, nervozna i slaba, kao i roditelji.
Dalal ima godinu i po i boluje od najopasnije vrste leukemije. Mnogi su se uključili u prikupljanje sredstava za njeno liječenje i operaciju.
Na stotine migranata svakodnevno u kolonama pokušavaju preći hrvatsku granicu sa područja Unsko-sanskog kantona, a kako to izgleda u praksi može se vidjeti na videosnimku koji je u posjedu portala Klix.ba.
U Bihaću se, prema procjenama MUP-a USK, nalazi između 3.000 i 3.500 migranata, a svakodnevno pristižu nove skupine iz brojnih zemalja Azije i Afrike. Mnogi od njih pokušavaju preći dobro čuvanu granicu Republike Hrvatske i nastaviti put prema zemljama Zapadne Evrope, a tom prilikom biraju nepristupačne staze i puteve, čak i preko planine Plješevice.
Pripadnici Gorske službe spašavanja Bihać registrovali su kolone migranata u pokušaju ilegalnog prelaska državne granice u blizini Bihaća. Na videosnimku koji su ustupili našem portalu, vidljive su ogromne skupine migranata koji kroz planinske staze Plješevice nastoje preći hrvatsku granicu.
Prema riječima načelnik GSS Bihać Ermina Lipovića, na objavljivanje ovih snimaka odlučili su se zbog ozbiljnosti situacije, posebice zbog dolaska hladnijih dana i zime.
“Zamislite da ovakva grupa migranata dočeka jesen ili zimu u Bihaću i uputi se preko Plješevice za prelazak granice. Mi ćemo prvi imati problema zbog toga, jer su naši kapaciteti ograničeni i nismo dovoljno opremljeni, a ogroman broj osoba pokušava preći granicu. Ovo je samo Plješevica, a šta je sa Bugarom, Lohovskim brdima, područjem u Velikoj Kladuši i tako dalje”, rekao je Lipović za Klix.ba.
On ističe da Gorsku službu spašavanja ne zanima da li su u pitanju legalni ili ilegalni prelasci granice, već da se radi o ljudskim životima.
“Šta bi bilo kada bi ti ljudi gore izginuli? Vidim neki već komentarišu u smislu zašto stavljamo ove klipove, da pustimo ljude da normalno prelaze. Ovdje nije poenta ilegalnog ili legalnog prelaska granice, već da smo imali već dvije situacije spašavanja migranata na području grada Bihaća. Dakle, migranti se izgube u planini i zovu policiju i Gorsku službu da ih idemo tražiti. Problem može eskalirati dolaskom zime”, ističe načelnik GSS Bihać.
On je rekao da GSS Bihać ima 13 spasilaca, međutim svi su volonteri, a ne uposlenici, kao uostalom i svi pripadnici gorskih službih u BiH.
“Mi očekujemo da nam neko pomogne kako bi mogli obezbjediti još potrebne opreme kako bi mogli odgovoriti na moguće pozive za pomoć, jer trenutno nemamo dovoljno za ovu vrstu realne moguće opasnosti”, rekao je Lipović.
Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić održao je jučer sastanak sa članovima KIK Una-Sana iz Bihaća.
Na sastanku je, između ostalog, razgovarano o aktivnostima koje ovaj sportski kolektiv planira realizirati do kraja ove godine.
Jedna od njih je i međunarodni turnir u košarci u kolicima koja će 29. i 30. septembra ove godine u dvorani Luke okupiti najbolje ekipe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Italije.
Kako je potvrdio gradonačelnik Bihaća, podršku ovom turniru, pored brojnih sponzora i prijatelja kluba, dati će i Grad Bihać putem JU za sport, odmor i rekreaciju.
Dinko Draganović (30) mladi je filmski režiser porijeklom iz Cazina, koji je 1992. godine napustio Bosnu i Hercegovinu, te se nastanio u Austriji gdje i danas živi i radi.
U Lincu je završio umjetnički fakultet, smjer timebased media. Pored filmova i muzičkih spotova bavi se i režiranjem reklama, a trenutno radi na prvom dugometražnom filmu.
Široj filmskoj javnosti postao je poznat po kratkom filmu “Royal Blue” koji 11. augusta premijerno prikazan na Sarajevo Film Festivalu.
Bila je to Draganovićeva želja jer, kako kaže, više mu je značilo premjerno predstavljanje filma njegovoj bosanskoj publici nego na bilo kojem drugom festivalu u svijetu.
Rasizam i fašizam motivi filma
S obzirom da se na prostoru cijele Europe i svijeta, dešava jedan veliki zaokret u desno, uslijed čega dolazi do buđenja rasizma i fašizma, Dinko je sve više postajo siguran da ideja o filmu kojeg je želio da uradi, treba da bude povezana s tim činjenicama.
„Rasizam je postao ‘salonfähig’ što bi se reklo. Prihvatljiv i normalan. Do skoro to nije bilo tako. Ja sam, čim sam došao u Austriju, krenuo u vrtić i brže sam jezik naučio od roditelja koji su već prije mene bili u Austriji. Tako da sam se u roku od par mjeseci integrisao u austrijsko društvo i odlično govorio njihov jezik. Trenutna situacija je takva da su svi što su drugačiji, na neki način loši. Mislim na one što ne znaju jezik ili oni što drugačije izgledaju i to je jednostavno tako da ja, koji ovdje živim preko 25 godina i kod koga je jedan dio identiteta na neki način i austrijski, suosjećam sa ovim ‘novim’ izbjeglicama i imam osjećaj da trebam stati iza njih, jer znam da im nije lako“, kaže Draganović
U svom filmu Draganović je pokazao kako jednom Vahidu Lastiću, koji perfektno priča njemački ali ipak izgleda ko neki Arap, policija ne vjeruje i počinje da ga vrijeđa na osnovu njegovog porijekla.
Jedna od scena u filmu prikazuje kako se kćerka – koja je dolazi iz miješanog braka Bosanca sa Austrijankom – naljuti, ode u policiju i kaže im da ju je otac htio kindapovati i odvesti u Bosnu. I policija, naravno, vjeruje maloj plavoj Austrijanki prije, nego jednom čupavom, bradatom auslenderu koji je, Bog zna šta, htio da uradi sa kćerkom.
„Film je producirala ‘Forafilm’ iz Linca i producent Siniša Vidović koji je kao redatelj sa filmom ‘Korida’ osvojio dvije nagrade na 21. Sarajevo Film Festivalu, te brojne druge nagrade na raznim festivalima. Nakon što je scenario završen, probao sam da finansiram film, jer nisam htio da ljudi, koji će raditi na filmu – iako su mnogi od njih moji prijatelji – rade za džaba. Kada je u pitanju kratki film, to naravno nije lako i neke pare možeš dobiti samo od kulturnih fondova. Od jednog sam, u roku od pola godine, dobio dvije odbijenice. Tako da sam tu već mislio da film možda i neću raditi. Pošto se, ustvari, radilo o projektu moga diplomskog rada na Umjetničkom fakultetu, dobio sam i od njih neka manja sredstva i to mi je bila dodatna motivacija da krenem dalje i uradim nešto konkretno. S tim sredstvima sam, svakom ko je radio na snimanju, mogao da platim hranu, piće i dadnem neku manju dnevnicu, a snimali smo uglavnom vani i na minus pet stepeni u mjesecu februaru. Dalje me je, u realizaciji filma, podržao kulturni Fond Grada Linca. Sve ostalo sam privatno finansirao“, kaže Draganović.
U filmu spojio Austrijance i Balkance
Glavna uloga u filmu, tada 9-godišnjakinja, bila je Rubina Mia Jungwirth koja je sa Draganovićem prethodno zajedno radila na jednoj reklami, ali nikad nije glumila u filmu. S njom je prije snimanja vježbao tri mjeseca u okviru čega su se se viđali dva puta sedmično kako bi je pripremio za ulogu.
Glavnu mušku ulogu igra Ljubiša Lupo Grujčić koji je rodom iz Prijedora, koga Draganović poznaje od vremena kada je Ljubiša glumio u diplomskom filmu Siniše Vidovića.
„On je bio perfektan za ulogu jer priča oba jezika i ima taj ‘južni’ izgled. Lupo je odličan glumac koji je inače aktuelni i stalni član ansambla renomiranog Josefstadt Theatera u Beču. Što se tiče drugih uloga, mnogih od njih su poznati austrijski glumci koje sam, bukvalno, kontaktirao preko Facebooka, a pošto se scenario svima svidio, odmah su pristali. Film je sniman isključivo u Lincu. Jedan dio u kancelarijama policije koja mi je na ovom projektu jako puno pomogla – od toga da mi je dala neke informacije vezane za sam rad policije koje su jako bitne za scenario, pa sve do uniformi i lokacija snimanja. Film traje 20 minuta i slavio je svjetsku premijeru na 24 Sarajevo film festivalu, nakon čega ide na Taratsa International Film Festival u Grčku, te na Busho Short Film Festival u Mađarsku“, kaže Draganović
Trenutno radi na prvom dugometražnom filmu, a zajedno sa Sinišom Vidovićem napisao je scenario pod nazivom ‘Milf’. Radi se o priči u kojoj jedan maloljetnik na internetu naleti na amaterski snimak gdje mu majka spava sa mlađim likom. Taj projekat je u fazi finansiranja, a želja mu je da uradi i film o svom bijegu iz ratnog vihora i dolasku u Austriju.
Ideja za ovaj film rodila se u vrijeme dok je, kao izbjeglica, u džipu Crvenog križa putovao u Zagreb. Ostalo je, kaže, stvar konkretizacije i realizacije te ideje za koju se nada da će jednom ugledati svijetlo dana.
„Platili smo Crvenom križu da, ilegalno, izađemo u njihovom konvoju. Jedna djevojka se brinula za mene u tom džipu s kojim smo putovali. Volio bih da je nađem i popričam sa njom. Ona je ključna osoba za razvijanje te moje ideje“, prisjeća se Draganović
Iako je ovo trenutno samo stvar Draganovićevih razmišljanja i želje koja u njemu gori već duže vremena, on ističe kako je put od ideje do konačne verzije filma mukotrpan i iziskuje mnogo truda, rada, strpljenja i odricanja, ali i novca, zbog čega su potrebne godine da se san pretvori u stvarnost.
„Ova je za sad samo ideja. Najprije bih volio uraditi intervjue sa mojim roditeljima, tetkom, didom i nenama koje su me ubacili u taj džip. Moji su već bili u Austriji i nisu mogli proći ovamo jer su granice već bile zatvorene. Čekali su me u Zagrebu. Možda i nađem nekog od ljudi što su sjedili sa mnom u tom džipu. Bio sam jedino dijete i po priči mog oca glavna atrakcija među izbijeglicama u Austriji. Kao prvo dijete što se uspjelo izvući iz ratom opkoljenog Bihaćkog okruga“, prisjeća se Draganović.
