Projekat jedinstvene regionalne deponije za Unsko-sanski kanton u ovome trenutku je krajnje upitan, nakon što je nedavno uveden stečaj u preduzeću koje je formirano prije 12 godina u cilju realizacije tog projekta.

Ovo je potvrdio ministar za prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi USK Jasmin Burnić, istakavši kako postoji realna mogućnost da Svjetska banka obustavi njegovo dalje kreditiranje.

Prema njegovim riječima, za funkcionisanje pomenutog preduzeća do sada je potrošeno 2,3 miliona maraka kreditnih sredstava, a ono se nikada nije počelo baviti djelatnošću zbog koje je osnovano.

Razlog tome je nemogućnost da se odredi jedinstvena lokacija za izgradnju pomenute deponije koja bi služila potrebama svih lokalnih zajednica u Unsko-sanskom kantonu.

Burnić podsjeća kako je posljednji pokušaj da se riješi ovaj problem bila odluka Skupštine USK da se deponija gradi na lokalitetu Karanovac, nadomak Bihaća.

“Zbog toga što su se protiv toga pobunili stanovnici okolnih mjesnih zajednica, resorno federalno ministarstvo uskratilo je izdavanje potrebnih dozvola. Nakon toga i Skupština USK bila je primorana da povuče svoju odluku o lokaciji”, kaže Burnić.

Prema njegovim riječima, tokom realizacije ovog projekta bilo je dosta nesporazuma na relaciji između kantonalnih i lokalnih vlasti, koje su uglavnom odbijale da ispunjavaju svoje obaveze kada je riječ o finansiranju pomenutog preduzeća. “Ne mogu naći racionalan razlog zbog čega je to tako, jer su i općine sudjelovale u odluci da se osnuje takvo preduzeće i bile njegovi suosnivači”, ističe Burnić. Predsjednik Skupštine Javnog preduzeća “Regionalna deponija USK” Sedin Šišić potvrdio je da je pokrenuta procedura stečaja u tom preduzeću nakon procjene da ono ne može nastaviti dalje s ovakvim načinom rada. “Preduzeće već dugi niz godina ne funkcioniše osim administrativnog dijela i ono nema smisla ako nema određenu lokaciju, odnosno mjesto gdje bi se gradio i nalazio centar za upravljanje otpadom. Sve drugo je uzaludno trošenje vremena i novca”, istakao je Šišić. Projekat izgradnje regionalne deponije u USK započeo je prije 12 godina i za njegovu realizaciju Svjetska banka je odobrila kredit u ukupnom iznosu od pet miliona maraka. Burnić je istakao kako se iz kantonalnog budžeta na godišnjem nivou izdvaja oko 100.000 maraka za servisiranje kreditnih obaveza.

Brojke

• 12 godina projekat nije zaživio
• 5 miliona KM ukupno odobrila Svjetska banka
• 100.000 KM  izdvaja se iz kantonalnog budžeta na godišnjem nivou

Muhamed Ramić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta  Unsko-sanskog kantona i  Haris Gavranović, direktor fondacije Talentium iz Sarajeva, potpisali su danas, (ponedjeljak, 27. augusta ) sporazum o suradnji.

Dogovorena je suradnja na promociji nauke i tehnologije, a naročito informatike i matematike, među učenicima osnovnih i srednjih  škola, njihovim nastavnicima i roditeljima.
Fondacija Talentium već nekoliko godina organizira  međunarodne izazove  iz informatike i matematike „Dabar informatičar“ i  „Klokan  matematičar“.

Izazov „Dabar informatičar“ pruža priliku svima za jedan novi susret sa informatikom u svakodnevnom životu, i informatikom kao naučnom disciplinom. Poseban program za učenike, učesnike izazova, je prilika da tokom šest mjeseci kroz takmičenja i rješavanja zadataka nauče više o programiranju i algoritamskom rješavanju zadataka.

– „Svake godine u novembru  dvije sedmice učenici rade popularne zadatke iz informatike pokazujući i razvijajući svoja znanja  iz logike, kompjutacionog razmišljanja, sigurnosti na računaru. Nije takmičenje, nego masovnost učenja informatike. Nakon toga imamo cijeli  program takmičenja, za ove najbolje gdje se oni mogu usavršiti i pokazati stvarna znanja, kazao je Haris Gavranović, direktor Fondacije Talentium iz Sarajeva.

U projektima fondacije  Talentium do sada je učestvovalo 5.000 djece iz 100 škola sa područja cijele Bosne i Hercegovine. Projekt se ove godine prvi put implementira i u školama na području  Unsko-sankog kantona. Realizacija projekta kreće u novembru a već od sepetembra kreću pripreme po školama.

– „Ministarstvo će koordinirati nastavnike matematike i informatike da se uključe i organiziraju, shodno mogućnostima škole i odzivu  djece, a sve u  cilju  probližavanja ovih nauka djeci i uvođenja pozitivnih inovacija u  sami nastavni proces“- kazao je Muhamed Ramić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona.

U drugoj fazi  će se implementirati  i  projet „Klokan matematičar“, koji je sličan projektu  „Dabar informatičar“,  ali je naglasak na popularizaciji matematike, nauke koja je  inače poznata kao teška i nauka od koje djeca nerijetko imaju strahove. Kroz projekt  „Klokan matematičar učenici se „igraju“ matematikom, odnosno  uče kroz zabavne igre i radionice.

Dana 27.08.2018.godine, PS obratio se I.A.rođen 1994.godine, koji je prijavio da čuje razbijanje stakla na trgovačkoj radnji koja se nalazi u mjestu Izačić, općina Bihać, vlasništvo K.H.rođen 1965.godine.

Izlaskom na lice mjesta policijski službenici PS Bihać, u unutrašnjosti trgovačke radnje zatekli su dva lica migranta iz Libije a radi se o A.Z.rođen 1988 godine i B.N.rođen 1988. godine, koji su uz upotrebu podesnog predmeta razbili izlog trgovačke radnje te ušli u istu.

Obilaskom lica mjesta u napuštenom stambenom objektu nepoznatog vlasnika, zatečena su još tri migranta a radi se o licu A.H. ( 1992. ) iz Sirije, H.M.( 1994. ) iz Libije i M.M( 1985. ) iz Iraka, koji su konzumirali alkoholna pića otuđena iz navedene prodavnice.

Uviđaj na licu mjesta obavili su istražitelji OKP PS Bihać, koji nastavljaju daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela iz člana 287 KZ F BiH „ Teška krađa“, dok je o događaju obavještena i Služba za poslove sa strancima.

Nakon gotovo 15 godina priča o gradnji regionalne deponije za odlaganje otpada u USK i potrošenog vremena u traženju lokacije došlo je do pokretanja stečajnog postupka u Javnom preduzeću „Reg-dep“.

Naime, kako ništa nije urađeno, osim što je potrošeno 2,5 miliona maraka kreditnih sredstava, Skupština ovog društva donijela je odluku o pokretanju procedure stečaja.

Osigurati sredstva

Sedin Šišić, predsjednik Skupštine, kaže da su osnovni razlozi što nije pronađena lokacija za gradnju moderne deponije, kako je to bilo predviđeno, zatim činjenica da su ovdašnje općine kao vlasnici prestale izdvajati sredstva.

– Naime, prvo je Kanton bio vlasnik, a potom je promijenjena vlasnička struktura i onda su općine preuzele vlasništvo i tada je došlo do zastoja u osiguravanju sredstava. A zašto, nije mi poznato – kaže Šišić.

Općinski sud u Bihaću imenovao je privremenog stečajnog upravnika koji bi trebao do polovine septembra utvrditi opravdanost pokretanja stečajnog postupka, a nakon čega će sud donijeti i konačnu odluku.

Situacija je krenula u ovom pravcu kada je bila izabrana lokacija na Karanovcu u bihaćkoj mjesnoj zajednici Ripač. Tamošnje stanovništvo se usprotivilo gradnji, kao što je ranije urađeno na prostoru Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, tako da je Federalno ministarstvo uskratilo izdavanje okolišne dozvole, zbog čega je Skupština USK poništila odluku o gradnji deponije na tom lokalitetu.

Realne mogućnosti

Jasmin Burnić, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša, ističe da su ipak neke odluke ranije oko gradnje i formiranja preduzeća donesene mimo odluke Skupštine USK, odnosno mimo realnih mogućnosti.

Ipak, u tom vremenu na ime ovog projekta podignuto je 2,5 miliona maraka kreditnih sredstava od Svjetske banke koje su utrošene za plaće uposlenika i druge svrhe, a koje danas mora vraćati Kanton i Federacija.

Socijalni moment

Šišić ističe da je projekt deponije bio predimenzioniran i nije se mogao završiti. Naime, ne bi upotpunila socijalni moment, s obzirom na to da bi izgradnja i koncept upravljanja otpadom opteretio korisnike, građane, koji ne bi mogli podnijeti tako visoke troškove.

Više od 5.000 navijača ispratilo derbi 3. kola.

U velikom derbiju trećeg kola Prve lige FBiH Jedinstvo je danas na svom terenu poraženo od mostarskog Veleža sa 3:1.

Mostarci su slavili u susretu koji je u svakom pogledu opravdao očekivanja, a uživala je i publika koja je pored četiri pogotka vidjela kvalitetan nogomet te dosta uzbuđenja.

Prema zvaničnom izvještaju delegata Pod borićima je bilo 5.500 gledalaca, što jasno govori da se nogomet vratio u Bihać na velika vrata.

Bišćani su položili ispit, a ovaj meč pratila i grupa navijača Veleža. Sve je proteklo u fer i korektnoj atmosferi, što je također za svaku pohvalu.

Slike prepunih tribina stadiona u Bihaću mogu da raduju sve ljubitelje nogometa u Bosni i Hercegovini, a nadamo se da će tako biti i u narednim utakmicama.

Vikendice i napuštene kuće u pograničnom naselju Zavalje sve su više meta migranata, piše rtvusk.ba. Tu uglavnom prespavaju i odmore se na svom dugom putu prema zapadno-evropskim zemljama.

Međutim, nakon njihovog boravka vlasnici uglavnom zateknu uništena vrata, namještaj i gomilu smeća, otuđenu robu, pokrivače, posuđe i noževe. Na ovom području migranti ne lutaju već dobro znaju kuda idu i gotovo do u tančine imaju ucrtane rute i mjesta gdje se odmaraju, kažu vlasnici vikendica s kojima smo razgovarali. O ovim događajima upoznata je i policija koja uglavnom izvrši uviđaj i evidentira događaj, dok je do počinitelja jako teško doći, navodi isti izvor.

Od oko dvadesetak vikendica koje se nalaze na ovom prostoru gotovo nema nijedne koja nije provaljena i ostavljena u neredu.

Vozač automobila u Jablanskoj ulici na trotoaru je naletio na dvije pješakinje. Tom prilikom jedna od njih je zadobila teže tjelesne povrede i hospitalizirana je u Kantonalnoj bolnici dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću, dok su kod druge povrijeđene osobe konstatirane lakše tjelesne povrede, kazala je Snežane Galić, portparola Uprave policije USK.

Naime, radi se o vozaču S.A. rođen 1994. godine koji je prilikom preticanja drugog vozila izgubio kontrolu, te naletio dvije pješakinje koje su se kretale trotoarom.

Nakon što je Operativni štab za pitanje migracija u Bosni i Hercegovini na prošlosedmičnoj sjednici donio odluku o rekontrukciji objekata za smještaj migranata u Bihaću i Velikoj Kladuši, ministar sigurnosti Dragan Mektić posjetio je USK.

Tokom sastanka sa ministrom unutrašnjih poslova Anelom Ramićem potvrdeno je da je sigurnosna situacija, unatoč hiljadama migranata i izbjeglica u ovom kantonu, zadovoljavajuća. Gradani su ipak uznemireni pa je zatražena pomoć u dislociranju migranata iz grada Bihaća. Da li će biti načinjen korak naprijed u humanom zbrinjavanju migranata i izbjeglica koji se nalaze u Trnovima kod Velike Kladuše, još uvijek nije poznato.

Svi su svjesni činjenice da migranti ne mogu dočekati jesen u šatorskom naselju. U Općini Velika Kladuša i dalje stoje iza zaključaka Vijeća. Ne žele migrantski centar u svojoj općini. Nakon sastanka u Velikoj Kladuši, ministar Mektić je posjetio hotel Sedra u kojem borave migrantske porodice sa djecom.

Zadržao se tek 15-ak minuta i za to vrijeme, u stilu prave zvijezde, pristao na nekoliko selfija sa osobljem hotela istovremeno vješto izbjegavajući susret s televizijskim novinarima.