“Evropska investicijska banka obustavila je povlačenje svih svojih operativnih kredita namijenjenih za izgradnju Koridora Vc”, piše u internom dokumentu Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH koji je dostavljen Vladi FBiH.
Autoceste FBH novac od EIB-a ne mogu povući više od pola godine. Iako u Izvještaju upućenom Vladi FBiH nisu navedeni razlozi zbog kojeg Evropska investicijska banka ne dopušta finsansiranje koridora Vc, obustava se poklapa sa istragom Ureda evropskog tužioca (EPPO) protiv aktualnih čelnika Autocesta FBiH.
“Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) u Veneciji (Italija) formalno je imenovao šest osoba kao osumnjičenike, uključujući tri bosanska javna zvaničnika, u vezi s navodnom prekograničnom korupcijom u projektu izgradnje Paneuropskog autocestnog koridora, koji povezuje Mađarsku i istočnu Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom i Jadranskim morem”, saopćeno je početkom oktobra iz Ureda Evropskog tužioca u Veneciji.
Istraga se, navedeno je u saopćenju, odnosi na dionicu od 35 kilometara između Medakova i Poprikuša, odnosno na dio konsultantskog projekta vrijednog 4 miliona eura u okviru šire izgradnje autoceste vrijedne 340 miliona eura.
“Cjelokupni projekt finansira Evropska investicijska banka (EIB) s 87%, a nacionalni proračun Bosne i Hercegovine s preostalih 13%. Istraga je pokrenuta nakon što je EIB prijavio EPPO-u sumnje na manipulaciju u procesu nabave konzultantskih usluga vezanih uz autocestu, navodno favorizirajući italijansku firmu sa sjedištem u Veroni”, navedeno je u saopćenju EPPO-a.
Pod istragom su, kako je ranije objavila Istraga, generalni direktor JP Autoceste Denis Lasić,, izvršni direktor Autocesta Asmir Dževlan, konsultant u Autocestama Erdal Trhulj i službenica za javne nabavke Katica Vranjković.
Prema informacijama Istrage, u aprilu 2023. godine proveden je postupak javne nabavke – “nadzor nad izvođenjem radova na poddionici Ozimice-Poprikuše. Prve istražne radnje provedene su krajem 2024. godine. A nakon što je EPPO počeo provjere zbog zloupotrebe novca EIB-a, EIB je odlučio da prekine poslovanje sa Autocestama FBiH.
U mjestu Stupina, na području opštine Šipovo, potvrđen je slučaj antraksa kod krave, istakli su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede bosanskohercegovačkog entiteta RS.
Naglasili su da su “preduzete zakonom propisane i veterinarskim protokolima predviđene mjere, te da će, nakon procjene stanja na terenu, biti uvedene i dodatne mjere”.
Na terenu djeluju nadležne veterinarske službe i inspekcijski organi, poručili su nadležni.
Upućen je apel vlasnicima stoke da prijave svaku sumnju na pojavu bolesti, da se strogo pridržavaju biosigurnosnih mjera i da ne vrše promet niti klanje životinja bez veterinarskog pregleda i propisane dokumentacije.
Antraks je teška zarazna bolest koju izaziva bakterija Bacillus anthracis, čije spore mogu decenijama opstati u zemljištu. Riječ je o bolesti od koje mogu oboljeti i ljudi. Rizik za širu javnost je nizak ukoliko se poštuju uputstva nadležnih službi.
Prelaskom neotvorenog graničnog prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske prilikom odlaska u Banja Luku Andrej Plenković poslao je lošu poruku građanima obje zemlje, rekao je u razgovoru za Vijesti.ba Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant i analitičar iz Hrvatske.
“Velim, poruka nije dobra – da za građane ne važi što i za nosioce vlasti”, kazao je Gjenero, dodavši:
“Međutim, ključni problem je ako je granični prijelaz napravljen, da se ne otvori. Za Plenkovića je bolje da je barem u posljednji trenutak izbjegao potencijalno svečano otvaranje prijelaza, jer bi to bilo ‘selo'”.
Velika greška hrvatske politike i diplomatije
Smatra i da je još veća greška Plenkovića, odnosno hrvatske politike i diplomatije, što je dozvolio da se u Banjoj Luci u četvrtak, barem i na kratko, vidi sa Miloradom Dodik, sudskom presudom smijenjenim predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska radi nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
“U tom protokolu biti s Dodikom?! Da je Plenković našao vrijeme za tu privatnu osobu u Bosni i Hercegovini?! Slanje pogrešne poruke i Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnoj zajednici u BiH“, kazao je Gjenero, analiziravši:
“Uporedio bih ovaj slučaj sa skandalom kojeg je 2019. godine izazvao bivši ambasador Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan del Vechio kada je prisustvovao proslavi neustavnog dana manjeg entiteta”.
I pored toga, ne vjeruje da zvanični Zagreb, kako to navodi opozicija u RS-u, “blisko sarađuje s Dodikom”.
“Dodik je ovdje odigrao ono što je htio. Dodik je jučer Plenkoviću podmetnut. Bez obzira, očekivati je da se bolje snađe u tako neugodnoj situaciji”, smatra Gjenero, obrazloživši:
“Ne vjerujem da postoje duboke veze i povezanost, ali je ovo nedopustiv propust za Hrvatsku i njenu diplomatiju”.
Čović drži Plenkovićevu većinu
Na osnovu toga, postoji mogućnost zaključka da je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i dugogodišnji koalicioni partner i kako sam kaže veliki prijatelj Dodika, bivšeg lidera RS “podmetnuo Plenkoviću”.
“Ne mogu tvrditi da je baš tako, ali sam uvjeren da ljudi u Sarajevu ne vide jednu stvar. To je da je politička moć Čovića veća u odnosu na službeni Zagreb, nego li Zagreba u odnosu na njega. Nelogično, ali je tako”, govorio je Gjenero, pojasnivši:
“Kontrolira dio zastupnika u Saboru Hrvatske i time drži Plenkovićevu većinu. Isto tako, politika HDZ BiH se financira neovisno o Zagrebu i na osnovu te dvije poluge nemate mogućnost da iz Zagreba kontrolirate politiku HDZ BiH, kao što je bilo ranije. I to traje tako godinama. Sjetite se, i kada je Zoran Milanović bio premijer, bio je servilan prema Čoviću”.
O Čovićevom obraćanju Dodiku sa “dragi, predsjedniče”, rekao je:
“Dodik je, nažalost, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a za osobu koja se zalaže za legalističku vlast mora biti privatna osoba. U zemlji vladavine prava ne smije se zanemarivati sudska presuda”.
Čović i HDZ BiH Dodika i njegov SNSD drže u vlasti iz “političkih razloga”, kaže. O sumnjama da su među njima i “druge veze”, ističe, “nema dokaze”.
“Ukoliko pokušate pragmatično razumjeti, Čović želi naglasiti da je pouzdan koalicijski partner i ne raskida politička partnerstva. Nadam se da je među njima samo politika. Ako je nešto više od toga, onda je opasno za Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali i BiH kao jedinstvenu državu“, poručio je Gjenero.
Važniji Wasingtonski od Daytonskog sporazuma
Na pitanje, vraća li Čović usluge Dodiku za sve učestalije forsiranje priče o trećem entitetu, kako iz Mostara tako i Banja Luke, rekao je:
“Priča o trećem entitetu među nepristojnim ljudima je tzv. ‘Herceg-Bosna’. Ona je definitivno završila i dobro je da je završila Washingtonskim sporazumom. Racionalna politika Hrvatske, ali i Hrvata u BiH trebala bi biti da je Washingtonski sporazum trajniji i važniji od Daytonskog. Hoću reći, moguće je da ne bude entiteta, ali nije moguć treći entitet. Bosnu i Hercegovinu moguće je organizirati kao federalnu državu, da se Federacija prošiti na cijeli teritorij države, ali nije moguća konfederacija koja bi podrazumijevala treći entitet”.
Gjenero tvrdi i da gotovo iza svake krize u Bosni i Hercegovini, ali i napetostima i razlikama u stavovima đu Bošnjaka i Hrvata u entitetu Federacija BiH stoji “Bezbednosno-informativna agencija Srbije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te utjecaj Srbije i Rusije”.
“Osvrnemo li se samo na nedavne prijevremene izbore u RS vidite taj rukopis. Dodikov kandidat Siniša Karan je izabran za predsjednika entiteta u sumnjivoj proceduri. Prevagu je donio kontingent glasova u Podrinju koje je Vučić delegirao. Bez izborne prevare u Laktašima i dvije, tri općine uz Drinu pobijedio bi Branko Blanuša iz Srpske demokratske zajednice (SDS). Pitanje je što bi zapravo bila razlika, osim što jer Blanuša obrazovaniji čovjek“, zaključio je Gjenero.
SIKIREVCI – Tradicionalna slavonska svadba mladenaca iz Slakovaca, koja je iz nekog razloga održana u Sikirevcima, ostat će zapamćena ne po količini janjetine ili broju ispaljenih hitaca, već po trenutku koji je redefinirao pojam “osigurane budućnosti”.
U trenutku službenog darivanja, kum je pred uzvanike iznio dar koji je mladu briznuo u nezaustavljive suze radosnice: termin za magnetnu rezonancu (MR) cijele kralježnice u KBC-u Zagreb.
Emotivni slom u sali
Atmosfera u modernoj, LED rasvjetom natopljenoj sali, dosegnula je usijanje kada je kum, vidno oznojen i raskopčane košulje, stupio na podij. Dok su u pozadini tinjali zvukovi tamburice, on je umjesto očekivane kuverte s eurima u zrak podigao zgužvani bijeli papir na kojem je markerom bilo ispisano “KBC ZAGREB”.
Čajo, odjeven u tradicionalni šokački šešir s perjem, promptno je zgrubio mikrofon i preko razglasa, snagom koja se čula do Kruševice, objavio:
“Narode, čujte i počujte! Kum daruje mladence s terminom na Rebru! Siječanj 2031. godine, rano ujutro!”
U tom trenutku, mlada iz Slakovaca potpuno se slomila. Suze su joj, u kombinaciji s maskarom, tekle niz lice dok je rukama pokrivala usta u nevjerici. Njezin novopečeni suprug, također u suzama, čvrsto je zagrlio kuma, shvativši da su upravo dobili imovinu čija je tržišna vrijednost u ovom trenutku veća od trosobnog stana u novogradnji ili pedeset jutara najplodnije slavonske crnice.
“Bolje termin u ruci, nego uputnica na grani”
“Znao sam da im treba nešto što će trajati,” izjavio je kum kasnije, dok su mu mladenci i dalje jecali na ramenu. “Stan se može prepisati, auto se može razbiti, ali mjesto na listi čekanja koje se, prema odluci Ustavnog suda, sada može nasljeđivati do sedmog koljena – to je prava obiteljska relikvija. Ovim darom osigurao sam da njihova djeca, pa možda i unuci, dobiju dijagnozu dok su još u radno sposobnoj dobi.”
Gosti u sali, od kojih su mnogi došli s običnim kovertama od 200 eura, osjećali su se posramljeno. Jedan od uzvanika povjerio nam je kako je svoj poklon sakrio ispod stola: “Što će im mojih 300 eura kad je kum donio rješenje za hernije koje još nemaju, ali će ih sigurno imati dok dočekaju termin.”
Logistički trijumf
Gosti su potvrdili kako je ovo prvi put da je “prikazivanje” izazvalo kolektivnu katarzu ovolikih razmjera. Mnogi Slakovčani sada se nadaju da će ovaj trend postati standard, pa se na idućim svadbama u okolici očekuju nadmetanja u terminima za kardiologa, CT abdomena ili, za one najimućnije, gastroskopiju pod narkozom.
Mladenci su najavili da će uputnicu uokviriti i postaviti na centralno mjesto u svom domu, odmah pored vjenčane slike, kako bi svakog jutra mogli pogledati u budućnost i podsjetiti se da ih 2031. godine, ako Bog da i sustav CEZIH ne padne, čeka stručno mišljenje specijalista.
Sinoć je Bihać bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a gradski trg pretvoren je u veliku koncertnu pozornicu na kojoj je nastupio legendarni bend Zabranjeno pušenje. Brojni Bišćani okupili su se u centru grada, mnogi sa porodicama, uprkos činjenici da je današnji dan radni ponedjeljak.
Kako BiscaniNET portal svjedoči s terena, trg je bio prepun građana svih generacija, a pozitivna energija, pjesma i osmijesi obilježili su cijelu večer. Poseban doprinos atmosferi dali su i naši sugrađani koji su se povodom novogodišnjih praznika vratili iz dijaspore, pa je koncert bio prilika za zajedničko druženje i slavlje.
Atmosfera je tokom cijele večeri bila odlična. Frontmen Sejo Sexon još jednom je potvrdio status vrhunskog izvođača, dok je njegov bend snažnim nastupom dodatno „zapalio“ publiku, koja je uglas pjevala najveće hitove.
Organizatori najavljuju da će se program WinterParka nastaviti istim, ako ne i još jačim tempom, a u nastavku donosimo pregled predstojećih sadržaja i zabavnih događaja u Bihaću.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovina Borjana Krišto organizovala je tradicionalni Božićni prijem u zgradi institucija Bosne i Hercegovine.
Na Božićnom prijemu pojavili su se brojne zvanice iz politike, kao i veliki broj članova diplomatskog i vjerskog kora te privrednog života Bosne i Hercegovine.
Krišto je u svom govoru istakla da je jednakopravnost konstutivnih naroda ključ opstanka BiH.
Prijemu su, između ostalih, prisustvovali član Kolegije Doma naroda BiH Dragan Čović, predsjednica FBiH Lidija Bradara, ministar finansija BiH Toni Kraljević, član Kolegija PDSBIH Marinko Čavara, ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto, nadbiskup Tomo Vukšić…
Prijemu su prisustvovali otpravnik poslova Ambasade SAD John Ginkel, visoki predstavnik Christian Schmidt, šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca, ambasador Palestine Rezeq Namoura, direktor IDDEEA-e Almir Badnjević i brojni drugi.
Osnovni sud u Banjoj Luci odbacio je 27. novembra prijedlog Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine da Milorad Dodik bude izbrisan iz registra kao predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Kako je istekao rok za prijem žalbi na ovu odluku, za Vijesti.ba iz ove institucije otkrivaju je li istih uopće i bilo.
Kako su naveli iz suda, CIK je zaprimio Rješenje dana 01.12.2025. godine, a rok za žalbu je osam dana od dana prijema rješenja.
“Izvršenom provjerom u službene evidencije – Registar političkih organizacija, utvrdili smo da nije zaprimljena žalba do danas 16.12.2025. godine do 15:00 časova. Rok za žalbu je bio do 09.12.2025. godine, ali je sud sačekao sa odgovorom iz razloga čekanja na podneske – žalba koji su poslati putem poštanskog emitera”, objasnili su za Vijesti.ba.
Podsjetimo, u obrazloženju odbijanja odluke da Dodik bude izbrisan iz registra kao predsjednik SNSD-a, Osnovni sud u Banja Luci je ranije naveo kako “Zakonom o vanparničnom postupku ni Zakonom o političkim organizacijama niti bilo kojim drugim zakonom nije određeno da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje lica ovlaštenog za zastupanje političke organizacije iz registra”.
Međutim, kako je dilemu o tome da li Dodik i dalje može biti predsjednik SNSD-a za Oslobođenje ranije objasnio pravni ekspert Nedim Ademović, to bi trebalo biti zabranjeno.
“Po meni, ne gleda se da li određena stranka in concreto prima novac ili ne iz nekog budžeta, već da li je predviđeno da prima novac. SNSD jeste zakonom predviđen da prima novac iz budžeta, a činjenica da je odlukom OHR-a SNSD trenutno isključen iz finansiranja, ne čini ovu situaciju drugačiju”, mišljenja je Ademović.
Od “nema ovlaštenja” do pravnog postupka
U augustu je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno Dodika osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja proglasivši ga krivim da je počinio krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, što bi, kako je Sud BiH ranije naveo u upozorenju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH podrazumijevalo i pravne posljedice, odnosno da Dodik ne može obnašati dužnost ni predsjednika stranke.
Kako je Sud BiH bio izričit, CIK je u oktobru poslao prijedlog Osnovnom sudu u Banjoj Luci da pokrene vanparnični postupak radi upisa promjene u registar političkih organizacija, odnosno, da se Dodik izbriše kao predsjednik SNSD-a, tj. konkretno da mu se zabrani političko djelovanje upotpunosti.
Međutim, banjalučki sud je naglasio da nema ovlaštenje tumačiti “trenutni pravni položaj i pravnu situaciju”, odnosno, ogradio se kako “ne može samoinicijativno mijenjati upis u registru političkih organizacija”, ali i da “nije zaprimio nikakav zahtjev za promjene od strane nadležnih institucija entiteta RS, odnosno Bosne i Hercegovine, a niti od strane stranke ili njenog predstavnika koji je ovlašten za zastupanje”.
CIK “prebacio lopticu”
Ipak, kasnije je Osnovni sud u Banjoj Luci vratio podnesak CIK-u “radi ispravke i dopune”, tražeći da CIK jasno precizira da li je njihov podnesak zaista “prijedlog” vanparničnog postupka za promjenu podataka u registru političkih organizacija.
Tako je CIK sada ponovno “prebacio lopticu” u dvorište Osnovnog suda u Banjaluci.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na hitnoj sjednici zakazanoj za danas trebao da razmatra prijedloge dva zakona čije usvajanje predstavlja jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.
Radi se o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje su predložili poslanici opozicionih stranaka iz RS: Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić.
Navedene zakone poslanici bi trebali razmatrati u prvom čitanju (principi), po skraćenom postupku.
Predstavnički dom na posljednjoj sjednici nije prihvatio zahtjev predlagača da se ovi zakonski prijedlozi razmatraju po hitnom postupku, što bi značilo bez mogućnosti ulaganja amandmana.
Predlagači su naveli da su pripremili sveobuhvatan nacrt zakona o VSTV-u, „koji rješava sva pitanja u skladu sa preporukama koje je ranije utvrdila Venecijanska komisija, Pribe izvještaj, Greco preporuke i Izvještaji o BiH“.
U obrazloženju Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o Sudu BiH naveli su potrebu hitnog usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i relevantnim evropskim standardima u oblasti nezavisnosti, efikasnosti i funkcionalnosti pravosuđa.
U prostorijama Američkog kutka Kantonalne i Univerzitetske biblioteke u Bihaću upriličena je svečana dodjela uvjerenja polaznicima Kursa znakovnog jezika (II stepen). Riječ je o projektu Udruženja gluhih i nagluhih Bihać, koji se realizira u saradnji s općinskim i kantonalnim ustanovama, uz finansijsku podršku Vlade Unsko-sanskog kantona.
Cilj ovog hvale vrijednog projekta jeste unapređenje komunikacije, bolja inkluzija te pružanje kvalitetnije podrške gluhim i nagluhim osobama, posebno u javnim institucijama.
Kolektiv JU OŠ „Harmani II“ s ponosom je dao doprinos ovoj inicijativi, prepoznajući značaj znakovnog jezika kao mosta razumijevanja i jednakih mogućnosti za sve članove društva. Škola izražava nadu da će se ovakvi vidovi saradnje nastaviti i u budućnosti, na dobrobit cijele zajednice.
U sportskoj sali OŠ „Harmani II“ u Bihaću uspješno su završeni radovi na zaštiti ograde, radijatora i stubova, čime je sigurnost učenika podignuta na viši nivo. Ovim zahvatima osigurani su sigurniji i funkcionalniji uslovi za izvođenje nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja, kao i za ostale sportske i školske aktivnosti.
Sredstva za realizaciju ključnih sigurnosnih radova obezbijedilo je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, dok je škola, prepoznajući važnost cjelovitog i dugoročnog unapređenja prostora, dodatna ulaganja finansirala iz vlastitih sredstava.
U okviru školskih investicija izvršena je popravka postojeće vanjske stolarije, zamjena oštećenih stakala, ojačavanje stolarije te postavljanje unutrašnjih klupica na prozore. Sanirana su vanjska oštećenja radi sprječavanja prodora vode, obnovljeni su zidovi i plafoni, izvršeno krečenje i iscrtavanje sportskih terena, te nabavljena nova sportska oprema.
Ova ulaganja predstavljaju više od tehničkog unapređenja prostora – ona su jasna poruka da su sigurnost, zdravlje i kvalitetno obrazovanje djece prioritet. Vizija menadžmenta škole usmjerena je ka stvaranju savremenog, sigurnog i poticajnog okruženja u kojem će učenici s radošću učiti, trenirati i razvijati zdrave životne navike.
Korak po korak, odgovornim planiranjem i predanim radom, JU OŠ „Harmani II“ gradi školu po mjeri učenika – školu koja gleda naprijed.
