Dr. sci. Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona održao je radni sastanak sa članova Udruženja RVI paraplegičara USK, kako bi razgovarali o problemima sa kojima se suočava ova populacija te aktivnostima koje će voditi otklanjanju poteškoća sa kojima se članstvo ovog Udruženja susreće.

Premijer Rošić, na sastanak je pozvao i direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Almina Handanagića, kako bi u svom resoru, planirao mjere za izvršavanje dogovorenih zaključaka.

Unsko-sanski kanton polahko ulazi u razdoblje sve teže socijalne krize izazvane prevelikim brojem ilegalnih migranata koji u ovaj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno dolaze. Najviše je na udaru grad Bihać, u kojem se nalazi i najveći broj migranata. Ranije su u Bihać dolazili autobusima i iskrcavali se u samom centru grada. Međutim, otkako su Vlada Unsko-sanskog kantona i Ministarstvo unutrašnjih poslova odlučili pojačati kontrolu ulaska u grad i stati ukraj švercerima, ljudima koji zarađuju na tuđoj muci i potrebi, migranti se iskrcavaju dvadesetak kilometara od ulaza u grad, odakle pješače do centra Bihaća.

BIHAĆ, SJEDIŠTE MIGRANATA

Uprava policije na području Unsko-sanskog kantona od januara ove godine evidentirala je 4.446 ilegalnih migranata. Samo na području grada Bihaća evidentirana su 3.444 migranta, od kojih njih 1.300 boravi u nedovršenom objektu Đačkog doma u Borićima, a ostali su u privatnom smještaju. U Velikoj Kladuši registrirana su 1.022 migranta. Od maja do 25. jula na područje Unsko-sanskog kantona stiglo je 2.380 migranata, navodi se u zvaničnim izvještajima policije Unsko-sanskog kantona.

“Ako se nastavi ovakav priliv migranata svakodnevno, mi ne možemo garantirati da ubuduće možemo održati pod kontrolom stanje kakvo je bilo do sada. Mi smo maksimalno policiju angažirali i imamo angažiranje iz drugih policijskih stanica u Bihaću i Velikoj Kladuši, to su svakodnevni dolasci, i zamislite onda kada policajac dođe ovdje i radi osam sati, a zatim se vraća za Sanski Most”, kaže Šero Družić, vršilac dužnosti komesara policije Unsko-sanskog kantona.

Zbog migrantske krize, Uprava policije sačinila je plan mjera i aktivnosti. Uvedena su dežurstva rukovodnih radnika, a angažirana je i jedinica za podršku pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, koja svakodnevno patrolira po Bihaću iako joj to nije dužnost. Iz Uprave policije kažu da su ih angažirali na zahtjev građana koji se više ne osjećaju sigurno u svom gradu. Ista je situacija i na području općine Velika Kladuša.

“Po četiri pripadnika iz policijskih stanica Cazin, Bosanska Krupa i Bužim naizmjenično svako sedam dana se mijenjaju i dolaze nam u pomoć u večernjim satima. To je ono vrijeme otprilike od 16 do 22 sata, kada s pripadnicima Policijske stanice Velika Kladuša patroliraju gradom, a po ukazanoj potrebi angažirana su i jedan do dva tima jedinice za podršku”, kaže Zehrudin Buljić, načelnik Četvrte policijske stanice Velika Kladuša.

Uprava policije MUP-a USK nedavno je iznijela podatke o stanju iz oblasti sigurnosti. Prema ovim podacima, u prvih šest mjeseci migrantske krize zabilježeno je 685 krivičnih djela, 825 slučajeva remećenja javnog reda i mira, te 1.225 saobraćajnih nesreća. Za razliku od prvih šest mjeseci prošle godine, kada su zabilježena dva napada na službena lica, ove je godine registrirano čak sedam napada takve vrste. Zbog toga su iz Uprave policije istakli da se sigurnosna situacija zbog trenutnog stanja na području Unsko-sanskog kantona ne može ocijeniti kao dobra, već zadovoljavajuća.

SKUPO IH KOŠTALA DOBROTA

Svoju humanost i spremnost na pomoć ugroženim i unesrećenim ljudima Krajišnici su pokazali bezbroj puta do sada. Još su svježe uspomene na period od 1992. do 1995. godine i rijeke ljudi koje su se slile u opkoljeni Bihać. Svoju požrtvovanost Krajišnici su pokazali i nakon rata. Najbolji primjer krajiške humanosti viđen je tokom velikih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine. Tada su se članovi “Una Aqua” rafting-centra samoincijativno organizirali i otišli da pomognu unesrećene građane Doboja, Maglaja, Šamca, Brčkog, Bijeljine, Ključa i Sanskog Mosta.

Očito svjesni činjenice o nesebičnosti Krajišnika, ljudi iz međunarodne zajednice odabrali su Bihać i Unsko-sanski kanton kao konačnu lokaciju za prihvatne centre izbjeglica i migranata koji dolaze u našu zemlju.

Peter Van Der Auweraert, koordinator Međunarodne koordinacije za migracije (IOM) za Zapadni Balkan, tokom nedavne pres-konferencije održane prilikom smještanja migranata u Hotel “Sedra”, pohvalio je Grad Bihać, Bišćane i sve Krajišnike, ne krijući oduševljenost njihovom tolerancijom, dobročinstvom i humanošću.

“Želio bih se zahvaliti Gradskoj upravi i građanima Bihaća i svima ovdje u Unsko-sanskom kantonu na iskazanoj humanosti i izvrsnom pristupu kada je riječ o migrantima. Ljudi su pružali pomoć, pokazivali solidarnost i humanost. Smatram da je to odlično i da se nikada ne može dovoljno istaknuti”, naglasio je Van Der Auweraert.

Ni reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović nije štedio riječi hvale o Krajišnicima i njihovom odnosu prema migrantima. Prisustvujući svečanosti otvorenja novoizgrađene džamije u bihaćkom naselju Ribić, Kavazović je pohvalio građane Bihaća i Unsko-sanskog kantona, kao i predstavnike lokalne i kantonalne vlasti zbog nesebičnosti i doprinosa tokom ublažavanja ljudske nesreće koja je zadesila izbjeglice i migrante koji iz svojih zemalja bježe od rata i tegobe života, poručivši okupljenim vjernicima da je čovjek, ustvari, najveća vrijednost koju je Bog dragi sazdao, te da zbog toga Bošnjaci trebaju paziti jedni na druge, na ostale muslimane, ali i na sve unesrećene i ugrožene ljude koji pate i vape za pomoći.

“Na njima je veliki teret ovih dana i veliki izazov, jer vi znate kakva nam je država i znate da u našoj državi vrlo često, kada neće nešto da urade, onda govore da je neko drugi odgovoran za ono što bismo trebali svi da uradimo. Čestitam vašem gradonačelniku i premijeru na pokazanoj visokoj svijesti kada je u pitanju čovjek. Ovo što vidite na ulicama Bihaća i Velike Kladuše, pitam se ko su ti ljudi i odakle su. Jesu li oni Božija stvorenja i bića poput nas? Imaju li oni svoja prava i imamo li mi pravo okrenuti glavu od njih? Pogledajte tu djecu, nije ih iz njihovih domova, kao što nije ni nas od 1992. do 1995. godine, otjerala ljepota i dobro. Otjerali su ih ljudi bez duše, oni isti koji su tjerali i nas po bijelom svijetu. I zato vama, građanima Bihaća, gradonačelniku, premijeru i svima onima koji pomažu da se ova ljudska tragedija ublaži želim čestitati, zahvaliti se i zamoliti Boga da ih nagradi dugim životom”, rekao je Kavazović.

Čini se kako je i Krajišnicima prekipjelo. U Bihaću se zbog krize s migrantima osjeti nervoza, građani i vlasti postaju sve zabrinutiji. Svjesni činjenice da ljeto polahko prolazi, a hladniji dani dolaze, predstavnici lokalne i kantonalne vlasti sve češće upućuju vapaje za pomoć s viših nivoa koja još izostaje. Najviše su ljuti na ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, za kojeg kažu da puno priča, a malo radi. Ljuti su i na policiju Republike Srpske, koja, kako tvrde, ciljano propušta migrante da ulaze na teritoriju Bosne i Hercegovine iz Srbije i Crne Gore, a zatim ih usmjerava ka Unsko-sanskom kantonu, čiji su kapaciteti već odavno premašeni.

PREPUŠTENI SAMI SEBI

Više od 7.000 ilegalnih migranata ušlo je u Bosnu i Hercegovinu ove godine, a, prema evidenciji Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, u ovom dijelu Bosne i Hercegovine boravi njih više od 4.000. Državna vlast nije ponudila rješenja, a kantonalna vlast, iako to nije u njenoj nadležnosti, primorana je sama doći do njih. Zastupnici Skupštine Unsko-sanskog kantona održali su vanrednu sjednicu na kojoj su razmatrali moguća rješenja. Setom usvojenih zaključaka, između ostalog, zatraženo je ograničavanje priliva novih migranata na područje kantona, hitna izgradnja privremenog prihvatnog centa i striktno pridržavanje zakona o strancima u BiH. Oštra je to poruka državnim vlastima da Unsko-sanski kanton ne može i neće biti prelazna migrantska ruta.

“Ovaj problem, koliko smo mi vidjeli, neće niko riješiti ako ga mi sami ne počnemo rješavali. Ne želimo kršiti akta koja se tiču ove problematike s viših nivoa, ali jednostavno moramo djelovati u interesu ovih građana jer su nas, na kraju krajeva, između ostalog, birali i da rješavamo ovakve probleme. Nisam optimista da će ovi zaključci koje smo danas donijeli naići na odobravanje onih koji se to tiče, ali će na neki način poslati jasnu poruku da ćemo se mi u narednom periodu s ovim problemom suočiti na drugačiji način”, poručio je Nijaz Hušić, predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona.

Unsko-sanski kanton u humanitarnoj je, ali i sigurnosnoj krizi, tvrdi skupštinski zastupnik Željko Mirković, koji je predložio vanrednu sjednicu. Dodaje kako je Unsko-sanski kanton primio broj migranata u kapacitetu kojeg može primiti Bosna i Hercegovina i zato očigledno nikoga s viših nivoa vlasti nije briga. Ograničavanje priliva novog broja migranata navodi kao prioritetno rješenje.

“Od ministra policije Unsko-sanskog kantona čuli smo podatak da je najveći propust na granici kod Zvornika, ali svi smo se uvjerili da ni jedan migrant ne ostaje na teritoriji Republike Srpske. Dakle, neko ih na Zvorniku propušta i šalje ih ovamo nama. Mi moramo u okviru svojih nadležnosti nekako blokirati priliv novih migranata i vraćati ih na onu polaznu tačku, a onda ćemo u okviru zakona rješavati pitanje ovih migranata koji su ovdje. S time se možemo nositi, ali bojim se da se za mjesec više nećemo moći nositi s tim, posebno ako je tačan podatak kojeg je iznio ministar MUP-a USK Anel Ramić da ih je sada 4.000 ovdje, a da se do Nove godine očekuje priliv i do 10.000”, upozorio je Mirković.

U kojem će pravcu ići migrantska kriza, niko ne zna. Jasno je već odavno da svako teret odgovornosti prebacuje na nekog drugog.

“Čini mi se da isti takav odnos prema nama u Unsko-sanskom kantonu imaju i vlasti u Sarajevu, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini. Svi problem guraju što dalje od sebe”, kaže Nisvet Jusić, zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, tvrdi da je situacija u vezi s migrantima vrlo ozbiljna s više aspekata. Prije svega za same migrante, ljude koji rade s njima, ali i za same građane Bihaća i Unsko-sanskog kantona, jer je migranata i problema vezanih za njih sve više, a kapaciteta i mogućnosti koje kanton ima sve manje.

“Bihać je najviše pogođen migrantskom krizom, a ispočetka je to bila Velika Kladuša. U posljednje vrijeme i Cazin sve više dolazi na udar migranata jer se nalazi na toj njihovoj ruti. Lokalna zajednica nema nikakve nadležnosti nad ovim problemom, jedine nadležnosti nad ovim problemom ima državni nivo vlasti. Najviše smo pogođeni, a ništa ne možemo uraditi”, tvrdi Fazlić.

MEĐUNARODNA ZAJEDNICA ODUGOVLAČI

Od 20 do 50 migranata dnevno uđe u BiH, a većina završi na području Unsko-sanskog kantona. Ovdašnja je vlast nemoćna da sama riješi problem i zato od viših nivoa vlasti, osim obećanja, traže poduzimanje konkretnih mjera. Zbog toga su vijećnici Gradskog vijeća Bihać odlučili održati proteste u Sarajevu kako bi još više skrenuli pažnju i upozorili državne organe na problem s kojim se mjesecima suočavaju.

“Nadamo se da će ovaj naš dolazak u Sarajevo poslati poruku da je kriza zaista ozbiljna, da mi u Bihaću i Velikoj Kladuši to teško podnosimo i da će nešto poduzeti”, kazao je Fazlić.

Iako su 25. jula s područja Bihaća i Velike Kladuše izmještene 24 najranjivije migrantske porodice s djecom i prebačene u humanije i dostojanstvenije uvjete objekta Hotel “Sedra”, lokalne i kantonalne vlasti se ne zadovoljavaju učinjenim jer smatraju da migrante treba izmjestiti van gradova i naselja. Ovih se dana u javnosti moglo čuti nekoliko prijedloga lokacija za izmještaj, ali, kako stvari sada stoje, ni jedna od njih još nije zvanično prihvaćena. Kao najrealnija, nameću se ona u naselju Lipa uz magistralni put Bihać – Bosanski Petrovac. Uvjetna je i useljiva.

“Tokom razgovora između Zlatka Hujića, načelnika Općine Bosanski Petrovac, i Šuhreta Fazlića, gradonačelnika Bihaća, pojavila se ta nova lokacija u Lipi. Nemam ništa protiv toga, neka se dogovore i neka se to riješi. Mi, prema regulativi, imamo način kako dalje postupati ako i to bude potrebno. A to je da migrante vraćamo nazad. Nema nikakve ni formalno-pravne ni ljudske prepreke da ne budemo zajedno kada je u pitanju rješavanje ovog problema kojeg, nažalost, neki drugi ne rješavaju. Mi u konačnici za određivanje konačne lokacije za privremeni migrantski centar nismo zauzeli stav da kažemo da će biti to baš tu, nego smo kazali bilo koja lokacija koja zadovoljava kriterije Evropske komisije. Svi se stavljamo na raspolaganje da damo svoj doprinos”, istakao je Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona.

Da li će Lipa biti i konačno odredište za izmještaj migranata iz centra Bihaća, još nije poznato. Međutim, sigurno je to da, ako se hitno ne poduzmu konkretne mjere u pogledu sprečavanja daljnjeg priliva migranata koji u Bihać dolaze svakodnevno, grad na Uni vrlo bi lahko mogao zapasti u najtežu krizu od rata. Stanje već pomalo podsjeća na ratni period kada su brojne izbjeglice iz okolnih naselja i gradova pristizale u Bihać da potraže utočište i spas od srpskih paravojnih i agresorskih formacija koje su palile muslimanska sela i ubijale Bošnjake širom Krajine. Građani su uznemireni, a mediji sve dodatno podgrijavaju. Zbog toga je nužna hitna i konkretna pomoć viših organa vlasti i poduzimanje konkretnih mjera u, prije svega, sprečavanju dolazaka migranata u Unsko-sanski kanton, ali i zbrinjavanje onih koji se trenutno nalaze u gradovima u privatnim smještajima.

Ministarstvo sigurnosti BiH potrošilo je prošle godine 316.586 KM za putne troškove /34.145 KM u BiH i 282.441 KM u inostranstvu/ i oni su za šest posto ili 19.552 KM veći u odnosu na 2016. godinu.

U izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH navodi se da su analizom pojedinih naloga za službena putovanja uočena kašnjenja u pravdanju pojedinih naloga za službena putovanja, naprimjer službeno putovanje otkazano, a podignuta akontacija pravdana u roku od dva mjeseca.

Uočen je veliki nesrazmjer u podignutim iznosima akontacija službenih putovanja u odnosu na realizovane troškove.

Tako je za učešće na radionici u Beču u trajanju od tri dana podignuta akontacija od 1.400 KM, iako je u pozivnom pismu navedeno da će organizator snositi sve troškove u iznosu od 1.500 eura za svakog učesnika.

Revizori su uočili da se u internoj evidenciji putnih naloga za određena putovanja, pod svrhom putovanja često navodi termin “službeno”, a takođe, određena putovanja su odobrena u terminu dužem od termina trajanja događaja koji je povod službenog putovanja.

Preporuka Ministarstvu jeste da obezbijedi dosljednu primjenu propisa u vezi sa službenim putovanjima u dijelu koji se odnosi na pravdanje naloga u propisanim rokovima, te da je potrebno, prilikom odobravanja službenih putovanja u inostranstvo, a s ciljem transparentnog upravljanja javnim sredstvima, visinu akontacija određivati u skladu sa planiranim aktivnostima. Potrebno je unaprijediti interne kontrole u pogledu popunjavanja putnih naloga.

Ovom ministarstvu se preporučuje da unaprijedi sistem internih kontrola prilikom popunjavanja putnih naloga za službena vozila, kao i prilikom sačinjavanja evidencija autoguma za službena vozila, da bi sadržavale transparentne podatke na osnovu kojih se vrše odgovarajuće radnje.

Preporuka je upućena jer je analizom dokumentacije korištenja službenih vozila u Ministarstvu uočeno da se u pojedinim nalozima za službena vozila, za “loko” vožnju evidentiraju znatne kilometraže, više od 100 kilometara dnevno.

Sistem internih kontrola u pogledu zamjene guma nije na zadovoljavajućem nivou, jer se revizori nisu uvjerili da postoje sveobuhvatne evidencije na osnovu kojih se provjerava stvarno stanje guma i u skladu s tim vrši odgovarajuća zamjena.

Ne izražavajući rezervu na mišljenje o usklađenosti, Kancelarija za revizuju skreće pažnju na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, jer nije usklađen sa važećim odlukama Vijeća ministara.

Takođe, sistem finansijskog upravljanja i kontrole nije implementiran u skladu sa važećim propisima, interna revizija nije uspostavljena u skladu sa važećim propisima, a uočeni su nedostaci i slabosti u provođenju postupaka javnih nabavki.

Ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač istakao je da vlasti u Sarajevu ignorišu sve ono što se dešava u vezi sa migrantskom krizom i svaki dan izjavljuju da to nije kriza i veliki problem, te da zna zašto to rade kada je kriza očigledna.

“Možemo da čujemo svaki dan da izjavljuju da to jednostavno nije kriza, da to nije neki veliki problem za BiH, da se to preuveličava naročito iz Republike Srpske, ali mi ovdje znamo da to nije tako jer naša policija privede svaki dan više od stotinu migranata koji ilegalno uđu u Republiku Srpsku i BiH. Predamo ih zajedničkim organima, a na kraju čini mi se da većina njih završi upravo u Unsko-sanskom kantonu, naročito u Bihaću i području Kladuše”, naglasio je Lukač.

On je dodao da ljudi u lokalnim zajednicama najbolje znaju kakvih imaju problema zbog migranata.

“Imate pet hiljada ljudi koji su nelegalno tu, za koje ne znate ni ko su ni šta su, da li su problematični, a mnogi među njima su bili u borbenim dejstvima ili u Siriji ili u Iraku. Ima i onih koji dolaze iz drugih zemalja – Irana, Pakistana… Jednostavno ne znate njihove prave podatke, njihova prava imena, a ni njihovu istoriju i šta su radili u svom životu”, upozorio je ministar unutrašnjih poslova RS.

On je dodao da se po njihovom ponašanju vidi da ima ljudi koji su problematični, koji prave probleme, vrše krivična djela, provale, krađe i slične stvari pa čak ima i pokušaj silovanja.

avaz.ba

Održani su dugo najavljivani mirni prostesti Bišćana, kojim su htjeli uputiti poruku nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine da se hitno i ozbiljno uključe u rješavanje migrantske krize u ovom gradu, i generalno Unsko-sanskog kantona.

Tačno u podne, uprkos visokoj temperaturi, nekoliko desetina Bišćana na glavnom gradskom trgu, digli su glas, protiv, kažu, političkog Sarajeva. Protest nije bio masovan kako se očekivalo – no poruke su jasne.

“Ako Sarajevo dobija novac neka ih šalju u Sarajevo. Ovaj grad nema načina da o njima skrbi. Žao mi je ljudi ali ovo je stvarno previše, preko pet hiljda ljudi ovdje, a ljudi ne smiju noću izlaziti zbog njih”, kazao je Zlatko Čolaković, građanin Bihaća.

“Ovo je jedan vid pritiska prema institucijama zemlje da shvate ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze građani Bihaća ili uopšte USK. Mi imamo veliki problem s tim ljudima jer ti ljudi se nalaze u gradu, spavaju po gradu u napuštenim kućama i tražimo jednostavno zbrinjavanje tih ljudi”, poručio je Senad Bajrić iz Vijeća građana USK.

No, ima i rigoroznih koji traže potpuno razmještanje migranata iz ovog grada.

“Prvi sam ja nosio tim ljudima dok nisam vidio kakvi su ti ljudi. Preko dana oni leže, kada dolaze televizije, naveče se napijaju, nadrogiraju prave probleme, kradu nam po bašti, kradu nam drva, kradu nam sve živo”, izjavio je Džemal Tulić, Bišćanin.

Iako je bilo predviđeno, na razočarenje brojnih građana – na Trgu se nije obratio jedan od organizatora, gimnazijski profesor Bišćanin Sej Ramić. Stoga su građani zatražili okončanje protesta prije nego je predviđeno. Iz bihaćke građanske inicijative kažu – nisu dozvolili obraćanje zbog profesorovog političkog aktivizma.

“Zato što sam izrazio želju da se obrati jedan od migranata socijalni radnik s kojim ste i vi pričali da jednostavno kaže ljudima svoju životnu priču, šta on želi, kroz šta je prošao i on je čovjek i on je biće – međutim neka gospoda su rekla koji su organizovali skup da oni nisu nama partneri i da mi zabranjuju da govorim na skupu”, kazao je profesor Sej Ramić.

Jednako kao što se nije obratio ni migrant iz Pakistana. Evo šta je htio poručiti Bišćanima:

“Oni imaju svoju vladu, imaju svoja pravila, imaju sve, i ja ne mogu reći ništa protiv toga jer mi smo migranti, ali samo smo htjeli zatražiti svoja prava, gdje ćemo živjeti, šta nam treba. Mi nemamo problem s ljudima ovdje, s vlastima i mi samo u miru želimo ovdje živjeti. Ali smo u vrlo lošoj situaciji i tražimo od vlasti da nam osiguraju bolje uslove za boravak”, kazao je Muhamed Ali iz Pakistana.

Isto već mjesecima traži i bihaćki gradonačelnik.

“Uništen je park u Borićima, uništena je trim staza, uništeno Partizansko groblje, uništen stadion pretvoren u WC, u selima uz hrvatsku granicu od desest sati se zatvaraju u kuće, od po pedest do sto ljudi pokušavaju preći granice – to je ono što nama smeta, neko mora voditi računa o tome”, izjavio je Šuhret Fazlić.

Ako ne bude skore reakcije, ako se hiljade migranata s ovog područja ne smjeste u adekvatne prostore – Bišćani najavljuju radikalnije mjere. Da li će doći do blokada autobuskih stanica, željezničke pruge, graničnih prijelaza?

Čekajući bolje sutra ili završetak za njih najvažnijeg životnog putovanja, migrant, zarobljeni među granicama, gotovo su se već prilagodili načinu života ovdje, pa su tako u prethodna dva mjeseca na svijet došle tri bebe, odnosno tri nova stanovnika grada na Uni.

Dok građani na protestima traže rješavanje krize i humano zbrinjavanje migranata, u Bihaću su rođene već tri bebe migranti. Kakva je budućnost migranta i kako se u ovim uvjetima uključiti u borbu prava tih beba?

Rad na području elektroinstalacija, izgradnje elektroenergetskih sistema te tehnika mjerenja, upravljanja i automatizacije.

Detalji u prilogu:

Preuzmite originalni konkurs u PDF-u: KLIKOM OVDJE !

Stotinjak stanovnika Bihaća danas se okupilo na Gradskom trgu kako bi iskazalo nezadovoljstvo zbog migrantske krize koja se mjesecima odvija na području njihovog grada.

Građani su poručili da nemaju ništa protiv migranata, ali imaju protiv nadležnih koji, kako su naveli, ne rade ništa konkretno po pitanju pronalaska adekvatnih smještajnih kapaciteta za mnogobrojne migrante s područja Unsko-sanskog kantona.

Podršku sugrađanima dao je i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić koji već izvjesno vrijeme poziva nadležne u Vijeću ministara i Ministarstvu sigurnosti BiH da hitno reaguju i riješe probleme koje nosi migrantska kriza prije nego eskalira dolaskom zimskog perioda.

Organizator protesta je Forum građana “Bihaćka građanska inicijativa” u kojem ističu da je situacija u gradu poprimila “alarmantnu formu”.

Stotinjak stanovnika Bihaća danas se okupilo na Gradskom trgu kako bi iskazali nezadovoljstvo zbog migrantske krize koja se mjesecima odvija na području njihovog grada.

Građani su poručili da nemaju ništa protiv migranata, ali imaju protiv nadležnih koji, kako su naveli, ne rade ništa konkretno po pitanju pronalaska adekvatnih smještajnih kapaciteta za mnogobrojne migrante s područja Unsko-sanskog kantona.

Podršku sugrađanima dao je i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić koji već izvjesno vrijeme poziva nadležne u Vijeću ministara i Ministarstvu sigurnosti BiH da hitno reaguju i riješe probleme koje nosi migrantska kriza prije nego eskalira.

Organizator protesta je Forum građana “Bihaćka građanska inicijativa” u kojem ističu da je situacija u gradu poprimila “alarmantnu formu”.

“Kada to kažemo, ne mislimo da ljudi po gradu nose oružje, nego je činjenica da u Bihaću 10 posto njegovog stanovništva, odnosno oko 5.000 ljudi, čine migranti. To nije zanemariv procenat, jer zamislite kada bi u Sarajevu bio taj procenat, tada bi to bilo 50.000 ljudi”, kazao je  Halid Dedić, predsjednik Foruma.

On ističe da je na početku migrantske krize u ovom gradu bilo mnogo problema oko prehrane migranata, smještaja, zdravstvene zaštite, pa su se pojavile i razne bolesti. U međuvremenu, stanje u domenu zdravstva i ishrane se popravilo jer su pojedine UN-ove organizacije postigle sporazume sa domaćim institucijama i nevladinim organizacijama. Problem, međutim, i dalje predstavlja smještaj migranata.

Demonstranti su istakli da je njihov moto “minut do 12” s obzirom na trenutnu situaciju u vezi s migrantima.

U ranijem razgovoru za Klix.ba gradonačelnik Fazlić je na pitanje šta će biti sa objektom Đačkog doma i kakva je sudbina migranata u njemu, odgovorio da od prvog dana traži od ministra Dragana Mektića da se ta lokacija uredi i zaštiti.

“Ukoliko se to ne uradi, ja ću do zime tražiti da se migranti isele u Sarajevo, a objekat zapečati, budući da je u vlasništvu Grada. Dakle, gore već postoji neka vrsta migrantskog centra. Ja bih najsretniji bio da oni odatle odu ili makar da se to ogradi i da napravi nekog reda. Problem je što se u Bihać vraćaju i oni koji su smješteni u hotelu Sedra, jer žele da budu u gradu. Tamo su, čini se, izolovani od događanja, po hoće da budu u urbanim centrima.”