Kantonalna bolnica Bihać predala je predmet Tužilaštvu USK i zatražila istragu o utrošku 460.000 maraka, a radi se o sredstvima koja je u posljednjih nekoliko godina grad Bihać prikupljao na posebnom humanitarnom računu, a bila su namijenjena obnovi u požaru uništenih operacionih sala Kantonalne bolnice.

Iz Tužilaštva su za sada samo potvrdili da su preuzeli predmet.

Prema riječima Smaila Derviševića, direktora ove zdravstvene ustanove, rekonstrukcija pomenutih sala već uveliko kasni zbog toga što namjenska sredstva nisu prebačena na njihov račun.

On je istakao kako je ranije dogovoreno da se projekat odvija u dvije faze i da je prva trebalo da bude finansirana upravo nedostajućim sredstvima, dok će preostalih milion maraka, koliko nedostaje za okončanje svih radova, obezbijediti Vlada USK. Također, zanimljivo je kako je grad Bihać ranije odabrao izvođača radova, kao i nadzor koji će pratiti tok izvođenja radova.

“Imali smo do sada niz sastanaka s predstavnicima gradskih vlasti, izvođačem i nadzorom radova i uvijek se govorilo da će se cijela stvar riješiti. Sada se loptica uporno prebacuje na Kantonalnu bolnicu, a ništa nije do nas. Zbog toga smo odlučili da stvar predamo Tužilaštvu USK”, ističe Dervišević.

Prema njegovim riječima, Vlada USK je već izvršila preuzetu obavezu te je na račun ove zdravstvene ustanove uplaćeno milion maraka za realizaciju druge faze projekta.

Ministar zdravstva USK Smail Kapić rekao je kako ne može suditi o cijelom slučaju, ali smatra da su se u cijelu stvar upleli nečiji lični interesi.

“Ne znam kome je u interesu da operacione sale još nisu stavljene u funkciju. Mislim da na to pitanje mogu odgovoriti samo oni koji od toga izvlače korist, a oni će se sami prepoznati”, rekao je Kapić, ne želeći precizirati o kome se radi.

U Gradskoj upravi kratko su rekli kako za sudbinu nedostajućih sredstava treba pitati prethodnu garnituru na čelu s tadašnjim gradonačelnikom Emdžadom Galijaševićem, a neslužbeno saznajemo kako nije isključeno da su ta sredstva potrošena u neke druge svrhe.

Podsjećamo da je u julu 2013. godine Kantonalna bolnica stradala u katastrofalnom požaru, a do sada je u njenu obnovu utrošeno oko tri miliona maraka.

Zbog toga što operacione sale još nisu u funkciji, svi komplikovaniji slučajevi šalju se u druge zdravstvene centre u BiH.

Nekad su grad Bihać i bihaćka regija imali na stotine vodenica koje su bile poredane uz obalu rijeke Une, počevši od Martinbroda pa sve do Bosanske Krupe. Idući tokom rijeke Une, i danas možete naići na mjesta koja su u narodu nazivana mlinišća, na kojima su se nekad nalazili mlinovi.

– Najviše mlinova izgrađeno je tokom osmanske vladavine. Na katastarskim planovima Bihaća obilježeni su mlinovi i iz tih podataka se pouzdano zna da ih je 1872. godine bilo 60, i to u Ripču 16, Golubiću osam, Ribiću dva, Spahićima pet, Bihaću 18, Bakšaišu dva, Kraljama 16, u Kulen-Vakufu ih je bilo 25, a u Martinbrodu čak 84 mlina. Dolaskom austrougarske uprave broj mlinova se povećava, tako da se u Hatincu u tom periodu gradi deset mlinova – kaže historičar Fikret Midžić.

Vodenih mlinova danas u Bihaću ima vrlo malo, a jedini koji je još u upotrebi je Jotanov mlin, koji datira iz 19. stoljeća, udaljen nekoliko kilometara od središta grada.

Luka Orlić je bio jedan od posljednjih bihaćkih vodeničara koji je ovaj posao naslijedio porodično, a nakon što je prošle godine umro, o mlinu se brine Azra Vojić, koja je živjela s njim i bila njegova desna ruka.

– Mlin nije baš u najboljem stanju jer je dosta star, ali radi. Moraju se redovno mijenjati lopatice u vodi, inače je sve uredu – kaže Azra.

Dodaje da je mlin iza Luke trebao pripasti njoj, ali su se stvari zakomplicirale i pojavilo se nekoliko osoba koje tvrde da imaju udio u toj ostavštini.

– Borit ću se da mlin ostane meni jer oni bi to rasprodali i to bi bilo uništeno. A ovaj mlin ima i historijsku vrijednost, nije to samo obična drvena koliba – priča Azra.

Udaljeni i do 20 metara od obale

Kao što je pad vode jedan od glavnih uvjeta za odabiranje mjesta za mlin, tada je za podizanje objekta bio važan prilaz, naročito kod mlinova koji melju za ujam, jer kroz njih svakog dana prolazi veći broj ljudi.

– Mlinovi se mogu graditi i na obali i na sohama (direcima, op. a.) između vode ili djelimično nad vodom na sohama, a djelimično na obali. Ako je mlin bio izgrađen na sohama, on je bio udaljen od obale i do 20 metara. Ovakvim mlinovima se prilazilo preko visećeg drvenog mosta ili preko brana. Jedini mlin koji je bio građen kao čvrsti objekt od kamena bio je kod gradske otoke i današnjeg velikog mosta u Bihaću – kaže Midžić.

Bijela kuga njaviše hara u Hercegovini, pokazuju dana objavljeni rezultati Federalnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva. Naime, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu razlika između broja rođenih (1.688) i umrlih (2.333) u prošloj godini je negativna i iznosi 645, što je najviši negativni priraštaj u Federaciji BiH.

Neslavne brojke ima i većina drugih kantona u Fdederaciji, osim Zeničko-dobojskog, gdje je 103 više rođenih nego umrlih i Sarajevskog, u kojem prirodni priraštaj iznosi 409. U cijeloj Federaciji lani je rođeno 19.216, a umrlo 20.981 osoba, što znači da je 1.765 ljudi više umrlo nego što je rođeno.

U Federaciji BiH tokom 2017. godine zaključena su 12.664 braka, dok ih je 1.035. okončano. Po razvodima prednjače u Tuzlanskom kantonu (266), zatim Unsko-sanskom (196) te Kantonu Sarajevo (164).

Sindikatima ljekara i stomatologa Unsko-sanskog kantona na današnjim razgovorima u Vladi USK kazano je da nije problem isplaćivati februarsku platu po nedavno potpisanom kolektivnom ugovoru, ali je problem osigurati sredstva za troškove prijevoza, edukacije i otpremnine.

Da podsjetimo, Sindikat ljekara i stomatologa USK donio je odluku o stupanju u generalni štrajk, ukoliko se do 15. marta ne isplati plata za februar i to prema novopotpisanom kolektivnom ugovoru.

– Mi smo u Sindikatima najavili generalni štrajk ukoliko se ne bude primijenio kolektivni ugovor, jer para ima. Otud je i organiziran razgovor u Vladi USK, na kojem nam je nagovješteno da će se problem riješiti. Stavovi su poprilično približeni i očekujem da ćemo se dogovoriti – kazao je dr. Amir Rekić, predsjednik Sindikata u KB „Dr. Irfan Ljubijankić“.

Predsjednik Sindikata ljekara i stomatologa USK dr. Nedim Kurtagić podsjetio je da je Sindikatu stalo do dogovora i „zato su spremni tražiti rješenje, jer je to u interesu i pacijenata, ali i ljekara.“

Zatraženo je provođenje revizije oko zapošljavanja nemedicinskog kadra i ponovljeno je da se neće odustati od generalnog štrajka ukoliko do 15. marta ne budu isplaćene plate prema kolektivnom ugovoru.

Grad Bihać u periodu 11. do 15. decembra prošle godine proveo je anketu u cilju procjene zadovoljstva građana javnim uslugama. Anketiranje građana grada Bihaća provedeno je kao aktivnost unutar projekta Općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), kojeg finansira Vlada Švicarske a implementira UNDP u BiH, a u cilju procjene stepena zadovoljstva građana administrativnim i komunalnim uslugama jedinice lokalne samouprave.

Nezavisni Tim anketara kojeg su činili studenti Ekonomskog fakulteta u Bihaću sproveli su anketu na uzorku od 400 građana Bihaća. Rezultate ankete danas su predstavljeni bihaćkom gradonačelniku, njegovim pomoćnicima i direktorima javnih ustanova i preduzeća.

Iz rezultata ankete vidljivo je da su u odnosu na anketu rađenu u decembru 2016. godine usluge snabdijevanje vodom, cijena snabdijevanja vode, prikupljanje otpada i odvoz smeća, cijena prikupljanja otpada i odvoza smeća, kvalitet usluge u Gradskoj upravi, brzina usluge u Gradskoj upravi, ljubaznost osoblja u Gradskoj upravi, znanje osoblja u Gradskoj upravi, rad vrtića, kanalizacija i cijena kanalizacije zadržale pozitivnu ocjenu kod građana Bihaća.

Istovremeno, usluge kvalitete održavanja lokalnih puteva (uključujući zimsko), redovnost održavanja lokalnih puteva (uključujući zimsko), sportska dešavanja na teritoriji Grada, rasprostranjenost zelenih površina, igrališta za djecu i parkova, kvalitet javnih zelenih površina, igrališta za djecu i parkova, rad mjesnih zajednica, rad CZ na sprečavanju posljedica prirodnih katastrofa, rad Centra za socijalni rad i cijene usluga u Gradskoj upravi zadržale negativnu ocjenu kod građana

Usluge koje su ostvarile pad od pozitivnih ka negativnim odnose se na kvalitet javne rasvjete (osvjetljenja), pokrivenost grada javnom rasvjetom i radom ambulanti, dok su kulturna dešavanja ostvarile rast od negativnih ka pozitivnim ocjenama.

Rezultati ankete na osnovu postavljenih pitanja uz napomenu da zbir zadovoljnih i nezadovoljnih ispitanika ne iznosi uvijek 100 posto, jer se jedan dio ispitanika izjasnio da je neutralan ili da ne zna.

– Snabdijevanje vodom ( 72 posto zadovoljno – 17 posto nezadovoljno)

– Prikupljanje otpada i odvoz smeća ( 60 posto zadovoljno – 23 posto nezadovoljno )

– Cijena prikupljanja otpada i odvoza smeća ( 57 posto zadovoljno – 20 posto nezadovoljno )

– Kvalitet usluga u Upravi ( 55 posto zadovoljno – 26 posto nezadovoljno )

– Cijena snabdijevanja vodom ( 55 posto zadovoljno – 26 posto nezadovoljno )

– Rad vrtića ( 50 posto zadovoljno – 50 nezadovoljno )

– Kanalizaciona mreža ( 46 posto zadovoljno – 28 posto nezadovoljno )
– Cijena usluga kanalizacije ( 46 posto zadovoljno – 21 posto nezadovoljno )

– Brzina usluge u Upravi ( 44 posto zadovoljno – 35 posto nezadovoljno )

– Kulturna dešavanja na području grada ( 41 posto zadovoljno – 36 posto nezadovoljno )

– Ljubaznost osoblja u Upravi ( 38 posto zadovoljno – 28 nezadovoljno )

– Znanje osoblja u Upravi ( 35 posto zadovoljno – 28 posto nezadovoljno )

– Cijena administrativnih usluga u Upravi ( 31 posto zadovoljno – 43 posto nezadovoljno)

– Kvalitet javne rasvjete – osvjetljenje ( 30 posto zadovoljno – 49 posto nezadovoljno )

– Pokrivenost grada javnom rasvjetom ( 28 posto zadovoljno – 58 posto nezadovoljno )

– Sportska dešavanja na teritoriji grada ( 25 posto zadovoljno – 46 posto nezadovoljno )

– Raspostranjenost zelenih površina,igrališta za djecu i parkova ( 24 posto zadovoljno – 46 posto nezadovoljno )

– Kvaliteta održavanja lokalnih puteva-uključujući zimsko ( 21 posto zadovoljno – 64 posto nezadovoljno )

– Redovnost održavanja lokalnih puteve-uključujući zimsko ( 14 posto zadovoljno – 66 posto nezadovoljno )

– Rad ambulanti ( 20 posto zadovoljno – 63 posto nezadovoljno )

– Kvalitet javnih zelenih površina, igrališta za djecu i parkova ( 17 posto zadovoljno – 47 posto nezadovoljno )

– Rad mjesnih zajednica ( 13 posto zadovoljno – 39 posto nezadovoljno )

– Rad Civilne zaštite na sprečavanju posljedica prirodnih katastrofa ( 10 zadovoljno – 26 nezadovoljno )

– Rad Centra za socijalni rad ( 10 posto zadovoljno –19 posto nezadovoljno )

Globalna kampanja „Jedna milijarda ustaje – One Billion Rising” protiv nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama nastavila se i ove godine na gradskom trgu u Bihaću. I ove godine promociju kampanje organizirala je organizacija „Glas Žene“ uz podršku aktivistica za ženska prava, KUD Krajina i Gradske uprave Bihaća.

Na gradskom trgu u Bihaću plesalo se uz poruke „ Loše sankcije dovode do novog nasilja“, „Udaljite nasilnika iz kuće, a ne nas žrtve“, „Zbog nepovjerenja u institucije šutim i trpim nasilje“ i „ Korpucija u institucijama doprinosi da nasilnici ostaju nekažnjeni“. I ove godine podršku akciji Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, kazavši da svi građani trebaju podržati svaku akciju i kampanju koja ukazuje na problem nasilja nad ženama.

Iz Bosne i Hercegovine lani je otišlo čak 350 ljekara! Podatak je to Saveza strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije BiH.

Komentirajući najnovije podatke, dr. Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH, konstatira da je broj ljekara koji su prošle godine sreću potražili van granica naše države veći nego 2016., kada ih je otišlo 297.

Traže diplome

Pritom, objašnjava da je stvarni broj ljekara koji su otišli daleko veći, jer, kako kaže,zvanične podatke imaju samo za one koji dođu i traže od njih ispisnicu.

– S druge strane, dosta je i onih koji se odmah poslije školovanja odlučuju na ovakav potez, dakle nisu bili naši članovi. To znam od dekana Medicinskog fakulteta u Sarajevu, koji su mi ispričali da od 120 njihovih diplomanata, koliko ih približno bude godišnje, trećina uplati 15 maraka da im se diplome ranije odštampaju. Navode da im trebaju jer imaju već poslovne ponude u inostranstvu. Mogu birati šta će raditi – priča dr. Drljević.

Strahuje da nas uskoro neće imati ko liječiti, jer, kako kaže, u našoj zemlji već nedostaje anesteziologa, ali i patologa, radiologa, hirurga.

– Nije samo ovaj kadar deficitaran. Za nekoliko godina, kada se pogleda demografska slika naših uposlenih, uskoro ćemo imati veliki problem da nađemo pedijatra ili fizijatra. Jer, životni prosjek ljudi koji sada rade je 57 – kaže dr. Drljević.

Ističe i da se mjesečna primanja ljekara u našoj zemlji uveliko razlikuju od plaća koje im se nude van granica BiH.

Socijalni status

Tako, naprimjer, hirurg u našoj zemlji za svoj rad mjesečno je do potpisivanja Kolektivnog ugovora imao 1.350 KM. U Njemačkoj isti taj ljekar za isti posao zaradi od 10.000 do 50.000 eura, dok u Saudijskoj Arabiji, kako priča Drljević, hirurg, što je i on, mjesečno dobije njegovu godišnju plaću!

– Naši ljekari ne odlaze samo zbog plaća i zbog toga što je njihov socijalni status najgori, tu je niz razloga. Nemaju mogućnost edukacije, napretka, a o zaštiti na poslu da i ne govorim – kaže Drljević.

Ispod evropskog standarda

Da je došlo do usijanja, pokazuju i podaci da je standard Evropske unije 362 ljekara na 100.000 stanovnika. U BiH je ta situacija dosta gora, jer nam nedostaje čak 3.000 ljekara, kaže Drljević.

– BiH ima 16 ljekara na 10.000 stanovnika, odnosno 160 na 100.000 stanovnika, što je dosta manje nego što to predviđaju standardi – kaže Drljević.

U Zenici i Bihaću ljekara nema na birou

– Trenutno u Zenici i Bihaću nema ljekara na birou. U drugim gradovima, posebno u Sarajevu, ima. Zato ne čudi što nam cijele grupe ljekara odlaze u Njemačku i Austriju. Problem je što je u toj nepreglednoj koloni najviše specijalizanata, tog najboljeg podmlatka, koji su nam budućnost – navodi Drljević.

Kantonalna bolnica u Bihaću okončala je sve potrebne procedure u vezi s kreditnim zaduženjem u iznosu od 13 miliona maraka i još je preostalo da cjelokupni aranžman potvrde Vlada i Skupština USK, potvrdio je direktor ove zdravstvene ustanove Smail Dervišević.

“Obavili smo proceduru javnog natječaja, odabrali banku i pripremili ugovor. Znači, sve je urađeno u rekordno kratkom roku i sada je potrebno da se o tome odredi naš osnivač, kojem smo uputili svu dokumentaciju”, kaže Dervišević.

On se nada kako će se to desiti u što kraćem roku, budući da svaki dan čekanja stvara nove finansijske obaveze ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Podsjetio je na nedavne probleme, kada su dobavljači, kojima se duguju značajna sredstva, obustavili isporuku anestetika, što je onemogućilo da se u bolnici izvode operativni zahvati.

Podsjećamo da je krajem protekle godine Skupština USK dala saglasnost za zaduženje Kantonalnoj bolnici u Bihaću.

Namjena kredita je da se, vraćanjem ranijih dugovanja, obezbijedi nesmetan rad i finansijska likvidnost ove zdravstvene ustanove. Ukupna zaduženja dostigla su cifru od 14 miliona maraka, od čega su dugovi prema dobavljačima oko osam miliona, dok ostatak otpada na ranije pozajmice, zaduženja, sudske takse i druge troškove.

Bolnica će se zadužiti, a garant kredita biće Zavod zdravstvenog osiguranja USK kroz svoje redovne mjesečne tranše koje bi bile uvećane za 123.000 maraka, koliko će iznositi jedna mjesečna rata na ovaj iznos kredita, rok otplate iznosiće 12 godina, a procijenjena kamatna stopa je 6,5 posto.

Predsjednici skupština kantona u Federaciji BiH sastali su se danas na Bjelašnici gdje su razgovarali o gorućim problemima koji ih tište, a u vrhu prioriteta su zakoni o turizmu i boravišnoj taksi.

Predsjedavajuća Skupštine KS Ana Babić kazala je kako bi usvajanje ovih zakona mnogo značilo za uređenje oblasti turizma i za rad turističkih zajednica svih kantona, jer u mnogim se ove organizacije muče da opstanu. U okviru toga spomenula je i stanje ZOI’84, kazavši kako je to goruća tema u KS te da će ovih dana biti donesen zaključak o promjeni nadzornih odbora, skupštine i direktora ovog preduzeća.

Kada je riječ o Unsko-sanskom kantonu, predsjedavajući Skupštine USK Nijaz Husić rekao je kako su donijeli vlastiti propis za oblast turizma jer su imali ogromne gubitke, iako bilježe rast broja turista kontinuirano.

“USK je prošle godine bio preplavljen turistima. Mi svake godine povećavamo hotelske kapacitete, a radnici turističke zajednice nisu dobili platu 12 mjeseci jer ništa ne ubiremo od turističke takse zbog čekanja da Parlament FBiH donese zakon”, rekao je Husić.

Srednjobosanski kanton, koji ima izuzetno razvijen zimski turizam zbog planine Vlašić koja je regionalno popularna, usvojit će vlastite propise o oblasti turizma do sredine ove godine. I njihova turistička zajednica se muči da bi opstala i radila.

Jasmin Duvnjak iz Zeničko-dobojskog kantona kazao je kako na današnjem sastanku nije postignuta saglasnost kada je riječ o nacrtu zakona u kojem je predviđena raspodjela prihoda za oblast turizma, navodeći kako im je neprihvatljivo da 10 posto ide za FBiH, 10 posto za kantone, a 80 posto za lokalne zajednice. On i njegov kolega iz HNK Šerif Špago smatraju da se sredstva trebaju prebacivati na resorna kantonalna ministarstva.

“Ne mogu se lokalnoj zajednici davati tolika sredstva jer ćemo doći u situaciju da one zajednice koje nemaju razvijene turističke kapacitete neće moći ni da razvijaju turizam jer neće imati sredstva. Turisti traže veći broj destinacija u BiH pa i regionalno uvezivanje i mi na to moramo odgovoriti”, rekao je Špago.

Predsjednici skupština kantona FBiH razgovarali su danas i o borbi protiv korupcije, ali i njihovoj ulozi u evropskim integracijama. Istakli su kako su na vrijeme ispunili svoje obaveze popunjavanja Upitnika EK, ali da će morati raditi na formiranju tijela koja će se baviti ovim pitanjima te da će morati uskladiti veliki broj zakonskih akata.

Na konferenciji za novinare predstavnici ZDK i USK dotakli su se i izmjena i dopuna zakona o raspodjeli javnih prihoda kazavši kako nisu zadovoljni trenutnim stanjem, jer privilegovani kantoni, među kojima su KS, Kanton 10, BPK i Posavski kanton, imaju mnogo veća primanja.

“Treba proširiti parametre i na privrednu aktivnost jer se sada koriste samo broj stanovnika, površina teritorije i broj učenika u osnovnim i srednjim školama. Bitno je napomenuti da KS ima privilegovani koeficijent koji iznosi skoro dva. Smatramo da je ZDK industrijski najjači među kantonima ili regijama u BiH, jer imamo pokrivenost uvoza izvozom, skoro svaka općina ima razvijenu industriju i doprinosi porastu BDP-a. Mi privrednom aktivnošću popravljamo ekonomske parametre države, a to nam se ne vraća”, rekao je Duvnjak dodavši kako njihov budžet iznosi 319 miliona KM, što je za skoro 100 miliona KM manje od budžeta KS.

“Kod nas u skupštini nijedan zastupnik nije profesionalno na toj poziciji i plaćaju se na nivou paušala od 740 KM. Ne očekujemo da će se bilo šta dogoditi preko noći i ne želimo ugroziti korisnike budžeta drugih kantona, ali želimo više socijalne pravde u raspodjeli javnih prihoda”, naglasio je.

Husić je kazao kako je USK napravio vlastitu računicu po postojećim parametrima i da su utvrdili da su oštećeni za 12 miliona KM.

“Mi nemamo dječiji doplatak, a da ne pričam o silnim dugovanjima za socijalna davanja. Na kraju prošle godine nismo mogli svim budžetskim uposlenicima isplatiti plate, jer je neko odlučio da je novac potrebniji za druge svrhe u drugom kantonu. Raspodjela mora biti pravedna i tražimo ono što unesemo u budžet da nam se vrati”, poručio je Husić.

Današnjem sastanku nisu prisustvovali predsjedavajući skupština TK, BPK i Livanjskog kantona.