Home Blog Page 1065

Dom naroda FBiH: Lonić i Hadžipašić među rekorderima po broju izostanaka sa sjednica

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u ovom mandatu održao je ukupno 44 sjednice, od čega 21 vanrednu i 23 redovne.

Od ukupno 54 delegata, među kojima je skoro 50 profesionalnih, manje od deset njih prisustvovalo je svim sjednicama koje je ovaj dom održao od početka 2015. godine, kada je konstituisan, do danas.

Generalno gledano, najmanje izostanaka imali su delegati iz Kluba Bošnjaka, a najviše delegati srpskog naroda mada su im i Ostali “za petama”.

Apsolutni rekorder po broju sjednica kojima nije prisustvovao je Slaviša Mihajlović, hirurg iz Drvara, koji je nanizao više od 20 izostanaka sa sjednica. Kako se može čuti od njegovih kolega iz Parlamenta, sreću je potražio u Njemačkoj. Sudeći prema evidenciji o prisustvu sjednicama, od septembra prošle godine do kraja jula, kada je održana posljednja sjednica, on se pojavio samo na jednoj sjednici, u maju ove godine. Vjerovatno došao za prvomajske praznike pa svratio i na radno mjesto po osnovu kojeg svakog mjeseca inkasira više od 3.000 maraka mjesečno iz budžeta.

Mihajlović je član Kluba Srba, a na internet stranici Parlamenta FBiH navodi se da je član SNSD-a, iako je još sredinom 2016. objavio da je raščistio sa ovom strankom.

Po broju izostanaka u ovom klubu na drugom mjestu je Daliborka Milović iz Liberalne stranke, pa Slaviša Šućur (SDP), Predrag Kojović (Naša stranka), Slađan Ilić i Mladen Lonić (SDP)…

I Klub Hrvata ima svog “šampiona”, a njegovo ime je Željko Josić, član HDZ 1990. Ni on se nije pojavio na skoro 20 sjednica. Svi ostali delegati imaju manje od deset izostanaka.

I u Klubu Bošnjaka samo jedan delegat ima više od deset izostanaka – Amor Mašović (SDA). Odmah iza njega je Admir Hadžipašić (A-SDA), a skoro svi njegovi izostanci zabilježeni su u ovoj godini. Od ukupno sedam sjednica došao je na samo dvije, a posljednji put u aprilu. Nakon što je u medije prucurio snimak u kojem traži seksualne usluge od nepoznate žene kako bi joj zauzvrat osigurao posao, Hadžipašić više nije navraćao na sjednice.

Od ukupno sedam delegata “ostalih” samo jedan bio je na svim sjednicama, i to Emir Frašto (SDP). Samostalni delegat Sejo Bukva imao je najviše izostanaka i iz ko zna kojih razloga 16 puta nije mogao uskladiti obaveze sa datumima održavanja sjednica Doma naroda. Edin Forto (Naša stranka) navraćao je malo češće, kao i Amil Buljubašić (SDP) i Rasim Kantarević (Laburistička stranka).

Nakon nesreće u hidrocentrali kod Bihaća oglasili se iz Elektroprivrede BiH

Nakon što su u eksploziji koja se dogodila u poslijepodnevnim satima u postrojenju hidrocentrale u Kostelima kod Bihaća poginule tri osobe, saopćenjem za javnost oglasili su se i iz javnog preduzeća Elektroprivreda BiH.

Naveli su da se nesreća dogodila prilikom čišćenja drenažnog sistema hidroelektrane, te da su poginula tri uposlenika ovog preduzeća koji obavljaju poslove održavanja u Hidroelektrani Una Kostela.

– Stradali uposlenici obavljali su radne zadatke u okviru redovnog godišnjeg održavanja – naveli su iz Elektroprivrede ne otkrivajući identitet stradalih.

U saopćenju se navodi i da su četiri uposlenika povrijeđena i hospitalizirana u Kantonalnoj bolnici „Dr.Irfan Ljubijankić“ u Bihaću.

– Uzroci nesreće bit će poznati po okočanju uviđaja i istrage. Uviđaj na mjestu nesreće izvršio je postupajući tužilac Tužilaštva Unsko-sanskog kantona – navodi se u saopćenju JP Elektroprivreda BiH.

Radnik povrijeđen u eksploziji u HE kod Bihaća van životne opasnosti!

Radnik koji je spašen u eksploziji koja se dogodila u Hidroelektrani “Una – Kostela” nadomak Bihaća je van životne opasnosti, potvrdio je glasnogovornik MUP-a USK Adnan Beganović. U ovoj nesreći su tri osobe poginule.

Beganović je kazao kako je zaštitar agencije “Bakrač” koji se nalazio u naselju Kostela u 13:30 sati obavijestio PU Bihać da je unutar objekta Hidroelektrane “Una – Kostela” došlo do eksplozije. U prostoriji u kojoj je došlo do eksplozije nalazila su se četiri uposlenika Elektrodistribucije koja su radila na sanaciji turbine.

“Pripadnici PU Bihać i Vatrogasne jedinice izašli su na mjesto nesreće i potvrdili tačnost ove informacije. Doslakom do objekta uočena su četiri tijela, od čega je ejdno davalo znake života. Uspjeli su ga izvući iz te sobe i prevući u Kantonalnu bolnicu Dr. Irfan Ljubijankić gdje mu je ukazana neophodna medicinska pomoć. On se nalazi van životne opasnosti i na daljem je promatranju”, kazao je Beganović.

Nažalost, tri osobe su poginule. Smrt je konstatovana čim su izvučena njihova tijela.

Sektor kriminalističke policije MUP-a USK na mjestu nesreće vrši uviđaj. Na mjestu nesreće je i dežurni kantonalni tužilac.

“Okolnosti i način na koji je došlo do nesreće bit će poznate nakon okončanja uviđaja”, kazao je Beganović.

Dodik: BiH ne treba davati azil ilegalnim migrantima

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik smatra da treba pooštriti zakone kako bi se spriječilo stacioniranje migranata u Bosni i Hercegovini, kao i mogućnost da lako dobiju državljanstvo.

“U RS-u ne možemo prihvatiti migrantske centre, ali nam isto tako ne treba BiH koja bi lako dala azil tim ljudima i to kasnije prevela u državljanstvo”, tvrdi Dodik.

On je novinarima u Mrkonjić Gradu rekao i da RS ne interesuju politike Evrope, koje govore o tome da su zainteresovani za BiH “kako bi ovdje napravili sabirne centre za migrante”.

“Ta politika Evrope nas ne zanima. Kada nam prigovaraju za humanost naš odgovor je da otvore granice i prime migrante koje su proizveli. Nemojte ih nama ovdje ostavljati”, rekao je predsjednik RS-a.

Ponovio je da u RS-u neće biti sabirnih centara za migrante te da će dobiti pomoć, ali se na teritoriji tog bh.entiteta ne mogu duže zadržati.

Uznemirujuće fotografije iz Velike Kladuše: Migrant tvrdi da ga je pretukla policija (FOTO)

Volonterska organizacija “No Name Kitchen” na Facebooku je objavila fotografije pretučenog muškarca i tvrdi da je njega i njegove prijatelje pretukla hrvatska policija.

– U utorak navečer, za vrijeme večere s volonterima u Velikoj Kladuši, prišao nam je čovjek i pitao možemo li ga pregledati. Rekao nam je da je hrvatska policija pretukla njega i njegove prijatelje. Ovako su mu izgledala leđa deset minuta nakon što su ga prisilili da se vrati s granice – piše u objavi uz fotografije.

Ovo nije prvi put da nevladine organizacije optužuju hrvatsku policiju za nasilje nad migrantima na granici. Ipak, Sindikat policijskih službenika Hrvatske nedavno je javno pohvalio granične policajce.

Zbog ovakvih i sličnih navoda su u nedjelju reagirali i iz Sindikata policijskih službenika. Pitaju se gdje su nestale fotografije policije koja pomaže migrantima.

– Naprosto je nemoguće da su se svi policijski službenici preko noći počeli ponašati suprotno – poručili su, prenosi “Index.hr”.

“UNA – KOSTELA”: Tri osobe smrtno stradale u hidroelektrani kod Bihaća zbog curenja plina

U nesreći u Hidroelektrani “Una – Kostela”, nadomak Bihaća, smrtno su stradale tri osobe, dok je četvrta hospitalizovana u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” i u teškom je stanju, najvjerovatnije zbog curenja plina.

Policijska stanica u Bihaću je iza 13 sati zaprimila telefonski poziv zaštitara, koji je bio na obezbijeđenju Hidroelektrane u Kostelima. On je saopćio da je došlo do havarije unutar same Hidroelektrane, te da ima povrijeđenih osoba.

“Izlaskom na samo mjesto, potvrđeno je da je došlo do curenja plina unutar samog objekta, gdje su radnici Elektrodistribucije BiH najvjerovatnije radili na remontu postrojenja.

Konstatovano je da su zbog djelovanja plinskih para, smrtno stradale tri osobe, dok je četvrta prevezena u Kantonalnu bolnicu ‘Dr. Irfan Ljubijankić’ i u teškom je stanju. Na mjesta događaja su pripadnici Policijske stanice u Bihaću i Vatrogasne jedinice, koje utvrđuju činjenično stanje”, rekao je Adnan Beganović, portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona (USK).

U Sarajevu potpisan Ugovor o dodjeli grant sredstava za Ministarstvo

U Sarajevu, dana 2. 8. 2018. godine ministar Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona mr.Jasmin Burnić i ministar Federalnog ministarstva prostornog uređenje Josp Martić, potpisali su Ugovor o dodjeli grant sredstava za implementaciju projekta „Energetska efikasnost u Srednjoj poljoprivrednoj školi Sanus Futurum“.

Potpisivanju Ugovora prethodio je Javni poziv za dodjelu sredstava, “Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – za projekat utopljavanja zgrada radi uštede energije – 2018. godina” utvrđenog Budžetom Federacije BiH za 2018. godinu, koji je objavilo Federalno ministarstvo prostornog uređenje, a na koji je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona apliciralo sa projektnim prijedlogom. Nakon što je provedena procedura izbora korisnika sredstava, projekat “Energetska efikasnost u Srednjoj poljoprivrednoj školi Sanus Futurum“ odabran je za sufinanciranje.

Ovo je bila prilika da ministar Burnić istakne slijedeće:

„Danas je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona dobilo značajna financijska sredstva u iznosu od 50.000 KM, koja će omogućiti da se u još jednoj školi na području Unsko-sanskog kantona primjenom mjera energijske efikasnosti nesmatano nastavi rad na veliko zadovoljstvo kako 250 učenika koji pohađaju ovu školu, tako i 50 zaposlenika nastavnog i nenastavnog kadra. Cilj projekta upravo je i bio poticanje primjene ekonomski isplativih i energetski efikasnih tehnologija, materijala u objektima javnog sektora u posjedu Unsko-sanskog kantona u svrhu povećanja energijske efikasnosti objekata i zaštite okoliša, a konkretno u ovom slučaju smanjenje potrošnje energije i sprječavanje energetskih gubitaka u JU Srednja poljoprivredna škola Sanus Futurum, te povećanje ugodnosti boravka u školskom objektu, te produžena trajnost školskog objekta. Sa druge strane, ovaj danas potpisani Ugovor o dodjeli grant sredstava, ima posebnu vrijednost kada se zna da ćemo u Budžetu Unsko-sanskog kantona za 2018. godinu uštediti 50.000 KM, jer nam je omogućeno da planirana sredstva za ove svrhe iz Budžeta za 2018. godinu preraspodjelimo u druge projekte od značaja za Unsko-sanski kanton.”.

Godišnjica deblokade Bihaćkog okruga i manifestacija „Pečat slobodi“

U ponedjeljak, 6.augusta navršavaju se pune 23 godine od deblokade ratnog Bihaćkog okruga.

Nakon 1.201 dana u potpunom okruženju, teške borbe za opstanak, brojnih bitaka i različitih iskušenja, 6.augusta 1995.godine ovaj dio Bosne i Hercegovine je otvoren i to je bio konačni pečat slobodi.

Tim povodom i ove godine će se održati tradicionalna manifestacija „Pečat slobodi“ u ponedjeljak, 6.augusta u 16 sati, u neposrednoj blizini mosta na rijeci Korani na kojem su se prije 23 godine susreli naš general Atif Dudaković i general hrvatske vojske Ivan Mareković.

Prošle su 23 godine od ovog značajnog datuma koji se obilježava i kao Dan Grada Cazina. Manifestacija „Pečat slobodi“ uvod je u vrlo bogat program koji će iste večeri uslijediti u centru Grada Cazina na kojem se očekuje veliki broj Cazinjana, ali i gostiju iz svih dijelova Unsko- sanskog kantona i šire.

Bišćanin za Anadolu Agenciju: Plaćaju po 15 eura prenoćište, piju, kockaju, od njih ne možemo spavati …

Smješteni su u različitim prihvatnim centrima – Trnovi u Velikoj Kladuši, improvizovani prihvatni centar koji se nalazi u zgradi Đačkog doma, u naselju Borići, nadomak Bihaća i hotelu Sedra na području Grada Cazina.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je Đački dom u Bihaću u kojem se, prema procjenama, nalaze oko 3.000 migranata. Improvizovani šatori u parku do Đačkog doma. Tu se nalazi i veliki broj porodica sa djecom. Nisu raspoloženi ni za priču ni za snimanje. Nastavili smo stoga dalje prema ruševnoj zgradi koja im privremeno služi kao dom.

U redu su za doručak. Uglavnom je riječ o muškarcima, ali ima i mali broj djece i žena. Neuvjetna zgrada i odjeća koja se suši sa prozora na kojima nema stakla slika su stanja. Preporuka volontera na terenu jeste da ne ulazimo u improvizovane spavaone jer se u njima jako često događaju i tuče. Uglavnom je riječ o tučama između njih i uglavnom se radi o migrantima iz Pakistana.

Mnogo je i onih koji traže pomoć volontera Crvenog križa koji su tu sve vrijeme. Na jednom od ulaza u Đački dom je i karta na kojoj je prikazana njihova ruta – od mjesta polaska pa do trenutnog odredišta. Migranti u Bihaću ne žele pred kamere, ali kako su nam kazali, žele dalje. Svaki od njih samo spominje policiju Republike Hrvatske koja je, kako su kazali, nemilosrdna prema njima, od fizičkog maltretiranja pa do otuđivanja telefona.

Sa ekipom AA je bio i Adnan Beganović, inspektor Sektora kriminalističke policije Uprave policije Unsko-sanskog kantona, koji je kazao da je situacija na području kantona zadovoljavajuća, ali ne idealna.

-Trenutno stanje u Unsko-sanskom kantonu, pogotovo na području Grada Bihaća i općine Velika Kladuša, je zadovoljavajuća. Ne možemo reći da je idealna, ali je zadovoljavajuća u pogledu sigurnosti građana i sigurnosti trenutnog broja migranata koji se nalaze na ovom području – rekao je Beganović.

Činjenica je, kako je kazao, da je na početku ove godine Unsko-sanski kanton zuhvatio veći val dolazaka stranih državljana s područja Libije, Irana, Iraka, Maroka…

– Mimo ratnih dejstava tu imamo i ekonomski segment njihovog dolaska. Njihov cilj nije ostanak u BiH nego odlazak u treće zemlje. Privremeno se nalaze na našem području sa određenim dokumentacijama boravka kao izbjeglice, dakle, kao tražitelji azila – pojasnio je Beganović.

Hiljade migranata stiglo je u posljednje vrijeme na područje tog kantona.

-U posljednje vrijeme, više od 4.000 migranata je došlo na područje Unsko-sanskog kantona. Najveći broj je u Bihaću – blizu 3.000, a ostali broj se nalazi u Velikoj Kladuši. Sigurnost građana ni u kom slučaju nije upitna. Ali ako se nastavi ovakav trend dolaska migranata, a dolazi i zima i hladnije vrijeme, ne znam kako i na koji način ćemo postupati – istakao je Beganović.

Poručio je da se svaki dan broj povećava i mijenja.

– Svaki dan evidentiramo sve veći broj dolazaka stranih državljana. Imamo evidentiranih i slučajeva kako fizičkih napada između njih tako i krivičnih djela. Nesumnjivo, policija evidentira sve. Imamo evidentirano i više od 20 krivičnih djela koje su počinili strani državljani, od krađa pa čak i do ubistava. Vodi se istraga u cilju rješavanja izgrednika. Nastojimo da ta lica dislociramo, dakle, vratimo u Istočno Sarajevo – poručio je Beganović.

Dok se krećemo među migrantima prilazi nam i Đemal Tulić, mještanin i jedan od onih čija je kuća u neposrednoj blizini Đačkog doma.

-To nisu izbjeglice, to su banditi, lopovi, ubice i sve drugo. Plaćaju po 15 eura prenoćište. Piju, kockaju se…Od njih ne možemo spavati. Provaljuju u kuće ljudi koji žive vani. Niko im ništa ne može. Neku večer su se potukli. Ja sam prošao rat, ratni vojni invalid sam, ali ono što sam vidio nisam vidio u životu – ispričao je Tulić.

Međutim, smatra da među njima ima i onih kojima je stvarno potrebna pomoć.

– Njih deset posto treba pomoć, a ostalo su tinejdžeri. Ne možeš proći ovdje. Ljudi bježe od njih. Imali smo prije nekoliko dana sastanak u mjesnoj zajednici i dali smo rok pet-šest dana da se ovo riješi – dodao je Tulić.

U krugu Đačkog doma nismo vidjeli Bišćane, kojima je ta Aleja nekada služila za šetnju i odmor. Izbjegavaju to područje.

Dvojica Kladušana i Sanjanin predstavljali BiH u Londonu

Na nedavno održanom takmičenju u Londonu predstavljeno je 270 startup kompanija, nakon čega je izbor sužen na najboljih 35, od kojih je pet bilo iz Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da su čak tri predstavnika naše zemlje porijeklom Krajišnici.

Zapažen rezultat

Naime, radi se o mladim Kladušanima Abdulmeliku Pehliću i Semiru Šakanoviću te Ismiru Harambašiću iz Sanskoga Mosta. Na takmičenju koje je ove godine održano u Londonu ovi mladi Krajišnici predstavili su svoje startup projekte, a samim tim i Bosnu i Hercegovinu, te ostvarili zapažene rezultate.

Radi se o tri projekta, Whoopedu, HaBeetat i HRocket. Whoopedu projekt, čiji je kreator Abdulmelik, predstavlja set igrica edukativnog karaktera za djecu od 2 do 8 godina, aplikacija je u suštini podijeljena na osnovu dječijeg uzrasta: bebe, predškolski i školski uzrast.

– Svaka grupa sadrži šest igrica prilagođenih uzrastu, koje prate školski kurikulum, te dva certificirana kursa – kazao je on.

Abdulmelik je sa svojim projektom osvojio četvrto mjesto, što je ujedno i najbolji rezultat iz BiH.

Semirov HaBeetat startup predstavlja elektronske nosače za pčelinje košnice, koje posjeduju aplikaciju na osnovu koje se tačno može znati koliko ima meda na kojoj osnovi te temperatura u košnici. Semir ističe da na osnovu ovog Startupa, pčelari putem portala mogu razmjenjivati iskustva iz ove oblasti. HaBeetat je na startup igrama osvojio peto mjesto.

Nekoliko faza

Treći startup je HRocket Sarajevske kompanije „AntColony“ s Ismirom Harambašićem na čelu. Harambašić kroz HRocket, naprednim machine learningom, kroz nekoliko faza, bira najbolje kandidate za poslovne oglase. HRocket je na kraju zauzeo odlično osmo mjesto.

Kantonalni ministar Burnić potpisao Sporazume o dodjeli granta za implementaciju projekta

Dana 1.8.2018.godine, ministar Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša mr.Jasmin Burnić i načelnici dvije lokalne zajednice sa područja Unsko-sanskog kantona, načelnik općine Ključ, Nedžad Zukanović i načelnik općine Sanski Most, Faris Hasanbegović,  potpisali su Sporazume o dodjeli granta za implementaciju projekta koji se odnose na unapređenje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša.

Kako je istaknuo mnistar Burnić, nakon što su se navedene dvije lokalne zajednice obratile Ministarstvu sa molbom da im se pomogne kako bi riješile višegodišnji problem odvodnje fekalnih i otpadnih voda, te nakon što je okončana potrebna zakonska procedura, danas su potpisani ugovori o dodjeli sredstava. Shodno navedenom Ministarstvo je u svrhu sufinanciranja projekta izgradnje kanalizacione mreže u naselju Biljani, općina Ključ dodijelilo iznos od 15.000 KM, a općini Sanski Most u svrhu sufinanciranja izgradnje kanalizacije u ulici Prvomajska II faza, dodijelilo iznos od 100.000 KM.

Implementacijom navedena dva projekta u općini Ključ i općini Sanski Most, dat je doprinos na unapređenju komunalne infrastrukture kojom će se unaprijediti stanje okoliša i kvaliteta življenja u ove dvije lokalne zajednice.