U Cazinu je tokom ranih jutarnjih sati odjeknula bomba, a ustanovljeno je da je podmetnuta pod vozilo predsjedavajućeg Općinskog vijeća Cazin Rifeta Hozanovića (A-SDA).
Kako nam je potvrdila glasnogovornica MUP-a USK Snežana Galić eksplozivna naprava je odjeknula oko 3 sata iza ponoći u ulici Generala Izeta Nanića.
“Riječ je o vozilu u vlasništvu H. R. Pri tome je nastala šteta na vozilu navedene osobe, te na još nekoliko vozila parkiranih na parkiralištu. OVo djelo kvalificirano je kao ubistvu u pokušaju. Pripadnici sektora kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a i Policijske stanice Cazin su na mjestu događaja i vrše uviđaj”, kazala je Galić za Radiosarajevo.ba.
Prema nezvaničnim informacijama, eksplozivna naprava se navodno aktivirala u trenutku pokretanja vozila, ali je nasreću Hozanović prošao bez povreda.
Eksplozija je uznemirila stanare zgrade i okolnih kuća u ovoj ulici.
U Bihaću je danas potpisan prvi ugovor o sponzoriranju priprema vrhunskog sportaša. Riječ je o Harunu Sadikoviću, kojem će Vlada USK i Sportski savez USK finansijski pomoći u ostvarivanju olimpijske norme za 2020. godinu.
Najboljem bosanskohercegovačkom džudisti na ovaj način Vlada Kantona će iznosom od 30 hiljada maraka, finansirati odlazak na šest kvalifikacijskih turnira iz Grand Prix serije i trening kampove u ovoj i idućoj godini.
Ugovor su potpisali Husein Rošić, premijer USK, Muhamed Ramić , ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi USK, Sportski savez USK i Judo savez.
Dr. Rošić ističe da Vlada Kantona želi i hoće pomoći mladim ljudima koji ostvaruju vrhunske rezultate, a jedan od sportskih ambasadora USK je i Harun Sadiković.
– Želimo da našem vrhunskom sportisti, pomognemo u ostvarivanju olimpijske norme tako da Harun može odmah početi skupljati olimpijske bodove, rekao je premijer USK.
Danas zaključeni ugovor je primjer bezrezervne podrške sportisti koji ima dobre izglede za plasman na Olimpijadu.
– Sigurno da je sada mnogo lakše i trenirati i boriti se kada imam ovakvu podršku. Zahvaljujem se premijeru Rošiću i Sportskom savezu USK, koji su uvijek uz mene. Dat ću sve od sebe da ovo i opravdam. Nadam se da ćemo 2020. zajedno slaviti plasman na Olimpijadu, a onda možda i medalju”, kazao je Harun Sadiković.
Broj migranata u Bihaću konstantno se povećava, nevladine organizacije koje djeluju na terenu kažu da su na izmaku snaga, no nadležne državne vlasti, čini se, to previše ne brine. Ipak, zahvaljujući Crvenom križi i drugim dobrim ljudima organiziraju se brojne aktivnosti kako bi se migrantima olakšali njihovi problemi.
Devastirana zgrada nekadašnjeg Đačkog doma u mjestu Borići u Bihaću, sada je već evidentno, postaje sve tjesnija za stotine migranata koji i dalje pristižu iz brojnih afričkih i azijskih zemalja. Iako su uvjeti boravka daleko od zadovoljavajućih, nekoliko nevladinih organizacija i udruženja daju svoj maksimum kako bi se svi migranti osjećali koliko-toliko bolje.
I dalje nikakve reakcije države
“Jučer smo imali oko 500 migranata na ručku i taj se broj konstantno povećava. Sinoć nam je došla jedna nova grupa od otprilike 50 osoba, među kojima su i djeca, pa je teško procijeniti koliko ih je zaista u Bihaću. Povećava se pritisak na sve nas. Najgori je trenutni vakuum koji je prisutan između državnih agencija i organa koji se još nisu aktivirali po migranata u našem gradu i organizacija koje djeluju na terenu. Mi trenutno radimo bez zaštite policije i boravimo među njima, imamo manjak prehrambenih i higijenskih artikala koji su im neophodni, a stanje je svakom danom gore”, kazao nam je Selam Midžić, sekretar Crvenog križ Grada Bihaća.
On je rekao da ne znaju kome više da se obrate za pomoć. Trenutno im najviše pomažu građani Bihaća svojim donacijama, no ističe da je to porazno za državu koja je dužna aktivirati svoj sistem i djelovati.
“Svaki dan ‘navlačimo’ određene proizvode, odnosno ono što nam građani donesu. Nabavljamo kruh, a danas smo ih zadužili 230. Ne znamo dokle ćemo moći, čekamo svaki dan da se neko aktivira, bar da nam nabavi proizvode za pripremu obroka”, istakao je Midžić.
Na pitanje kakva je sudbina Đačkog doma i migranata u njemu, naš sagovornik nam je kazao da ovaj objekat, kao niti svi drugi u kojima borave migranti u Bihaću, nisu adekvatni za njihov smještaj.
Đački dom prepun, sigurnosna situacija nije zadovoljavajuća, prisutan svrab
“Tim prije jer je Đački dom počeo biti prebukiran i to nam je veliki problem, prije svega sa sigurnosnog aspekta, jer postoje sukobi među migrantima. Postoje osobe koje koriste tu situaciju, pa i među samim migrantima, te se prodaju narkotici. Dolaze i ljudi koji rade ‘svoj dio posla’ po pitanju prelaska granice. Sve se to dešava pred našim očima i mi u takvim uslovima radimo i djelujemo”, rekao je Midžić.
Dodatnu dimenziju u cijeloj priči predstavlja pojava zaraznih bolesti, nadasve svraba.
“To je nešto što bi moglo predstavljati veći problem u narednom periodu. DO prije dva dana, u Bihaću je registrovano 55 slučajeva scabiesa. Po mojim saznanjima, na 20 registrovanih se proglašava epidemija. S obzirom da inkubacija traje sedam dana, broj registrovanih se povećava iz dana u dan zbog bliskog kontakata migranata. IOM je osigurao mašine za veš i one bi trebale biti dostupne u narednih nekoliko dana, a ranije je obezbijeđen higijenski kontejner. Međutim, oboljele od svraba bi trebalo izolovati i podvrgnuti liječenju“, kazao je Midžić.
Prema njegovim riječima, broj žena i djece u Đačkom domu varira.
“Za vikend smo imali 30 djece, dok je u ponedjeljak bilo svega 9-oro djece. Razlog za to je što su 3-4 porodice napustile dom i pokušale preći granicu. Sutrodan su se opet pojavili u domu, tako da opet imamo preko 30 djece. Oni pokušavaju prelaziti granicu, hrvatska policija ih vraća. Pitanje je šta će se desiti ako Hrvatska u potpunosti blokira granicu. Osim Bihaća, stanje je i u Velikoj Kladuši katastrofalno“, istakao je.
Druga strana medalje: Projekcije crtanih filmova za djecu, crteži i paketići
Crveni križ Grada Bihaća u aktivnostima prati tek Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Merhamet, UNHCR koji je nedavno otvorio svoju kancelariju u Bihaću, te nekoliko drugih nevladinih organizacija i volontera.
Iako i sami rade u nehumanim uslovima, djelatnici Crvenog križa i brojni drugi volonteri pokušavaju na razne načine učiniti boravak migranata u Bihaću dostojanstvenijim, posebice najugroženijim skupinama.
Tako su prije nekoliko dana, u saradnji sa studentima i profesorima sa Tekstilnog odsjeka Tehničkog fakulteta grada Bihaća, organizovali projekciju crtanih filmova za sve mališane, zajedno su kreirali crteže na betonu i papirima, a podijeljeni su i paketići koji su spremili volonteri od donacija građana.
Također, majkama i ostalim ženama su podijeljeni higijenski paketi.
“Mi radimo na stvaranju uslova kako bismo stekli povjerenje migranata i približili im se na različite načine. Mi smo imali namjeru da se pojedinim udruženima žena organiziramo razgovore sa majkama i općenito ženama o problemima koje imaju i načinima na koje bismo im mogli pomoći. Također, namjeravamo aktivirati psihologa i ginekologa i kako bi ženska populacija, kao i njihova djeca, dobila adekvatnu brigu”, rekao je za kraj Midžić.
Prisustvo velikog broja medvjeda na obroncima planine Grmeč prijavljeno je ovih dana od strane brojnih stanovnika podgrmečkih sela, planinara, izletnika i lovaca koji uređuju lovačke čeke i obavljaju druge aktivnosti u lovištima za vrijeme lovostaja.
“Ovih dana primili smo zaista veliki broj dojava od ljudi koji su imali bliske susrete s medvjedima, a mnogi su ih snimili kamerama i mobilnim telefonima. U ovom trenutku nemamo dojava o eventualnoj šteti, ali je očekivati da je bude u narednom periodu”, kaže Mesud Aganović, sekretar Lovačkog društva “Sana”. Prema njegovim riječima, na veoma malom prostoru, na lokalitetu Crnovode, istog dana primijećena su tri odrasla medvjeda, kao i medvjedica u čijoj pratnji su bila dva mečeta.
S obzirom na to da se medvjedi u potrazi za hranom spuštaju iz viših planinskih područja u nizine, lovci smatraju kako su i u narednom periodu može očekivati njihovo povećano prisustvo, posebno jer se ove godine očekuje bogat urod voća.
“Na njihovoj meti su voćnjaci, ali i pčelinjaci, pa smo u proteklim godinama imali puno dojava o napadima medvjeda na košnice. Sem toga, odrasli medvjed se neće libiti da napadne i stoku ako je gladan”,kaže Aganović.
Sanski lovac Fadil Pašalić jedan je od onih koji su ovih dana imali blizak susret s ogromnim medvjedom, a životinja je prišla na svega nekoliko desetina metara od njegove vikendice na lokalitetu Gradina.
“Bio je to zaista ogroman medo i sigurno je težio oko 500 kilograma. Izgledao je miroljubivo, prošetao se pored mog imanja i otišao natrag u šumu, a ja sam ga uspio fotografisati”, rekao je on.
Prema procjenama Lovačkog društva “Sana”, samo na području njihovog lovišta trenutno obitava preko 30 medvjeda, što je značajno povećanje u odnosu na prethodne godine.
Razmnožavanju ovih životinja doprinijelo je to što su zakonom strogo zaštićene i zabranjen je lov na njih.
Nacionalni park Una i njegov direktor Amarildo Mulić ove godine su pred izazovom da održe rast broja posjeta u ovom zaštićenom području, ali i u samom gradu Bihaću. U intervjuu za Oslobođenje Mulić kaže da Bihać neće moći biti istovremeno i turistički i migrantski grad.
Bili ste dobro krenuli, u vašoj organizaciji ovog ljeta očekujemo Rotary voz, pa Unsku regatu, a nedavno ste preuzeli i Unske smaragde, možete li stizati s poslom?
– Od 2011. godine od maja radimo na ovim zaštićenim područjima. Nacionalni park Una je u sedam godina našeg rada postao brend ovog kantona i veoma važna turistička destinacija u Bosni i Hercegovini. Naš je cilj da se sa Štrbačkim bukom pozicioniramo u pet top-destinacija u BiH. Za sada napredujemo dobro. Promocija je bitna, te atraktivnost i prepoznatljivost same destinacije i mi neprekidno radimo na tome.
Unaland
Nismo u mogućnosti da ovo područje iskoristimo kroz industrijalizaciju turizma, ali jesmo za odgovoran i održiv razvoj sa ekološkim aspektom. Turizam neće ugroziti prvobitni interes zbog kojeg je osnovan Nacionalni park, a to su zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti. Bili smo prisutni na svim najbitnijim sajmovima u BiH i regionu. Zahvaljujući dobrim partnerskim odnosima sa Privrednom komorom USK-a, svugdje smo predstavljeni, a dosta dobro smo prikazani i na internetu. Ipak, moramo osigurati veće kapacitete sa direktnim faktorima u turizmu. Zajednički, kroz turistički klaster Una koji okuplja sve veći broj uslužnih djelatnosti, uspjećemo da se nametnemo kao značajna turistička destinacija, kao kontinentalna rivijera ili mi to zovemo Unaland. Milano, Berlin, London će čuti za nas.
Imate i svoje ambasadore NP-a Una, izabrali ste predivne osobe, glumca Enisa Bešlagića, a nedavno i kćerkicu Amre i Edina Džeke, koja se i zove Una, upravo po rijeci?
– Putem poznatih ličnosti koje su spremne da nam dođu i da se vraćaju, da nam pomognu, a da nas to ne košta, mi smo i ustanovili tu ulogu ambasadora. Oni su zaista predivne osobe, susretljive, plemenite i kao takvima pristaje da budu promotori i ambasadori prirodnih ljepota BiH kao što je rijeka Una. Prije četiri godine smo inaugurirali Bešlagića, on nas promovira kroz tu svoju formalno-neformalnu ulogu ambasadora. Prije desetak dana smo ugostili Amru Džeko i malu Unu.
Tu smo ideju dobili čim se dijete rodilo i čim smo čuli kako su joj dali ime. Mi ne namjeravamo da sada pravimo hiperprodukciju ambasadora, jer zaista želimo da se zadržimo isključivo na značajnim osobama koje nose svoju domovinu u srcu i kojima pristaje da budu promotori prirodnih vrijednosti.
Nedavno je gradonačelnik Šuhret Fazlić govoreći o imigrantskoj krizi u Bihaću, apelovao na više nivoe vlasti da imaju u vidu da je Bihać ipak turistički grad. Hoće li ova aktualna situacija štetiti poslu?
– Nažalost, moram reći da bi do toga moglo doći. Prije svega, dozvolite da izrazim iskreno i duboko suosjećanje s tim ljudima, prognanicima, političkim i ekonomskim migrantima što god da su. Nije lako bježati od kuće, mi u BiH znamo jer smo kroz to prošli. Naše pomoć i podrška su neophodne, moramo biti milostivi prema njima pogotovo i u ovom svetom mjesecu ramazanu.
Ali ova migrantska kriza već počinje utjecati na ekonomske tokove kada je u pitanju turizam, koji je vrlo senzibilna grana privrede. To je poznato, turizam se vezuje za sezonu, zavisimo od vremena pa nadalje. Ali pogotovo zavisimo od društvenih tokova i poremećaja. Sigurnost ljudi, posjetilaca, iznad svega je i kod odabira lokacije za odmor takve stvari su presudne.
Aerodrom
Trenutna brojka imigranata u Bihaću možda i nije veliki problem, ali je poznata i naša loša ekonomska situacija Grada i Kantona te bez značajnije podrške i uz veći priliv imigranata nećemo biti u mogućnosti tim ljudima ostvariti humane uslove. Ali to nije problem Nacionalnog parka, to je problem svih nas. Ako se ovako nastavi, značajno će to negativno uticati na turizam.
A šta je sa turistima arapskog porijekla?
– Turisti iz arapskih zemalja koji su u značajnom broju već naučili da dolaze u NP Una sa porodicama, počinju nam otkazivati rezervacije. Izgleda da ne žele doći u situaciju da budu zamijenjeni sa migrantima, uopšte ne žele da se miješaju s njima. Informacije su još nezvanične, ali to nije dobro jer smo od arapskih turista imali mnogo ostvarenih posjeta. Nadamo se da ćemo prebroditi ovaj period.
Kakve su Vaše projekcije, koje cifre imate za ovaj dio godine u odnosu na prošlu?
– Imamo blagi porast u odnosu na prošlu godinu, ali nam je to prerano tvrditi jer sezona je tek pred nama. Ali rekao sam, sezona će ovisiti o svim navedenim faktorima na koje mi ne možemo utjecati. Međutim, ja moram apelovati na vlasti da rade svoj posao i da asfaltiraju put za Štrbački buk. Taj projekt je oko 4 miliona, ali, vjerujte, da bi se brzo isplatio, nakon čega bi bio okosnica da se i aerodrom u Bihaću brže i lakše sagradi. Došlo bi do povećanja investicija u uslužnom sektoru, do novih zapošljavanja i porasta privrede.
Težak položaj Kantonalne bolnice u Bihaću, pored ekonomskih poteškoća i enormnih dugovanja, ovih dana opteretile su i ostavke tri člana Upravnog odbora, zbog čega nije moguće utrošiti 1,2 miliona maraka sredstava koja se nalaze na računu ove zdravstvene ustanove.
Naime, tri člana Upravnog odbora iz reda Demokratske fronte dala su neopozive ostavke zbog neslaganja s politikom menadžmenta bolnice.
Upravni odbor, pored pomenutih članova DF-a, čine još dva člana iz reda SDA, a ove dvije političke partije čine dio vladajuće koalicije na području USK.
Prema riječima ministra zdravstva u Vladi USK Hazima Kapića, motiv svega je neslaganje u vezi s načinom kako izmiriti dio dugovanja prema dobavljačima.
Prema njegovim riječima, Vlada USK je doznačila 1,2 miliona maraka na račun bolnice i radi se o sredstvima koja su isključivo namijenjena za plaćanje dugova dobavljačima kako bi se omogućila nabavka neophodnih lijekova i medicinskog materijala.
“Jednostavno, članovi Upravnog odbora i direktor bolnice nisu se mogli složiti o prioritetima i tome kojim dobavljačima uplatiti sredstva. U našem kantonu ništa ne može proći bez politike, pa je tako i u ovom slučaju. Nažalost, procedura imenovanja novih članova Upravnog odbora mogla bi potrajati”, istakao je Kapić. On je dodao kako je bez Upravnog odbora nemoguće utrošiti dodijeljena sredstva, dodajući kako je Vlada USK ubrzo trebalo da uplati i dodatnih 800.000 maraka na račun bolnice.
Niz primjedbi na rad Upravnog odbora
Direktor Kantonalne bolnice, Smail Dervišević, istakao je niz primjedbi na dosadašnji rad Upravnog odbora rekavši kako on mjesecima nije održavao sjednice.
“Nažalost, interventna sredstva koja smo dobili od Vlade USK ne možemo utrošiti i to je trenutno naš najveći problem. Svakodnevno se suočavamo s prijetnjama i obustavama dobavljača, koji zahtijevaju da im platimo dugovanja, i to opterećuje naš rad”, naveo je Dervišević.
Dugovanja prema dobavljačima Kantonalne bolnice iznose 7,5 miliona maraka i u posljednjih nekoliko mjeseci ova zdravstvena ustanova često kuburi s nedostatkom anestetika, citostatika te drugih neophodnih lijekova i medicinskog materijala.
Podsjećamo, tako su u januaru obavljali samo operacije u hitnim slučajevima, dok su svi ostali operativni zahvati bili na čekanju zbog nedovoljne količine anestetika.
Elvir Ramić Elly iz Bihaća otvorio je prvo polufinalno veče šoua “Nikad nije kasno”. Nakon što smo imali priliku da se podsjetimo kako je pjevao u prvih pet krugova takmičenja, Elly se latio mikrofona i otpjevao pjesmu “„Sinoć sam pola kafane popio“ od Željka Bebeka, uz koju su svi u studiju zaigrali .
Inače, ovaj takmičar bavi se poljoprivredom što je oduševilo sve članove žirija, a naročito muzičkog urednika “Grand televizije”, Endžija Mavrića. Ni njegov stajling u polufinalu nikoga nije ostavio ravnodušnim.
„Ti si jedan izuzetno bogat i autentičan lik. Svaka ti čast, baviti se poljoprivredom i ovako pjevati rokenrol, čista desetka! I stajling ti je fenomenalan“, prokomentarisao je Endži.
Za ulazak u finale, Elly treba našu podršku, a glasati možete OVDJE.
Glasanje traje 24 sata i završava u utorak u ponoć.
Predstavnici Vlade i Skupštine Unsko-sanskog kantona, danas u Bihaću, dostojanstveno su obilježili godišnjicu formiranja prvog federalnog kantona.
Delegacije Vlade i Skupštine, na čelu sa premijerom Huseinom Rošićem i predsjedavajućim Nijazom Hušićem, odali su počast braniteljima BiH te članovima bh delegacije, koju je predvodio Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova BiH, a čiji je helikopter oboren, dan kasnije, u reonu Slunjskih brda, po povratku iz Bihaćkog okruga.
– Bio je to maj, 1995. godine. Bjesnila je agresorska ofanziva. Možda jedna od najžešćih. U Bihaću, u zgradi nedaleko od ove u kojoj se nalazimo, održavala se konstituirajuća sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona. Unsko-sanski kanton bio je prvi federalni kanton. Takva je Krajina. U najtežem uvijek prvi, uvijek najbolji, uvijek najsrčaniji. Gdje bi drugi posustali Krajišnik neće. Takvi ljudi, kao sa onih klesanih stećaka, kazao je na svečanoj sjednici Skupštine premijer USK i poručio: Krajina je zapadna kapija Bosne. Krajina je bastion bosanstva i temeljnih vrijednosti na kojima naša domovina počiva. Čuvati Krajinu jednako je – čuvati Bosnu.
Nakon svečane sjednice Skupštine, u Muzeju AVNOJ-a, u Bihaću otvorena je izložba “Gospodin iz bosanske bašče” posvećena dr. Irfanu Ljubijankiću.
U subotu sa početkom od 12 h na Gradskom igralištu „Bigram“ će biti održan Streetball 2018 za omladinske kategorije Košarkaškog kluba „Bihać“.
Prethodno navedeno je organizrano od strane MissNet d.o.o. Bihać iz Bihaća, a uz odobrenje Grada Bihaća.
Tokom ove sportske manifestacije Košarkaški klub „Bihać“ će predstaviti najnovije pojačanje za narednu sezonu, a koji nam dolazi iz daleke Amerike, tačnije Oklahome.
U planu su i raznorazne nagradne igre, a koje će biti organizirane od strane našeg vjernog sponzora.
Za kraj treba reći da MissNet Bihać u ovim teškim trenucima nastoji pomoći radu Košarkaškog kluba „Bihać“ u punom obimu kroz raznorazne projekte, pa i kroz ovu sportsku manifestaciju.
Ovo još više dobiva na značaju, a posebno uzimajući u obzir u kakvom je stanju sport na području našeg grada, kantona, FbiH, te u krajnjoj liniji države nam BiH.
Dođimo i svi zajedno podržimo našu djecu, djecu grada Bihaća i samim time istovremeno podržimo i ovu lijepu sportsku priču.
Najviše pažnje plijene dueli Sloge i Olimpika, jedine dvije ekipe koje su ostale u borbi za plasman u elitni rang, no uzbuđenja neće nedostajati ni u mečevima klubova koji se bore za opstanak.
Sloga je porazom u prošlom kolu od Veleža zakomplikovala sebi situaciju, no u Simin Hanu vjeruju da to nije ostavilo traga na igrače i da će uspjeti slaviti u Čapljini. Koliko god fudbaleri Sloge tijelom bili u Čapljini, toliko će dijelom uma ili barem sluha biti u Visokom, gdje će rival Olimpik gostovati Bosni.
Da optimizma u taboru Olimpika pred ovaj susret ne nedostaje potvrdio i igrač ovog kluba Kerim Tatar.
“Svjesni smo da će biti teško. Ipak, očekujem maksimalno zalaganje svih igrača, dobru igru i da ćemo se vratiti sa tri boda”, kazao je Tatar.
Rudar iz Kaknja će pred domaćom publikom ugostiti Zvijezdu. Zeleno-crnima u posljednje vrijeme ne ide najbolje i morat će slaviti ukoliko se ne žele dovesti u nezgodan položaj dva kola prije kraja, a pod imperativom pobjede su još Iskra i Jedinstvo, čiji bi međusobni duel mogao dati jasniju sliku koja ekipa je bliže opstanku.
Pred TOŠK-om je gostovanje u Orašju, gdje će Tešanjci morati ostvariti pobjedu ukoliko žele napraviti iskorak ka eventualnom opstanku, dok će trećeplasirani Velež u duelu sa Metallegheom pokušati pobjedom potvrditi tri boda iz Simin Hana. Slaven će ugostiti Igman, a na Piroti će se sastati Travnik i Bratstvo.
