Prema informacijama MUP-a našeg kantona, jučer je Policijskoj stanici Bihać prijavljeno krivično djelo krađe na štetu K.A.

Naime, NN osoba ili više njih je iz pomoćnog objekta u vlasništvu K.A. otuđila jedan bicikl i radnu mašinu.

Uviđaj su obavili pripadnici Policijske stanice Bihać, a istražne radnje su u toku.

Premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić sa direktorom Službe za zapošljavanje Avdom Kuduzovićem, razgovarao je danas u Bihaću sa bivšim radnicima privrednih poduzeća u stečaju.

Radnici, prijeratnih uspješnih poduzeća, nakon neuspješne privatizacije, u stečajnim postupcima ostali su bez radnih mjesta, a mnogi od njih, zbog grešaka u provedbi stečajnog postupka, i bez garantiranih naknada. Premijer Rošić, od preuzimanja mandata obećao je učiniti sve što je u njegovoj moći da se radnici obeštete, te i dalje nastoji osigurati sredstva sa federalnog nivoa, obećana za isplate naknada radnicima, kazao im je u današnjem razgovoru.

– U naredni ponedjeljak sam zakazao sastanak u Federalnom zavodu za zapošljavanje kako bi dogovorili modalitet isplate sredstava koja trebaju doći sa nivoa Federacije, dok je Vlada USK osigurala 200 000 KM koje će biti isplaćene u maju. Mi smo obećali i ustrajaćemo u ovom ispravljanju nepravde prema vama, informisao je radnike premijer USK.

Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine (GPBiH) jutros su realizirali završne aktivnosti dvije akcije u okviru kojih su identificirali više od 30 osoba u dvije kriminalne grupe koje su krijumčarile ilegalne migrante.

Prema podacima glasnogovornice GPBiH Sanele Dujković krijumčari su za ilegalni prelazak granice od migranata uzimali oko 500 eura.

“Realizirane su završne akcije pod kodnim nazivom ‘Taurus’ i ‘Ox’. Aktivnosti su počele polovinom januara i krajem februara, a nosilac svih aktivnosti u BiH bio je Centralni istražni ured”, rekla je Dujković danas novinarima.

Navela je da su krijumčari migrante iz BiH prebacivali u Hrvatsku, s ciljem odlaska u zemlje zapadne Evrope.

“Danas je u Bihaću obavljeno osam pretresa, uhapšeno je šest osoba. Oduzet je dokazni materijal, oružje i municija, a na jednom lokalitetu je pronađeno i osam stranih državljana porijeklom s Kosova i Iraka”, kazala je Dujković te dodala da su te osobe trebale biti krijumčarene u Hrvatsku.

Naglasila je da su u najvećem procentu krijumčareni državljani Turske, Kosova i nekoliko državljana Afganistana i Iraka. Uhapšene osobe koje se dovode u vezu s ovim krivičnim djelima bit će predati Tužilaštvu BiH.

Ekonomski razvoj jedinica lokalne samouprave je prioritet, a jedan od važnih mehanizama u tom smislu je implementacija BFC standarda koji značajno podiže konkurentnost cijelog regiona, odnosno zemalja u kojima se ovaj program implementira. Jedinice koje ispune ove standarde dobijaju BFC SEE (Business Friendly Certification South East Europe) certifikat.

Najveći broj lokalnih jedinica koje imaju ovaj certifikat u zemljama jugoistočne Evrope je Bosna i Hercegovina gdje je 20 općina nosilac ovog certifikata, a za 11 od njih, među kojima je i Grad Bihać, jučer u Beogradu dodijeljen je certifikat na Godišnjoj skupština Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) koja djeluje kao regionalni tehnički sekretarijat BFC procesa.

„Ovaj program certifikacije nama kao lokalnoj zajednici, omogućava prezentaciju investicionih potencijala, infrastrukture, usluga i informacija koje se nude potencijalnim investitorima i postojećoj privredi i raduje činjenica da smo pokazali spremnost da dobijanjem ovog certifikata napravimo korak naprijed u postizanju konkurentnosti“ – istakao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća nakon uručenja certifikata u Beogradu.

BFC SEE program sprovodi se od 2012. i dosad se u proces certifikacije uključilo gotovo 100 gradova i opština iz pet zemalja od kojih su 44 ispunili uslove za sticanje certifikata koji privredi i investitorima predstavlja pečat kvaliteta i dokaz da će u ovim sredinama naći predvidivo poslovno okruženje u skladu s najvišim međunarodnim standardima, efikasne procedure, kvalitetne baze podataka i pouzdane usluge. Certifikacija gradova/općina podrazumijeva ispunjenje određenih standarda, tj. svojevrsnu garanciju da će postojeći privrednici, kao i potencijalni investitori, dobiti usluge i informacije na način koji olakšava poslovanje i aktivnosti koji spadaju u nadležnost lokalnih samouprava, te da će imati pouzdanog partnera u svim fazama realizacije biznisa.

Više od 3 miliona građana i 150.000 privrednih društava u certifikovanim gradovima i opštinama danas koristi efikasne servise lokalne administracije. Uslovi za poslovanje u ovim sredinama kvalitetniji su u prosjeku za 76 posto.

Predstavnici Judo kluba “Una” iz Bihaća danas su, u razgovoru sa premijerom USK Huseinom Rošićem i predstavnicima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade USK, prezentovali rad ovog trofejnog kluba,

Judo klub “Una” bit će domaćin balkanskog prvenstve za kadete, koje će se održati u Bihaću. U organizaciji ovog sportskog događaja očekuju podršku Grada BIhaća i Vlade Kantona.

Premijer Rošić kazao je da Vlada Kantona podržava uspješne sportske klubove i pojedince kakvi su i sportaši koji dolaze iz judo kluba “Una”.

Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona primio je danas, u Bihaću banjalučkog biskupa Franju Komaricu.

Biskup Komarica i premijer Rošić istakli su u razgovoru da je Unsko-sanski kanton uvijek bio svijetlim primjerom temeljnih principa suživota i poštovanja te da takvu atmosferu treba i dalje graditi.

Sastanku su bili prisutni i predstavnici Katoličkog školskog centra i Ministarstva obrazovanja Vlade USK te se razgovaralo o aktivnostima koje trebaju zajednički realizirati kako bi se otklonile uočene nepravilnosti, a u najboljem interesu učenika KŠC.

Kompanija “Meggle” uložiće u naredne dvije godine deset miliona maraka u razvoj i povećanje obima proizvodnje svoje mljekare u Bihaću, potvrdio je Marijan Vučak, direktor ove njemačke kompanije za jugoistočnu Evropu.

Prema njegovim riječima, tri miliona maraka biće uloženo u razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje na području Unskosanskog kantona, a krajnji cilj svega je digitalizacija otkupa mlijeka.

“To znači da ćemo imati kompletan nadzor i kontrolu nad cjelokupnom infrastrukturom otkupa mlijeka. Cijeli taj sistem biće digitalno uvezan tako da ćemo moći pratiti kompletan put sirovine od farme do mljekare”, istakao je Vučak.

Prema njegovim riječima, na ovaj način će u narednim godinama na području Unskosanskog kantona zaživjeti svi potrebni standardi u vezi s proizvodnjom mlijeka koji važe u Evropskoj uniji.

“Sve to će doprinijeti konkurentnosti naših mliječnih proizvoda, ali i ukupnom razvoju mljekarstva na ovim prostorima”, kazao je Vučak.

Inače, ova mljekara, koja je najveći otkupljivač mlijeka na području USK, bilježi konstantan porast proizvodnje. U toku prošle godine od proizvođača je otkupljeno i prerađeno oko tri miliona litara mliijeka, što je povećanje od šest posto u odnosu na 2016. godinu.

“Poslije nekoliko godina, u kojima smo bilježili pad proizvodnje mlijeka, imamo tendenciju porasta, što raduje. Tome je svakako pogodovala i naša politika postepenog povećanja otkupnih cijena, čime je stabilizovana proizvodnja mlijeka”, kaže direktore Mljekare “Meggle” u Bihaću Kemal Hrnić. Prema njegovim riječima, prije nekoliko mjeseci započeli su proizvodnju maslaca, čime su postala jedina mljekara u sastavu kompanije “Megle” u jugoistočnoj Evropi koja proizvodi taj mliječni proizvod.

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić organizirao je danas sastanak o problemu povećanog dolaska migranata i izbjeglica na području Grada Bihaća. Poziv za sastanak bio je upućen svim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, a sastanku iako pozvani nisu prisustvovali predstavnici državnih institucija, ponajviše Ministarstva sigurnosti BiH.

O problemu emigranata razgovarali su pored predstavnika Grada Bihaća i Vlade USK-a, predstavnici OSCE-a, UNHCR-a, Granične policije, Službe za odnose za strance, nevladina udruženja Vaša prava, Solidarnost i Horizont i Crveni križ Bihać

Veći broj migranata nalazi se na ulicama Bihaća, a najčešće su oko džamija, napuštenih objekata, po parkovima, u blizini pojedinih institucija i fakulteta. Pomoć neznanim gostima pružaju tek pojedine nevladine organizacije, a gradske vlasti traže pomoć viših nivoa i nadležnih službi.

U posljednje vrijeme migranti su lako uočljivi na ulicama Bihaća, a gradonačelnik Šuhret Fazlić kaže da, bez imalo preuveličavanja, povećan broj stranih državljana širom grada postaje problem.

“To zaista jeste problem. Mi nemamo precizne podatke koliko ih je, ali ako vidite da ljudi spavaju po džamijama, provaljuju u vikendice, naseljavaju prostor ispred Islamskog pedagoškog fakulteta, spavaju na prostoru stadiona Jedinstva, po parkovima, mislim da je to evidentan problem. Mene više brine šta može uslijediti nakon toga. Očigledno je da sistem koji je trenutno postavljen u državi ne vodi puno računa o tome. Ovi ljudi odnekud dolaze, imaju uz sebe nekakve papire, evidentni su na ulicama Bihaća i pokušavaju preći granicu. Ja se bojim eskalacije problema”, rekao je Fazlić za Klix.ba.

Bojazan od eskalacije problema

Zbog evidentnog problema, Fazlić će danas organizirati sastanak na koji je pozvao sve nadležne kantonalne, federalne i državne institucije, kako bi oformili “krizni štab” koji bi problem migranata stavio pod kontrolu.

“Ja sam već zvao Ministarstvo civilnih poslova BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH. Jednostavno, za ove rubne općine moraju postojati neki planovi i kako će država reagovati u toj poziciji. Ne smije se desiti da nama ovdje dođe nekoliko hiljada ili, ne daj Bože, nekoliko desetina hiljada, izbjeglica, pa da imamo i humanitarni i sigurnosni problem, a da grad bude prepušten sebi da se nosi s tim”, kazao je Fazlić.

On je prije nekoliko dana razgovarao i sa članicama Udruženja Solidarnost, jednog od rijetkih nevladinih udruženja koja su pokrenula aktivnosti na prikupljanju hrane, odjeće i obuće za migrante u Bihaću.

“Te žene su jedine za sada koje vode brigu o tim ljudima, pomažu im i nose hranu. Ovo je, trenutno, humanitarni problem i sramota je da ljudi spavaju po parkovima. Ja ne mogu gledati da majka s djetetom nema gdje prenoćiti i da spava u parku na klupi. Ne mogu, a da nešto ne poduzmem. Tako da je ovo prvenstveno humanitarni problem, no može prerasti i u sigurnosni pa da Bihać na kraju bude preplavljen izbjeglicama. Mi se s tim ne možemo nositi na ovakav način. Mora postojati državna politika kada je o tome riječ”, ističe Fazlić.

Pomoć migrantima pružaju pojedine nevladine organizacije

Zemira Gorinjac iz Udruženja Solidarnost kazala nam je da migrantima u posljednje vrijeme pružaju pomoć u vidu hrane ili odjeće, i to onima koji su dolazili u blizinu Islamskog pedagoškog fakulteta.

“Prije nekoliko dana bilo ih je 50-ak, a nakon intervencije policije razišli su se po gradu, dok su se neki vratili u Sarajevo. Jučer smo donijeli hranu za njih 20-ak. Koliko ih ima u Bihaću, to niko ne zna. Oni koji imaju novac spavaju u motelima ili iznajmljenim kućama. Mi se trudimo da im osiguramo doručak, ručak i večeru, a hranu im uručujemo u Aleji u blizini stadiona Jedinstvo. Vjerujem da ćemo na njih za nekoliko dana, čim otopli, nailaziti svugdje po gradu, jer su tako radili i u gradovima u susjednim državama”, kaže Gorinjac.

Ona ističe da se u Bihaću momentalno nalaze samo muškarci i tek poneka žena sa djetetom, no smatra da će s ljepšim danima krenuti i njihove žene i djeca koji se nalaze u prihvatnim centrima u Sarajevu.

“Smatram da ih je bitno držati pod kontrolom, u smislu broja i kretanja. Ljudi često ne shvataju da i među njima postoji nacionalna i vjerska netrpeljivost, jer i među njima postoje razne skupine. Indijci se grupišu, Pakistanci, Afganistanci i netrpeljivosti među njima postoje”, objasnila je Gorinjac.

Poziv nadležnima za pravovremenu reakciju

Ona je istakla da će Udruženje Solidarnost nastaviti pomagati ove ljude u okviru svojih mogućnosti, ali nikako ne želi i neće preuzeti brigu o njima pored institucija koje su to zakonom obavezne.

“Ne pristajemo da se problem migranata da nama u ruke i da se tako oni koji su u obavezi izmaknu”, napomenula je.

Gradonačelnik Bihaća je kazao da se u ovaj problem moraju uključiti državne i federalne institucije, a da će lokalna zajednica biti dio tima kako bi se pomoglo ovim ljudima. Istakao je da su Bišćani bezbroj puta do sada pokazali humanost i to će uraditi i u slučaju migranata, no isto tako je napomenuo da je novonastalu situaciju potrebno staviti pod kontrolu, kako kasnije ne bismo imali veće probleme.

Prema službenim podacima Granične policije BiH, od 1. januara do 31. marta 2018. u pokušaju ilegalnog prelaska državne granice u blizini GP Izačić otkriveno je 56 državljana zemalja visokog migracijskog rizika. Pored toga, službenici Granične policije BiH evidentirali su 14 osoba sa zahtjevom za azil u BiH te 27 osoba koje nezakonito borave u području koje pokriva ova jedinica. Procesuirane osobe su predate pripadnicima Terenskog centra Bihać Službe za poslove sa strancima BiH.

Manojlo Milovanović, penzionisani general tzv. Vojske Republike Srpske, govorio je u emisiji “Oko” Radio Televizije Srbije posvećenoj fenomenu Fikreta Abdića.

Milovanović je govorio o svojim ratnim susretima sa novoizabranim gradonačelnikom Velike Kladuše i presuđenim ratnim zločincem.

Milovanović je rekao da se tokom rata nekoliko puta sretao sa Abdićem, da su dobro surađivali, uglavnom trgovali. Posebno se sjeća jednog susreta u okupiranom Kninu na paradi Vojske Republike Srpske Krajine.

Kako je rekao Milovanović, inače ratni načelnik Štaba tzv. Vojske RS, tada se sreo sa Jovicom Stanišićem, načelnikom Službe državne bezbednosti Srbije, koji mu je rekao da treba zajedno sa snagama tzv. AP Zapadna Bosna i tzv. RS Krajina da napadne Peti korpus Armije BiH.

“Rekao sam Jovici da ja to neću uraditi i pitao ga ko je to naredio. Onda je on izvukao jedan komad papira, formata A-4 prekrio gornji dio i pokazao mi samo donji gdje je pisalo Vrhovna komanda SR Jugoslavije i potpisan Slobodan Milošević . Ponovo sam odbio.”

Potom ga je, kako kaže Milovanović, Jovica Stanišić poveo i kad su došli do jedne prostorije rekao mu “uđi, hoće jedan prijatelj da te vidi”.

“Mislio sam da je neko od mojih kolega oficira, klasića, međutim tamo je sjedio Fikret Abdić. On je rekao “Slušaj, generale, ja i ti smo trgovci. Hajde da ovo obavimo zajedno, a ja ću ti poslije dati Bihać i još neke dijelove oko Kladuše”.

“Pogledao sam njega i Jovicu i rekao da ne dolazi u obzir. Rekao sam mu da Bihać nije njegov da mi ga nudi i da ne može slomiti Peti korpus. Tako je završio taj razgovor”, kazao je Milovanović.

Nema sumnje da bi ovo Milovanovićevo svjedočenje moglo biti veoma dragocjeno na obnovljenom suđenju Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću u Haagu.