U bihaćkom naselju Vikići danas se održava tradicionalna, 16. po redu, sportsko-turistička manifestacija “Vikićki skokovi”.
Na desetine mladih, iz svih područja Unsko-sanskog kantona, takmiče se u skijaškim skokovima. Veliki broj Krajišnika prati ovu posebno zanimljivu manifestaciju, pa se s pravom može reći da su Vikići danas “bosanski Garmiš”.
Na improviziranoj skakaonici postižu se skokovi i preko 20 metara dužine.
Nakon što je na jučerašnjoj sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona Kolektivni ugovor za zaposlenike Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona na koji je Vlada USK dala saglasnost, danas je u Kabinetu premijera USK Huseina Rošića potpisan Kolektivni ugovor.
Kolektivni ugovor su potpisali Mahmut Alagić, predsjednik Sindikata MUP-a USK i Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona, u prisustvu Anela Ramića, ministra unutrašnjih poslova USK.
Potpisinici su ovaj kolektivni ugovor ocijenili jednim od ajboljih dokumenata koji je potpisan sa sindikatima.
– Sindikat MUP-a i Vlada Kantona lako su se sporazumjeli u zajedničkim naporima da se poboljša status zaposlenika ovog Ministarstva. Moram istaći i da je MUP USK, prema statistikama, jedno od najboljim ministarstava sa najboljim stanjem sigurnosti , da imamo smanjenje broja krivičnih djela kao i smanjenje broja prekršaja iz oblasti javnog reda i mira, broja saobraćajnih nezgoda, da je broj krivičnih djelaje smanjen za 1,7 %, a poboljšan je procent rasvijetljenosti krivičnih djela i iznosi 86 %, kazao je dr. Rošić.
Ovim Kolektivnim ugovorom dolazi do povećanja u Budžetu za 2018.godinu u iznosu od 40.848 KM, a odnosi se na povećanje plaća zaposlenika koji su bili do sad oštećeni, kazao je u ime sindikata Mahmut Alagić.
Predstavnici Asocijacije srednjoškolaca BiH – Lokalni tim Bihać, Emina Zulić, Aziz Šahbazović i Vedad Šahinović posjetili su danas Gradsku upravu Bihać i u razgovoru sa bihaćkim gradonačelnikom Šuhretom Fazlićem prezentirali aktivnosti koje Asocijacija planira realizirati ove godine u Bihaću. Istaknuvši da je Asocijacija nestranačka, nevladina i neprofitna organizacija koja okuplja srednjoškolce i bavi se njihovim pravima i statusom u lokalnim zajednicama, Elma Zulić, koordinator Lokalnog tima Bihać, kazala je da će i ove godine Asocijacija realizirati nekoliko projekata koji za cilj imaju druženje i povezivanje srednjoškolaca iz cijele BiH.
„U sklopu programa obilježavanja Dana grada imati ćemo predstavu za mlade „Sedam Snježana i jedan patuljak“, a već 14. marta planiramo na gradskom trgu održati „Kreativni dan“. Tu je i naš tradicionalni projekt „Socijalni dan“, a ono što posebno ističem jeste kamp na kojem na ljeto planiramo okupiti 30 mladih iz BiH i EU i to u svakom mjestu kroz koje protiče rijeka Una, odnosno od Bihaća do Bosanske Otoke“ – kazala je Zulić.
Gradonačelnik Fazlić istakao je da će Grad Bihać podržati aktivnosti i projekte koje provodi Asocijacija srednjoškolaca BiH, naglasivši da je upravo aktivizam mladih u gradu Bihaću pokretačka snaga kreativnosti koja povezuje ljude iz svih krajeva BiH, sa posebnim akcentom na multikulturalnost i multietničnost kojeg baštine svi građani Bihaća, a promoviraju mladi Bišćani širom BiH i inostranstva.
Jučer je na području grada Bihaća počinjeno teško krivično djelo “Nasilje u porodici”, gdje je nakon verbalnog sukoba došlo i do fizičkog obračuna između oca i kćerke.
Kako naš portal saznaje iz MUP-a USK-a, jučer se, 15.02.2018. godine, Policijskoj stanici Bihać, obratila K.E. rođena 1985. godine koja je prijavila da je između nje i oca K.M. rođenog 1958. godine, došlo do verbalnog, a potom i do fizičkog sukoba.
Israga o ovom slučaju je u toku, a daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „Nasilje u porodici“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.
Trgovačko-poslovni centra koji se na jesen prošle godine trebao otvoriti u Bihaću još čeka urbanističku dozvolu. Kako je za Oslobođenje kazao Sead Živalj, generalni direktor kompanije BBI Real estate, koja je investitor projekta, prema zadnjim informacijama, postupak sa urbanističkim projektom bi se trebao okončati do aprila ukoliko ga usvoji Općinsko vijeće Grada Bihaća.
Negodovanja
– Napominjem da smo zahtjev za urbanističku dozvolu predali još u martu 2016. godine, da bi nam kasnije rekli da se treba izraditi urbanistički projekat i evo to još nije okončano. Da je sve išlo po našem prvobitnom planu, objekat se trebao otvoriti još prije pola godine, tačnije u septembru 2017, kazao nam je Živalj.
Komentarišući navode da se početku gradnje protivi i određeni broj građana Bihaća, on je istakao kako se uglavnom radi o vrlo malom broju, i to uglavnom okolnih stanara.
– Pa i kada smo radili BBI Centar u Sarajevu, bilo je negodovanja i toga će uvijek biti. Sada okolni stanari ističu kao prednost što žive pored BBI Centra, naglasio je Živalj.
Brendovi
On je dodao kako bi ovakav centar Bihaću donio mnogo, pogotovo imajući u vidu da je plan BBI Real estate kompanije da to bude reprezentativan objekat sa različitim sadržajima i sa brendovima koji do sada nisu bili prisutni u Bihaću.
– To bi sigurno oživilo taj dio grada s obzirom na to da je trenutno na toj lokaciji objekat kino Una, koji već dugo godina ne radi. Pored toga, zaposlilo bi se oko 250 radnika, kazao je on, dodajući kako početak radova ne ovisi o njima.
Kantonalna bolnica Bihać predala je predmet Tužilaštvu USK i zatražila istragu o utrošku 460.000 maraka, a radi se o sredstvima koja je u posljednjih nekoliko godina grad Bihać prikupljao na posebnom humanitarnom računu, a bila su namijenjena obnovi u požaru uništenih operacionih sala Kantonalne bolnice.
Iz Tužilaštva su za sada samo potvrdili da su preuzeli predmet.
Prema riječima Smaila Derviševića, direktora ove zdravstvene ustanove, rekonstrukcija pomenutih sala već uveliko kasni zbog toga što namjenska sredstva nisu prebačena na njihov račun.
On je istakao kako je ranije dogovoreno da se projekat odvija u dvije faze i da je prva trebalo da bude finansirana upravo nedostajućim sredstvima, dok će preostalih milion maraka, koliko nedostaje za okončanje svih radova, obezbijediti Vlada USK. Također, zanimljivo je kako je grad Bihać ranije odabrao izvođača radova, kao i nadzor koji će pratiti tok izvođenja radova.
“Imali smo do sada niz sastanaka s predstavnicima gradskih vlasti, izvođačem i nadzorom radova i uvijek se govorilo da će se cijela stvar riješiti. Sada se loptica uporno prebacuje na Kantonalnu bolnicu, a ništa nije do nas. Zbog toga smo odlučili da stvar predamo Tužilaštvu USK”, ističe Dervišević.
Prema njegovim riječima, Vlada USK je već izvršila preuzetu obavezu te je na račun ove zdravstvene ustanove uplaćeno milion maraka za realizaciju druge faze projekta.
Ministar zdravstva USK Smail Kapić rekao je kako ne može suditi o cijelom slučaju, ali smatra da su se u cijelu stvar upleli nečiji lični interesi.
“Ne znam kome je u interesu da operacione sale još nisu stavljene u funkciju. Mislim da na to pitanje mogu odgovoriti samo oni koji od toga izvlače korist, a oni će se sami prepoznati”, rekao je Kapić, ne želeći precizirati o kome se radi.
U Gradskoj upravi kratko su rekli kako za sudbinu nedostajućih sredstava treba pitati prethodnu garnituru na čelu s tadašnjim gradonačelnikom Emdžadom Galijaševićem, a neslužbeno saznajemo kako nije isključeno da su ta sredstva potrošena u neke druge svrhe.
Podsjećamo da je u julu 2013. godine Kantonalna bolnica stradala u katastrofalnom požaru, a do sada je u njenu obnovu utrošeno oko tri miliona maraka.
Zbog toga što operacione sale još nisu u funkciji, svi komplikovaniji slučajevi šalju se u druge zdravstvene centre u BiH.
Nekad su grad Bihać i bihaćka regija imali na stotine vodenica koje su bile poredane uz obalu rijeke Une, počevši od Martinbroda pa sve do Bosanske Krupe. Idući tokom rijeke Une, i danas možete naići na mjesta koja su u narodu nazivana mlinišća, na kojima su se nekad nalazili mlinovi.
– Najviše mlinova izgrađeno je tokom osmanske vladavine. Na katastarskim planovima Bihaća obilježeni su mlinovi i iz tih podataka se pouzdano zna da ih je 1872. godine bilo 60, i to u Ripču 16, Golubiću osam, Ribiću dva, Spahićima pet, Bihaću 18, Bakšaišu dva, Kraljama 16, u Kulen-Vakufu ih je bilo 25, a u Martinbrodu čak 84 mlina. Dolaskom austrougarske uprave broj mlinova se povećava, tako da se u Hatincu u tom periodu gradi deset mlinova – kaže historičar Fikret Midžić.
Vodenih mlinova danas u Bihaću ima vrlo malo, a jedini koji je još u upotrebi je Jotanov mlin, koji datira iz 19. stoljeća, udaljen nekoliko kilometara od središta grada.
Luka Orlić je bio jedan od posljednjih bihaćkih vodeničara koji je ovaj posao naslijedio porodično, a nakon što je prošle godine umro, o mlinu se brine Azra Vojić, koja je živjela s njim i bila njegova desna ruka.
– Mlin nije baš u najboljem stanju jer je dosta star, ali radi. Moraju se redovno mijenjati lopatice u vodi, inače je sve uredu – kaže Azra.
Dodaje da je mlin iza Luke trebao pripasti njoj, ali su se stvari zakomplicirale i pojavilo se nekoliko osoba koje tvrde da imaju udio u toj ostavštini.
– Borit ću se da mlin ostane meni jer oni bi to rasprodali i to bi bilo uništeno. A ovaj mlin ima i historijsku vrijednost, nije to samo obična drvena koliba – priča Azra.
Udaljeni i do 20 metara od obale
Kao što je pad vode jedan od glavnih uvjeta za odabiranje mjesta za mlin, tada je za podizanje objekta bio važan prilaz, naročito kod mlinova koji melju za ujam, jer kroz njih svakog dana prolazi veći broj ljudi.
– Mlinovi se mogu graditi i na obali i na sohama (direcima, op. a.) između vode ili djelimično nad vodom na sohama, a djelimično na obali. Ako je mlin bio izgrađen na sohama, on je bio udaljen od obale i do 20 metara. Ovakvim mlinovima se prilazilo preko visećeg drvenog mosta ili preko brana. Jedini mlin koji je bio građen kao čvrsti objekt od kamena bio je kod gradske otoke i današnjeg velikog mosta u Bihaću – kaže Midžić.
Bijela kuga njaviše hara u Hercegovini, pokazuju dana objavljeni rezultati Federalnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva. Naime, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu razlika između broja rođenih (1.688) i umrlih (2.333) u prošloj godini je negativna i iznosi 645, što je najviši negativni priraštaj u Federaciji BiH.
Neslavne brojke ima i većina drugih kantona u Fdederaciji, osim Zeničko-dobojskog, gdje je 103 više rođenih nego umrlih i Sarajevskog, u kojem prirodni priraštaj iznosi 409. U cijeloj Federaciji lani je rođeno 19.216, a umrlo 20.981 osoba, što znači da je 1.765 ljudi više umrlo nego što je rođeno.
U Federaciji BiH tokom 2017. godine zaključena su 12.664 braka, dok ih je 1.035. okončano. Po razvodima prednjače u Tuzlanskom kantonu (266), zatim Unsko-sanskom (196) te Kantonu Sarajevo (164).
Sindikatima ljekara i stomatologa Unsko-sanskog kantona na današnjim razgovorima u Vladi USK kazano je da nije problem isplaćivati februarsku platu po nedavno potpisanom kolektivnom ugovoru, ali je problem osigurati sredstva za troškove prijevoza, edukacije i otpremnine.
Da podsjetimo, Sindikat ljekara i stomatologa USK donio je odluku o stupanju u generalni štrajk, ukoliko se do 15. marta ne isplati plata za februar i to prema novopotpisanom kolektivnom ugovoru.
– Mi smo u Sindikatima najavili generalni štrajk ukoliko se ne bude primijenio kolektivni ugovor, jer para ima. Otud je i organiziran razgovor u Vladi USK, na kojem nam je nagovješteno da će se problem riješiti. Stavovi su poprilično približeni i očekujem da ćemo se dogovoriti – kazao je dr. Amir Rekić, predsjednik Sindikata u KB „Dr. Irfan Ljubijankić“.
Predsjednik Sindikata ljekara i stomatologa USK dr. Nedim Kurtagić podsjetio je da je Sindikatu stalo do dogovora i „zato su spremni tražiti rješenje, jer je to u interesu i pacijenata, ali i ljekara.“
Zatraženo je provođenje revizije oko zapošljavanja nemedicinskog kadra i ponovljeno je da se neće odustati od generalnog štrajka ukoliko do 15. marta ne budu isplaćene plate prema kolektivnom ugovoru.
Grad Bihać u periodu 11. do 15. decembra prošle godine proveo je anketu u cilju procjene zadovoljstva građana javnim uslugama. Anketiranje građana grada Bihaća provedeno je kao aktivnost unutar projekta Općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), kojeg finansira Vlada Švicarske a implementira UNDP u BiH, a u cilju procjene stepena zadovoljstva građana administrativnim i komunalnim uslugama jedinice lokalne samouprave.
Nezavisni Tim anketara kojeg su činili studenti Ekonomskog fakulteta u Bihaću sproveli su anketu na uzorku od 400 građana Bihaća. Rezultate ankete danas su predstavljeni bihaćkom gradonačelniku, njegovim pomoćnicima i direktorima javnih ustanova i preduzeća.
Iz rezultata ankete vidljivo je da su u odnosu na anketu rađenu u decembru 2016. godine usluge snabdijevanje vodom, cijena snabdijevanja vode, prikupljanje otpada i odvoz smeća, cijena prikupljanja otpada i odvoza smeća, kvalitet usluge u Gradskoj upravi, brzina usluge u Gradskoj upravi, ljubaznost osoblja u Gradskoj upravi, znanje osoblja u Gradskoj upravi, rad vrtića, kanalizacija i cijena kanalizacije zadržale pozitivnu ocjenu kod građana Bihaća.
Istovremeno, usluge kvalitete održavanja lokalnih puteva (uključujući zimsko), redovnost održavanja lokalnih puteva (uključujući zimsko), sportska dešavanja na teritoriji Grada, rasprostranjenost zelenih površina, igrališta za djecu i parkova, kvalitet javnih zelenih površina, igrališta za djecu i parkova, rad mjesnih zajednica, rad CZ na sprečavanju posljedica prirodnih katastrofa, rad Centra za socijalni rad i cijene usluga u Gradskoj upravi zadržale negativnu ocjenu kod građana
Usluge koje su ostvarile pad od pozitivnih ka negativnim odnose se na kvalitet javne rasvjete (osvjetljenja), pokrivenost grada javnom rasvjetom i radom ambulanti, dok su kulturna dešavanja ostvarile rast od negativnih ka pozitivnim ocjenama.
Rezultati ankete na osnovu postavljenih pitanja uz napomenu da zbir zadovoljnih i nezadovoljnih ispitanika ne iznosi uvijek 100 posto, jer se jedan dio ispitanika izjasnio da je neutralan ili da ne zna.
– Snabdijevanje vodom ( 72 posto zadovoljno – 17 posto nezadovoljno)
– Prikupljanje otpada i odvoz smeća ( 60 posto zadovoljno – 23 posto nezadovoljno )
– Cijena prikupljanja otpada i odvoza smeća ( 57 posto zadovoljno – 20 posto nezadovoljno )
– Kvalitet usluga u Upravi ( 55 posto zadovoljno – 26 posto nezadovoljno )
– Cijena snabdijevanja vodom ( 55 posto zadovoljno – 26 posto nezadovoljno )
– Rad vrtića ( 50 posto zadovoljno – 50 nezadovoljno )
– Kanalizaciona mreža ( 46 posto zadovoljno – 28 posto nezadovoljno )
– Cijena usluga kanalizacije ( 46 posto zadovoljno – 21 posto nezadovoljno )
– Brzina usluge u Upravi ( 44 posto zadovoljno – 35 posto nezadovoljno )
– Kulturna dešavanja na području grada ( 41 posto zadovoljno – 36 posto nezadovoljno )
– Ljubaznost osoblja u Upravi ( 38 posto zadovoljno – 28 nezadovoljno )
– Znanje osoblja u Upravi ( 35 posto zadovoljno – 28 posto nezadovoljno )
– Cijena administrativnih usluga u Upravi ( 31 posto zadovoljno – 43 posto nezadovoljno)
– Kvalitet javne rasvjete – osvjetljenje ( 30 posto zadovoljno – 49 posto nezadovoljno )
– Pokrivenost grada javnom rasvjetom ( 28 posto zadovoljno – 58 posto nezadovoljno )
– Sportska dešavanja na teritoriji grada ( 25 posto zadovoljno – 46 posto nezadovoljno )
– Raspostranjenost zelenih površina,igrališta za djecu i parkova ( 24 posto zadovoljno – 46 posto nezadovoljno )
– Kvaliteta održavanja lokalnih puteva-uključujući zimsko ( 21 posto zadovoljno – 64 posto nezadovoljno )
– Redovnost održavanja lokalnih puteve-uključujući zimsko ( 14 posto zadovoljno – 66 posto nezadovoljno )
– Rad ambulanti ( 20 posto zadovoljno – 63 posto nezadovoljno )
– Kvalitet javnih zelenih površina, igrališta za djecu i parkova ( 17 posto zadovoljno – 47 posto nezadovoljno )
– Rad mjesnih zajednica ( 13 posto zadovoljno – 39 posto nezadovoljno )
– Rad Civilne zaštite na sprečavanju posljedica prirodnih katastrofa ( 10 zadovoljno – 26 nezadovoljno )
– Rad Centra za socijalni rad ( 10 posto zadovoljno –19 posto nezadovoljno )
