Kako je najavljeno, jaki udari vjetra zahvatit će cijelo područje Bosne i Hercegovine.

Od sinoća na području Unsko-sanskog kantona jak vjetar stvara probleme u snabdijevanju domaćinstava električnom energijom.

Bihaćka prigradska naselja Pokoj i Jablanska su trenutno bez električne energije, a u MZ Pokoj je u jednoj od kuća izbio požar.

Vatrogasci su pristigli na vrijeme, kako bi spasili porodicu i izvukli ih iz požarom zahvaćene kuće. Portal bisani.net je objavio kako se radi o džematskoj kući, a uzroci nastanka požara još nisu poznati.

VIDEO:

Priča o bihaćkom aerodromu počela je prije tri godine, ali još nema još idejnog i glavnog projekta, ni ozbiljnog investitora.

“Neke ptice nikad ne polete”, pjevuši bihaćki šeret folk hit Saše Matića na naše pitanje o aerodromu koji se gradi u naselju Golubić, tri kilometra Unom uzvodno gdje decenijama djeluje sportsko letilište “Golubić”, s travnatom poletno-sletnom stazom dugom kilometar i nešto.

Aluzija je jasna, ali ne samo za novu  investiciju, za koju sredstva “ukapava” federalni nivo vlasti, nego za brojna krajiška predizborna Potemkinova sela posljednja dva desetljeća. Što, opet, ne mora korespondirati sa sudbinom Javnog preduzeća Aerodrom Bihać i dobrim namjerama aktuelne vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Do  ada su za “papire” i početnu infrastrukturu sa ovog nivoa obezbijeđena dva miliona konvertabilnih maraka (oko milion erua), a “priča se” o još dva miliona KM u rebalansu federalnog budžeta u ovoj godini. No, još je “puno magle” nad ovim projektom, vidjet ćemo i zašto. Tri godine traje “aerodromska priča”.

Sumnjičavost ljudi u Bihaću i Bosanskoj krajini ima dobar “garantni list” u prošlosti.  Jer, ovdje se iz Sarajeva, politički, uglavnom dolazilo po glasove na izborima i… konjičke utrke, eventualno. U Krajini je sve “navrat, nanos i na svoju ruku”. Cestovna infrastruktura i njena uvezanost s ostatkom države Bosne i Hercegovine te izlazima ka Evropskoj uniji za veliku je brigu, željeznički saobraćaj je eutaniziran. Brza cesta prema Sarajevu tek je san. Sad će se malo krpati rupe na asfaltu od Bihaća do Ključa.

Kad odjednom – aerodrom. A s krajiškim aerodromima do sada nije bilo selameta.

Kargo aerodrom na Željavi, ugašeni betonski mastodont i nekadašnja podzemna vojna baza i aerodrom bivše Jugoslovenske narodne armije, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske i 40.000 zaposlenih bila je zapanjujuće neodgovorna, makar i predizborna priča, koju je 2011. godine nonšalantno lansirao tadašnji premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača pred hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem. Mali aerodrom u Ćoralićima kod Cazina, koji je tokom rata bio “zračni most” Bihaćkog okruga sa svijetom, postat će, u najbolju ruku, dobra poslovna zona.

Kako su propali milioni

Ostala je – treća sreća. Počelo je septembra 2015. godine, kada je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić lansirao priču o izgradnji aerodroma u Bihaću. Bio bi to, kazao je, aerodrom za civilne i charter letove u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Tri mjeseca kasnije, osnovano je JP Aerodrom Bihać, formirani Skupština i Nadzorni odbor, imenovan direktor.

Na 756. rođendan Bihaća, 26. februara 2016. godine, tadašnji gradonačelnik Emdžad Galijašević izbjegao je postavljanje kamen-temeljca za ovaj objekat, iako je u posjeti Bihaću bio član Izetbegović, jer obećana dva miliona KM od federalne Vlade FBiH nisu stigla. Ta dva miliona KM su propala, jer, po riječima premijera Novalića, Grad Bihać nije dostavio investicioni elaborat.

U maju ove godine obezbijeđena su nova (bolje rečeno – prva) dva miliona KM za projektnu dokumentaciju, pristupne puteve, prateće i izmještanje postojećih objekata, ateste i licencu, a do kraja godine, kroz rebalans budžeta, federalna Vlada je obećala još dva miliona KM, a ne 3,7 miliona KM (oko 1,9 miliona eura), ispravlja krivi podatak koji kruži medijima vršilav direktora direktora JP Aerodrom Bihać Elvedin Sedić. Kaže da je Studija izvodljivosti završena, a poziv za dostavu idejnih rješenja raspisan i još uvijek toku. Na čelo ovog preduzeća došao je krajem aprila ove godine.

“Procedure javnih nabavki za infrastrukturu, kao što su ograda, pristupni put, pristupni most, završene su i u toku je imenovanje nadzora. Nakon toga trebali bi početi radovi”, kaže Sedić i napominje kako je za navedene radove već urađena projektna dokumentacija.

Ovdje ulazimo u priču o finansiranju, jer nas interesira hoće li se sve svesti na sredstva koja se obezbjeđuju od federalne putničke takse, kojom se inače finansira zrakoplovna infrastruktura. Sedić kaže kako su “mogući načini finansiranja prikazani u Studiji izvodljivosti”, ali da će konačno opredjeljenje načina finansiranja – javno-privatno partnerstvo, koncesija, kredit – ovisiti o visini ukupnih troškova, koji će biti poznati kada budu završeni idejni i glavni projekat. Dakle, ne prije 2018, možda čak 2019. godine. Sedić dodaje kako se “pojavila jedna ozbiljna kompanija – eventualni investitor”.

‘Izviđači’ umjesto investitora

“S ovom kompanijom, čije podatke ne bih otkrivao, u ozbiljnim smo razgovorima vezano za mogućnost finansiranja ukupnog projekta izgradnje i upravljanja aerodromom. Trenutno ne možemo dati više informacija o detaljima razgovora koji su vođeni. Nakon što bude donijeta definitivna odluka o načinu finansiranja i eventualnom opredjeljenju za uvođenje privatnog investitora u projekat, javnost će biti upoznata”, oprezan je ovaj diplomirani pravnik.

Nedavno je i turska grupacija Ozmak iskazala interes u vezi izgradnje ovog aerodroma. Predstavnik Ozmaka Fuat Berna je, nakon susreta s premijerom USK-a Huseinom Rošićem i gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem, kazao kako su došli “izvidjeti” situaciju. No, svi čekaju idejni i glavni projekat, kako bi mogli jasnije suditi o potencijalima budućeg aerodroma.

VD direktor JP Aerodrom Bihać smatra da je, bez obzira na učestale prozivke o aerodromu, “predizbornoj farsi”, “misteriji”, ili “fantomskom preduzeću za uhljebljavanje”, Studija izvodljivost ukazala na činioce koji opravdavaju ovaj projekat. Dodaje kako ovaj dokument govori i o položaju aerodroma u Bihaću u odnosu na bliži i širi region i njegovu opravdanost unatoč postojanju nekih većih aerodroma, kao što su zagrebački i sarajevski.

“Prije svega, izgradnja aerodroma u Bihaću doprinijela bi razvoju biznisa i poslovnog okruženja, ali i većoj posjećenosti potencijalnih i već afirmiranih turističkih lokaliteta u okruženju, kao što su Nacionalni park Una, Plitvička jezera… Prema procjenama studijskog tima i dobijenih podataka, oko 150.000 stanovnika sa područja Unsko-sanskog kantona je u dijaspori, najviše u sjevernoj Evropi, koji uglavnom svake godine, najmanje jednom, dolaze u gradove i naselja ovog kantona, dok jedan manji dio obavlja i službena putovanja. S druge strane, s obzirom na strukturu turista koji dolaze na ovo područje, turizam bi trebao biti najveći generator prometne potražnje u zračnom prevozu.”

‘Lov’ na dio od 1,5 miliona turista

“Evidentno je da je interes turističkih tržišta za posjetom području NP Una i boravkom u ovom dijelu Bosne i Hercegovine u porastu, u prilog tome govore i evidencije broja posjetilaca u Nacionalnom parku. S brojem posjeta, u porastu je i realizacija vlastitih prihoda, tako da je protekloj godini zabilježen rast i po ovoj osnovi za oko 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na podatak da Plitvička jezera godišnje posjeti skoro 1,5 miliona turista iz različitih zemalja svijeta te da su Plitvička jezera udaljena svega 30 kilometara od  Bihaća, za pretpostaviti je da će znatan broj tih turista  odlučiti za avionski prevoz. U tom pogledu izgradnja aerodroma imala bi veliki značaj, s obzirom na konstanti rast u broju posjeta iz različitih zemalja”, objašnjava Sedić.

Demistificira još jedan javni podatak, onaj o 26 miliona KM (13 miliona eura), koliko će navodno koštati budući aerodrom u Golubiću. Ta je cifra isfabricirana u nekom neznanom “loncu”. No, kada je riječ o sredstvima, jasno je da bi “dva miliona [KM] godišnje” sa federalnog nivoa od ovog projekta napravili “Skadar na Uni”. Istovremeno, Vlada USK-a i Grad Bihać ne mogu samostalno iznijeti ovaj projekat, uvjeren je Sedić, ali viši nivoi vlasti te eventualno uključivanje općina USK-a koje bi mogle imati interes u ovome stvorilo bi realne šanse za njegov završetak u narednim godinama. Ipak, već sada je bjelodano da je “igranje na kartu” općina nakon skoro 15-godišnje krajiške političke havarije s izgradnjom regionalne deponije pogrešan adut.

“Dužina gradnje i cijena ovog projekta ovisi o više faktora. U najboljoj varijanti, ako bismo našli zainteresiranog privatnog investitora, ovaj bi se projekat mogao završiti za dvije-tri godine. Isto tako, ukoliko bi Vlada Federacije podržala kreditno zaduženje, a koje bi se moglo finansirati iz godišnjih sredstava koja se osiguravaju kroz putne takse, projekat bi se, također, mogao brzo privesti kraju”, smatra Sedić.

Glavni menadžer, a bez honorara

U rebalansu budžeta Federacije za 2017. godinu predviđena su dva miliona KM za bihaćki aerodrom. U Nacrtu federalnog budžeta za 2018. godinu na istoj stavci predviđena su 2,5 miliona KM (oko 1,25 miliona eura). No, šta ako glavni projekat ovog velikog infrastrukturnog objekta bude zahtijevao da se dogodine radi aerdromska pista, koja će koštati deseta miliona KM (oko pet miliona eura)? Na ovo pitanje niko nema odgovor, jer se ovakva investicija ne može “pokriti” s federalnim “ukapavanjem” novca od dva miliona KM na godišnjoj bazi. Potrebno je, dakle, drugo rješenje – zainteresirani investitor ili kredit.

U ovom trenutku, objektivno, Bihać je vrlo daleko od međunarodnog čvorišta zračnog saobraćaja. U skladu s tim, Gradska uprava Bihaća, na čelu s gradonačelnikom Fazlićem, ne zalijeće se i racionalno gazduje u novom preduzeću. Godine 2015. imenovan je direktor JP Aerodom Bihać, što je Grad koštalo oko 60.000 KM (oko 30.000 eura), a nikakvih rezultata nije bilo. To je kod građana vjerovatno i stvorilo sliku o aerodromu-fatmorgani, poređenja s visočkim aerodromom i uhljebljavanju stranačkih kadrova. Sedić ima menadžerski ugovor s nepunim radnim vremenom, a svu tehničku podršku pružaju mu, za sada, službe Gradske uprave Bihaća.

Drugim riječima, JP Aerodrom Bihać nema nijednog zaposlenog, a menadžer Sedić ima stalni angažman na Pravnom fakultetu u Bihaću, kao viši asistent na predmetu Ustavno pravo. Od kako je imenovan, u aprilu ove godine, nijednu mjesečnu menadžersku naknadu od 500 KM (250 eura) nije naplatio.

Penzionirani general Armije RBiH Atif Dudaković, legendarni ratni komandant Petog korpusa, kazao je u izjavi nakon najnovijih informacija o tom da će hrvatsko tužilaštvo uskoro objaviti optužnice protiv 17 generala i nekadašnjih visokih oficira bh. vojske, da je ogorčen na takve pokušaje, kako su mediji prenijeli, osvete Sarajevu zbog pravosnažne presude Haškog tebinulana u slučaju “Prlić i ostali”.

Pita se, ako je on ratni zločinac, zašto su čekali duže od 25 godina da bi ga optužili? Tim prije jer je i odlikovan od Ministarstva odbrane Hrvatske!

“Meni je jasno da je na pozornici ratno-politička igra. Istine su torture, logori, ubistva, rušenja… Neka odgovaraju oni koji su za to odgovorni bez tutorstva, ucjenjivanja, sklanjanja, skrivanja, pomaganja nekih država i vapaja o ugroženosti nacionalnih interesa. Dosta tog glumatanja! Neka svaki sud radi po svojoj nadležnosti i savjesti. Šta su čekali do sada, 25 godina ili je u pitanju nova-stara politika. Žao mi je što se to sve toliko prelama preko BiH”, kazao je Dudaković za Radiosarajevo.ba.

Pita i koja je hrvatska porodica stradala u Bihaću?

“Koje je srpsko ili hrvatsko selo Dudak opkolio i napravo nešto?! Prema tome, zna se ko je silovao, ko je držao logore i dozvoljavao ubijanje ljudi… Nismo mi donijeli presudu u slučaju “Prlić i ostali” već Tribunal u Hagu i ona se mora poštovati. Sud nije švedski stol pa da se uzme šta kome odgovara… Moj narod je najveća žrtva ovih ratova, žrtva je naša BiH. Mi smo žrtve u prošlosti, sadašnjosti, a bojim se, i budućnosti”, dodao je Dudaković.

Pošto je posije izricanja presude u slučaju “Prlić i ostali” za “udruženi zločinački poduhvat” mnogo puta spomenuto da je Hrvatska spasila Bihać i spriječila novu Srebrenicu u Bosanskoj krajini, Dudaković je za naš portal, taođer, kazao:

“Mi smo odbranili Zagreb, a ne oni Bihać! Šta da smo bili inertni pa da se sva sila srpske vojske slila prema Hrvatskoj, Srbija bi imala to Šešeljevu liniju Karlovac, Karlobag, Virovitica”, naglasio je Dudaković.

Ponovio je da se nikog ne boji i da se ne stidi svog časnog vojničkog i ratnog puta.

“Može Jelić (Mijo, op. a.)pobjeći u Hrvatsku, jer ima skolnište tamo, može Đukić (Novak) pobjeći u Beograd jer tamo ima sklonište, može Jelavić (Ante), Dudak ostaje u svojoj BiH i nikog se ne boji”, poručio je general Dudaković.

Beorgaradski “Blic” je objavo da hrvatsko Državno odvjetništvo (DORH) poslije nedavne pravosnažne haške presude šestorici ratnih vojnih i političkih lidera tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne ponovo aktiviralo predmete protiv brojnih čelnika bošnjačke vojske.

List navodi da se na DORH “vrši ogroman pritisak iz državnog i političkog vrha Hrvatske” da u najkraćem roku pripremi i objavi optužnice protiv ratnih komandanata Armije RBiH zbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu, Trusini, Travniku, Grabovici kod Mostara, ali i zbog navodnih zločina koje su pojedini bošnjački oficiri, u vrijeme kada su još nosili uniforme JNA, počinili na teritoriji Hrvatske .

Prema informacijama koje su početkom godine objavili hrvatski mediji, Državno odvjetništvo te zemlje je, osim Atifa Dudakovića, pripremilo optužnice za počinjene ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim civilima i vojnicima i protiv Jovana Divjaka, Sefera Halilovića, Vehbije Karića, Selme Cikotića, Envera Hadžihasanovića, Asima Koričića, Sakiba Mahmuljina, Amira Kubure, Šerifa Patkovića, Đemala Merdana, Ramiza Drekovića, Salka Gusića, Enesa Kovačevića, Bakira Alispahića, Fahrudina Agića i Midhata Cerovca.

Policijskoj stanici u Bihaću A. A. (58), inače uposlenica Kantonalne bolnice u tom gradu, prijavila je krađu novčanika.

Policajcima je rekla kako joj je novčanik ukraden iz torbe koja se nalazila u prostoriji u koju pristup imaju samo prijaviteljka i još dvije osobe.

Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „ krađa“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.

Nakon južnog vjetra koji je puhao nekoliko dana i donio povećanje temperatura, Bihać je danas ponovo prekriven bijelim pokrivačem čija visina iznosi oko 25 centimetara.

Zimske službe su spremne, gradske ulice i magistralni putevi su prohodni, a građani čiste trotoare i prilaze ispred kuća, stanova i poslovnih prostora.

Gradska uprava je pripremila kilazalište, koje čeka pad temperatura i prestanak padavina kada će zvanično biti otvoreno za upotrebu.

Prema najavama meteorologa danas bi trebalo doći do prekida oborina na području Bihaća i pada temperatura, koje bi u kasnim večernjim satima mogle iznositi i do nekoliko stepeni Celzija ispod nule. A već u narednim danima najavljen je jugo i ponovno otpoljenje snijega.

Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatili su na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Nacrt budžeta Federacije BiH za 2018. godinu u iznosu 2.875.051.837 KM, koji je prihvatio i Predstavnički dom Parlamenta FBiH, piše rtvusk.ba

U odnosu na ovogodišnji, budžet za 2018. godinu povećan je za 127,4 miliona KM.

U Nacrtu budžeta za 2018. godinu povećan je transfer kantonima i općinama na 18 miliona KM. Pri tome je rebalansom budžeta, koji je također usvojen na ovoj sjednici u iznosu od 2.694.426.725 maraka ili za oko 50 miliona manje od ovogodišnjeg budžeta, za kantone i općine planirano 12 miliona KM.

Osvrćući se na izlaganja delegata iz USK prilikom razmatranja rebalansa, federalni premijer Fadil Novalić odbacio je njihove tvrdnje da je Krajina kažnjena nebrigom Vlade, tvrdeći da je ta konstatacija netačna jer se Kantonima izdvaja 54.5 posto sredstava od indirektnih poreza, plus sredstva koja se izdvajaju iz federalnog budžeta.

Navodeći primjer kako je od 6,5 miliona dodijeljenih USK za podršku zapošljavanju, iskorištena tek trećina, Novalić je rekao da ovom kantonu nije lako ni pomoći, jer on vraća novac koji mu se daje.

Komentar na ovu izjavu federalnog premijera zatražili smo od premijera USK Huseina Rošića, koji je između ostalog kazao: “Ta sredstva uopće nisu nama prebačana, to je jedan presedan da neko da izjavu za nešto što se nije ni desilo. Možda se Novalić pravdao što mi jako malo dobijamo sredstava iz Budžeta FBiH.”

Vlada Unsko-sanskog kantona će zauzeti stav i očitovati se o Odluci o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja kada joj kantonalni ministar zdravstva dostavi izvještaj koji se odnosi na proceduru koju je Komisija provela prilikom donošenja ove odluke, kazao je Feni premijer USK Husein Rošić.

Podsjetio je da je kantonalna vlada 3. novembra dala saglasnost na Odluku o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja (esencijalnoj listi) koju je ministar zdravstva kao takvu pripremio i dostavio.

S obzirom da je u apsolutnoj ingerenciji Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike imenovanje komisije koja je provodila kompletnu proceduru, ističe Rošić, članovi Vlade na samoj sjednici nisu imali izvještaj o provedenoj proceduri i nisu se mogli miješati u izmjenu postojeće liste, jer, prije svega, ministri nisu iz te oblasti.

“Nakon što je ta lista usvojena, prošla proceduru Vlade, ministar je nas obavijestio da su se desile određene tehničke greške, u smislu A liste i B liste, gdje je, prema njegovim informacijama, izostavljeno oko 30 lijekova Bosnalijeka i još jedne farmaceutske kuće”, precizirao je Rošić.

Dodao je da je nakon toga “održana sjednica Kolegija Vlade USK-a na kojoj je razmatrana informacija ministra i donesena su dva zaključka“.

“Prije svega da nam se dostavi izvještaj o provedenoj proceduri od Komisije koju je on formirao i da se sav taj materijal kada se dostavi u Vladu pošalje Tužilaštvu USK-a, jer smatramo da takav jedan način rada je neprimjeren i hoćemo i želimo da imamo uvid šta se to ustvari desilo. Ne može biti tehnička greška da se izostavi više od 30 lijekova sa lista”, kazao je Rošić.

Dodao je da su ministru proslijeđeni zaključci te da se sada očekuje njegov izvještaj.

“Mi očekujemo izvještaj. On nas je obavijestio i sebe obavezao da će dostaviti kao izmjene i dopune te odluke. Kada nam dostavi mi ćemo zauzeti stav o tome i očitovati se kao Vlada”, kazao je Rošić.

Zbog ugaženog ili raskvašenog snijega na kolovozu, kao i poledice, te povremeno intenzivnijih padavina, otežano se saobraća u sjeverozapadnim i mjestimično u sjevernim i jugozapadnim krajevima naše zemlje. U ovim područjima za teretna vozila preporučuje se korištenje lanaca.

U ostalim krajevima kolovoz je, za sada, mokar ili vlažan. Skrećemo pažnju na učestale odrone na brojnim dionicama, a u sjeverozapadnim krajevima, kao i na širem području Kupresa, Glamoča i Bosanskog Grahova, te na magistralnom putu M-17 Konjic-Mostar, upozoravamo na povremeno jače udare vjetra.

Iz BIHAMK-a savjetuju oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima. Apelu na vozače da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zbog sanacionih radova na autoputu A-1 Sarajevo sjever-Sarajevo zapad na ulazu u tunel Oštrik, saobraćaj je preusmjeren iz vozne u preticajnu traku. Molimo vozače da na ovoj dionici voze smanjenom brzinom i da poštuju privremeno postavljenu signalizaciju.

Na magistralnom putu M-14.1 Brčko-Lončari obustavljen je saobraćaj zbog izgradnje mosta u mjestu Krepšić. Za vrijeme obustave, vozila mogu saobraćati regionalnim putem R-460 Brčko-Cerik, kao i lokalnim putevima i ulicama u naselju.

Na magistralnom putu M-5 Sarajevo-Pale (dionici Ljubogošta-Pale) i dalje je obustavljen saobraćaj u tunelu Kalovita Brda i saobraća se obilaznicom u neposrednoj blizini.

Zbog aktiviranog klizišta na magistralnom putu M-16 Banja Luka-Crna Rijeka na lokalitetu Gornji Šeher, saobraća se naizmjeničnim propuštanjem vozila. Aktivna su klizišta i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača, gdje je također izmjenjen režim saobraćaja.

Na GP Izačić-Ličko Petrovo Selo, zbog zimskih uvjeta za vožnju u Hrvatskoj, ne mogu saobraćati teretna vozila sa prikolicom i šleperi. Na ostalim graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja.

S obzirom da je vikend očekujemo pojačan promet vozila, kako na putevima u BiH tako i na graničnim prelazima. Posebno očekujemo pojačan promet vozila prema aktuelnim zimskim izletištima.

Pita se, ako je on ratni zločinac, zašto su čekali duže od 25 godina da bi ga optužili? Tim prije jer je i odlikovan od Ministarstva odbrane Hrvatske!

“Meni je jasno da je na pozornici ratno-politička igra. Istine su torture, logori, ubistva, rušenja… Neka odgovaraju oni koji su za to odgovorni bez tutorstva, ucjenjivanja, sklanjanja, skrivanja, pomaganja nekih država i vapaja o ugroženosti nacionalnih interesa. Dosta tog glumatanja! Neka svaki sud radi po svojoj nadležnosti i savjesti. Šta su čekali do sada, 25 godina ili je u pitanju nova-stara politika. Žao mi je što se to sve toliko prelama preko BiH”, kazao je Dudaković.

“Koje je srpsko ili hrvatsko selo Dudak opkolio i napravo nešto?! Prema tome, zna se ko je silovao, ko je držao logore i dozvoljavao ubijanje ljudi… Nismo mi donijeli presudu u slučaju “Prlić i ostali” već Tribunal u Hagu i ona se mora poštovati. Sud nije švedski stol pa da se uzme šta kome odgovara… Moj narod je najveća žrtva ovih ratova, žrtva je naša BiH. Mi smo žrtve u prošlosti, sadašnjosti, a bojim se, i budućnosti”, dodao je Dudaković.

Pošto je posije izricanja presude u slučaju “Prlić i ostali” za “udruženi zločinački poduhvat” mnogo puta spomenuto da je Hrvatska spasila Bihać i spriječila novu Srebrenicu u Bosanskoj krajini, Dudaković je za naš portal, taođer, kazao:

“Mi smo odbranili Zagreb, a ne oni Bihać! Šta da smo bili inertni pa da se sva sila srpske vojske slila prema Hrvatskoj, Srbija bi imala to Šešeljevu liniju Karlovac, Karlobag, Virovitica”, naglasio je Dudaković.

Ponovio je da se nikog ne boji i da se ne stidi svog časnog vojničkog i ratnog puta.

“Može Jelić (Mijo, op. a.)pobjeći u Hrvatsku, jer ima skolnište tamo, može Đukić (Novak) pobjeći u Beograd jer tamo ima sklonište, može Jelavić (Ante), Dudak ostaje u svojoj BiH i nikog se ne boji”, poručio je general Dudaković.

Beorgaradski “Blic” je objavo da hrvatsko Državno odvjetništvo (DORH) poslije nedavne pravosnažne haške presude šestorici ratnih vojnih i političkih lidera tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne ponovo aktiviralo predmete protiv brojnih čelnika bošnjačke vojske.

List navodi da se na DORH “vrši ogroman pritisak iz državnog i političkog vrha Hrvatske” da u najkraćem roku pripremi i objavi optužnice protiv ratnih komandanata Armije RBiH zbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu, Trusini, Travniku, Grabovici kod Mostara, ali i zbog navodnih zločina koje su pojedini bošnjački oficiri, u vrijeme kada su još nosili uniforme JNA, počinili na teritoriji Hrvatske .

Prema informacijama koje su početkom godine objavili hrvatski mediji, Državno odvjetništvo te zemlje je, osim Atifa Dudakovića, pripremilo optužnice za počinjene ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim civilima i vojnicima i protiv Jovana Divjaka, Sefera Halilovića, Vehbije Karića, Selme Cikotića, Envera Hadžihasanovića, Asima Koričića, Sakiba Mahmuljina, Amira Kubure, Šerifa Patkovića, Đemala Merdana, Ramiza Drekovića, Salka Gusića, Enesa Kovačevića, Bakira Alispahića, Fahrudina Agića i Midhata Cerovca.