Da u Bosni i Hercegovini ni najveće akademske titule i međunarodne reference ne koriste mnogo ukoliko nemate partijske knjižice svjedoči i posljednji slučaj s Univerziteta u Bihaću. Iako je na konkursu bio jedini kandidat s doktorskom disertacijom, Almir Badnjević je završio kao najlošije ocijenjeni kandidat, jer je, prema njegovim riječima, jedini kriterij za izbor bila stranačka podobnost.

U julu 2017. godine raspisan je konkurs za izbor članova Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću. Na konkurs se prijavilo osam kandidata od kojih je samo jedan imao akademsku titulu doktora nauka. Upravo je taj kandidat, prema nejasnim kriterijima Komisije za izbor i imenovanje Upravnog odbora Univerziteta, ocijenjen kao najlošiji.

Riječ je o Almiru Badnjeviću, jedinom doktoru nauka iz oblasti biomedicinskog inžinjeringa u našoj zemlji. Njegova biografija, u najkraćim crtama, izgleda ovako:

Osnovnu školu je završio u Bosanskoj Krupi kao učenik generacije, dok je srednju Elektrotehničku školu 2005. godine završio u Bihaću, također kao učenik generacije. Zvanje magistra elektrotehničkih nauka stekao je 2010. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu te kao jedan od najboljih studenata generacije postaje dobitnik Zlatnog prstena Univerziteta u Sarajevu. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu 2015. godine je stekao zvanje doktora nauka.

Iste godine biva izabran u zvanje docenta iz oblasti bioinžinjeringa, elektronike i automatike na univerzitetima u Sarajevu i Bihaću. Radi kao šef Odsjeka za genetiku i bioinžinjering na Burch Univerzitetu u Sarajevu, docent je na Tehničkom fakultetu u Bihaću te stručnjak iz prakse na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.

Od 2010. do 2013. godine pohađao je više od 20 različitih specijalizacija iz oblasti medicinske elektronike, medicinskih uređaja i biomedicinskog inžinjeringa širom Evrope. Od 2013. do 2014. radi kao stručni saradnik Instituta za mjeriteljstvo BiH na izradi studije “Mjeriteljstvo u medicini”. U martu 2014. godine pokreće Verlab, treći najopremljeniji laboratorij u Evropi za verifikaciju medicinske opreme, koji ujedno postaje imenovani laboratorij za usluge verifikacije medicinske opreme u BiH. Od 2014. osnivač je i predsjedavajući Društva za medicinski i biološki inžinjering u Bosni i Hercegovini, koje je punopravni predstavnik BiH u Međunarodnoj federaciji za medicinski i biološki inžinjering (IFMBE). Od 2015. godine prvi put u BiH pokrenuo je najveću regionalnu konferenciju o medicinskom i biološkom inžinjeringu (CMBEBIH) s više od 700 učesnika iz 40 zemalja svijeta.

Badnjević je autor ili koautor više od 60 naučnih članaka objavljenih u poglavljima knjiga, naučnim i profesionalnim žurnalima te međunarodnim konferencijama. Autor je jedinstvene knjige koju je publikovao najveći svjetski izdavač Springer pod nazivom: “Inspection of Medical Devices”, koja je univerzalni protokol za cijeli svijet o ovoj temi.

Član je IEEE tehničkog komiteta za kardiopulmonarne sisteme. Jedan je od direktora (Board Member) evropskog udruženja ESEM (Education of students in Engineering and Medicine). Od 2016. godine njegov CV je uvršten u američki Marquis Who’s Who in the World, čime je postao jedan od tri posto najuspješnijih ljudi na svjetu.

No, ništa od navedenog nije mu bilo od pretjerane koristi prilikom izbora za članove Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću. Za Klix.ba Badnjević je objasnio šta se to u proteklom periodu dešavalo kada je riječ o ovom konkursu.

“Na prijedlog nekoliko prijatelja, prije godinu i po sam počeo raditi na Tehničkom fakultetu u Bihaću kao vanjski saradnik. U međuvremenu se okupila jedna grupa mlađih ljudi, među kojima sam bio i ja, koja se dobro uvezala i odlučila da zajedničkim snagama pomogne Univerzitetu u Bihaću. Organizovali smo nekoliko naučnih konferencija i uspjeli donijeti dva Erasmus projekta”, govori Badnjević na početku razgovora za naš portal.

U međuvremenu je raspisan konkurs za Upravni odbor Univerziteta, a našeg sagovornika kolege su nagovarale da se prijavi.

“Na jednoj od tih konferencija pitao sam premijera kantona, dekana, rektora i ostale da li je uredu da se ja prijavim, jer nisam želio nikom smetati i kvariti bilo kakve odnose. Oni su mi rekli da imam njihovu punu podršku, da treba da se prijavim i da im je drago što sam uopće htio da sarađujem s bihaćkim univerzitetom. Nakon svega toga, isti ti ljudi formiraju komisiju koja izvrši ovakvo ocjenjivanje”, objašnjava Badnjević.

On ističe da se u konkursu kao kriterij tražilo visoko obrazovanje.

“Tu je stajalo da ako bude više kandidata s, primjerice, doktoratom – gledat će se broj publikacija. Od svih prijavljenih kandidata samo sam ja imao doktorat. Na samom intervjuu, pak, izložio sam kompletan plan i program šta namjeravam raditi, a rekao sam im i da ću sav honorar preusmjeriti studentima kojima je potrebna finansijska podrška. Ipak, na konačnoj listi sam ocijenjen kao najslabiji kandidat”, dodaje.

Ističe da je zbog očigledne nepravde odlučio javno reagovati.

“Ne želim više ni da radim kao saradnik na Tehničkom fakultetu u Bihaću te sam otkazao ugovor o radu s njima. Na kraju krajeva, tužit ću komisiju koja je to uradila, jer naprosto želim da znam koji su to bili kriteriji za ocjenjivanje. Tokom dana, čak me zvalo nekoliko kolega s Univerziteta u Sarajevu koji rade kao saradnici na Bihaćkom univerzitetu i također su mi rekli da će otkazati svoj angažman”, kaže Badnjević.

On smatra da se ovakvim primjerima šalje “odlična” poruka mladim ljudima.

“Kada su me kolege nagovarale da se prijavim na konkurs govorili su mi da, ako se ja prijavim sa svojim referencama, nema šanse da će neka politika nešto progurati. Zajedno s njima, želio sam pokazati mladim ljudima da, ako imaš reference, ni politika te ne može sputati i da kao takav moraš biti prihvaćen. Međutim, nakon ovakvih primjera, zaista čovjeku bude jasno zašto se pola Unsko-sanskog kantona iselilo”, kaže za kraj Badnjević.

Odgovor Univerziteta u Bihaću na pitanje koji su kriteriji Komisije prilikom rangiranja kandidata za članove Upravnog odbora i kako se desilo da kandidat koji jedini ima akademsku titulu doktora nauka i dobre naučne reference bude posljednje plasiran, još uvijek nismo dobili.

Poznato je da se na svakom nivou vlasti propisuju određene parafiskalne naknade koje čine sredstva budžeta pripadajućeg nivoa vlasti. U uslovima ograničenih budžetskih sredstava, često se pribjegava definisanju novih i/ili povećanju iznosa postojećih parafiskalnih naknada bez prethodno provedene analize njhovog namjenskog trošenja i uticaja na privredu. Na ovaj način se, nesumnjivo, otežava rad postojećih privrednih subjekata (negativno utiče na poslovno okruženje) i smanjuju prilike za: stvaranje novih privrednih subjekata, rad i razvoj postojećih biznisa, te direktno se utiče na odbijanje dolaska investitora i povećanje nezaposlenosti. Iako je većina ovih naknada uvedena i propisana  pravilnicima ili uredbama, koje se lakše mogu mijenjati od zakona, zanemarivo je malo učinjeno na smanjenju ili ukidanju parafiskalnih nameta.

S tim u vezi, Udruženje Nezavisni biro za razvoj (NBR) i Udruženje za poduzetništvo i posao LINK Mostar su odlučili da, zajedno sa Mrežom za ekonomski razvoj BiH – LEDnet, intenzivnijim zagovaranjem utiču na: bržu uspostavu registara parafiskalnih naknada i uređivanje ove oblasti, smanjenje mogućnosti za neopravdano uvođenje novih naknada, te da iniciraju pokretanje procesa smanjenja ili ukidanja 10 prafiskalnih naknada na područiju 10 opština u BiH. Neke opštine su već smanjile određene parafiskalne naknade i prepoznate su kao opštine sa „povoljnijim poslovnim okruženjem i dobrom klimom za investiranje“-raspolažu sa  BFC certifikatom.

Zbog ukazane potrebe za smanjenjem broja i visina parafiskalnih naknada u BiH, pokrenuta je Kampanja za smanjenje i/ili ukidanje parafiskalnih naknada koja je usmjerena na pet regija BiH, sa fokusom na 10 gradova/opština: Bihać, Bosanska Krupa, Prijedor, Novi Grad, Kakanj, Zavidovići, Jablanica, Prozor-Rama, Vukosavlje i Gračanica.

Cilj Kampanje za smanjenje parafiskalnih naknada je ostvariti uticaj na poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti MSP-a kroz smanjenje parafiskalnih naknada iz grupa administrativnih opštinskih taksi i komunalnih taksi, kako bi se povećana održivost i konkurentnost privatnog sektora, zaposlenosti i uspješnosti ovih 10 opština.

U tom pogledu, važno je istaknuti pozitivan pomak Opštine Gračanica, Zavidovići i Grada Bihaća, koje su u proteklom periodu izvršili smanjenja administrativnih i komunalnih taksi sa posebnim fokusom na privredu u sektoru proizvodnje. Preostali dio opština je također preduzeo mjere u tom pravcu, tako da će se kroz predsotjeće stručne skupove sa ovim opštinama raditi na definisanju Nacrta Odluka za nova smanjenja.

Kampanja se provodi u sklopu projekta “Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta”, koji realizuju Udruženje Nezavisni biro za razvoj Gradačac i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), u okviru PROGRAMA ODRŽIVOSTI CIVILNOG DRUŠTVA U BiH  (CSSP programa).

Neki od boraca koji su prošle sedmice učestvovali u protestima i blokadi saobraćajnica u Federaciji BIH, za lokalne mediji u Krajini su ispričali svoju stranu prilče.

Tvrde da su njima u mnogome manipulisali te da iza svega stoji politika.

Tvrde to u video snimcima koji su nam ustupljeni. Tako Nijaz Tutić, pripadnik 5. Korpusa i jedinice Tigrovi navodi da je plan bio da se ide pred Parlament, ali da su ih koordinatori  okrenuli na Koševu da idu u pravcu Vogošćanske petlje. Tvrdi da je izmanipulisan.

Istog stava su i ostali, među njima i Meho Jusić, pripadnik 3. Korpusa Armije BiH koji kaže da su na pola puta shvatili da su usmjereni u ono što nije bila njihova ideja.

Više u video prilozima …

(krupljani.ba)

U Bihaću, Tuzli, Mostaru, Livnu, Bijeljini, Goraždu i Banjoj Luci protekle godine porodilo se 76 maloljetnica. Neke su svoju novorođenčad ostavile u rukama medicinskih radnika. Tragom ovih informacija, istraživali smo koliko se maloljetnica porodilo u Kantonalnoj bolnici u Bihaću, piše rtvusk.ba

„Porodilje su razvrstane u slijedeće kategorije: ispod 15 godina i bila je jedna takva porodilja u prošloj godini koja se porodila i nažalost ostavila svoju bebu. U drugu grupu od 15 do 19 spadaju trudnice kojih je u protekloj godini bilo 90, zatim 20 do 24 bilo ih je 417, od 25 do 29 bilo ih je 615 itd. Znači mi ne vodimo podatke za maloljetnice.“, kaže prim. dr. Osman Blažević, načelnik Odjela ginekologije i akušerstva Kantonalne Bolnice

Prema podacima Kantonalne bolnice, pored pomenute četrnaestogodišnjakinje, u 2017. godini novorođene bebe ostavile su još dvije porodilje, a samo u prva dva mjeseca ove godine tri majke su ostavile svoju djecu. Uz to, u ovoj godini u bolnici su evidentirane dvije maloljetne trudnice. Ni bihaćki Centar za socijalni rad nema ove podatke nego samo evidenciju o brakovima sklopljenim sa maloljetnicama i njihov broj otprilike je isti svake godine.

Po svemu sudeći, broj maloljetničkih brakova, ali i poroda nije u porastu, međutim ako je i jedan, kako smo doznali u bolnici, ipak je to zabrinjavajuće!

„Maloljetnička trudnoća je rezultat nekakvog prementiranja u sferi seksualnosti u adolescentskoj dobi. Naravno, ne smijemo zanemariti ni mogućnost odupiranja vršnjačkim pritiscima u toj dobi. Jedna maloljetnica kad shvati da je trudna to je za nju jedan veliki šok i nevjerica, jer veliki strah kako će to saopćiti svojim roditeljima, i vrlo često zbog straha da će je osuditi i odbaciti kako roditelji, partneri i vršnjaci, te je stigmatizirati i etiketirati na bilo koji način, onda to prolongiraju pa roditelji saznaju kada je to već kasno i kada je to već poodmakla trudnoća ili kada naprosto saznaju od nekog drugog što je zapravo još gori slučaj.“, ističe dr.sc.Vildana Aziraj-Smajić, specijalista kliničke psihologije

Stoga naša sagovornica dodaje da je osnovna preporuka u ovakvim slučajevima bolja međusobna saradnja između roditelja i škola, koje bi trebale da provode određene edukativne programe iz oblasti seksualno-redproduktivnog zdravlja. Uz to, neophodan je angažman zdravstvenih i svih drugih ustanova, koje mogu pomoći adolescentima.

GO SDA Bihać od lokalnih izbora nema organe stranke, podsjećamo tada je posljednji predsjednik GO SDA Bihać nakon lokalnih izbora podnio ostavku na mjesto predsjednika.

Nakon njega, imenovano je povjereništvo na čijem čelu je Hadis Jusić poraženi kandidat za gradonačelnika Bihaća. Prema informacijama koje je povjerenik iznio na press konferenciji, unutarstranački izbori su trebali biti održani kad i u OO SDA Ključ, međutim, zbog izbora u MZ u Bihaću, izbori u SDA Bihać su prolongirani.

U izjavi, koju možete pogledati u video prilogu dostupnom na službenim stranicama SDA Bihać, predsjednik povjereništva Jusić 02. februara, na pitanje novinara, jasno kaže da će se termin znati “za vikend koji je ispred njih”.

https://www.facebook.com/gosdabihac/videos/2013182925388855/

U trenucima pisanja ovog članka, 06. marta, javnosti još nije poznat termin održavanja izbora u GO SDA Bihać. Istovremeno, mediji su prije nekoliko dana objavili da SDA Bihać iz svojih redova gubi članove koji su imali najviše povjerenja građana na proteklim izborima. Nijaz Malkoč je prima pisanju pojedinih medija na izlaznim vratim, ili je već podnio ostavku. Zbog čega se odlaže termin izbora rukovodstva GO SDA Bihać, pobjedničke stranke na posljednjim izborima u Bihaću, ostaje nam da vidimo u narednom periodu.

Zahvaljujući povoljnijim vremenskim prilikama, selo Tiškovac u općini Bosansko Grahovo je deblokirano, iako mehanizacija nije uspjela probiti putnu komunikaciju do ovog sela.

– Put preko Graničnog prijelaza Strmica sa Hrvatskom je postao prohodan, tako da stanovnici Tiškovca mogu ići ovim putem. S obzirom da se radi o pograničnom naselju svi oni imaju propusnice za prelazak granice, tako da mogu koristiti ovu komunikaciju. U školu je krenuo čak i dječak koji ide u prvi razred osnovne škole, a koji zbog blokade puta nije išao u školu petnaestak dana. Što se tiče puta preko zaseoka Bikići, nismo uspjeli probiti ovu dionicu zbog velikog broja odrona – kazao nam je načelnik Bosanskog Grahova Duško Radun.

U toku razgovora upozorio nas je na alarmantnu situaciju u selu Trubar koje se nalazi na području općine Bihać.

– U ovom selu živi tridesetak porodica. Selo je bez struje, tako da ne mogu puniti ni mobitele, zbog čega opasnost od potpunog prekida svake komunikacije sa stanovnicima Trubara. Prema posljednjim informacijama koje sam dobio od mještana, u selu žive dvije osobe koje su hronični bolesnici i koje su ostale bez neophodnih lijekova, a jedna od tih osoba je srčani bolesnik. Zbog toga je potrebno što prije probiti putnu komunikaciju do sela kako bi se dostavili lijekovi, ali i ostale potrepštine mještanima. Pokušao sam sa pripadnicima Oružanih snaga BiH, koji su čistili put prema Tiškovcu, da dogovorim da probiju put i prema Trubaru, ali su oni odgovorili da imaju dozvolu za korištenje mehanizacije samo prema Tiškovcu. Mislim da bi načelnik Bihaća trebao učiniti nešto kako bi se što prije uspostavila komunikacija sa ovim selom – kazao nam je Radun.

Trubar pripada Unsko-sanskom kantonu, općini Bihać, pa smo kontaktirali gradonačelnika Šuhreta Fazlića da provjerimo šta je urađeno kako bi se probio put do ovog sela.

– S obzirom na to da je to selo prilično udaljeno od centra Bihaća napravili smo ugovor sa firmom iz Drvara da održava taj put. Putna komunikacija je ranije čišćena ali je nastao problem nakon posljednjeg snijega jer smo potrošili 7.000 maraka koje su predviđene za to. Pošto smo iznašli dodatna sredstva, jučer smo održali sastanak i produžili ugovor sa firmom, pa mislim da su do sada završili posao. Radi se o ogromnom prostoru pa se dešava da tu ima neka kuća koja je udaljena četiri-pet kilometara i ako se ne dođe do nje to je odmah problem – kaže Fazlić.

Osim nedaća zbog vremenskih uslova, ljudi u Trubaru nemaju dovedenu struju.

Nezgoda koja se desila jutros oko 7.10 sati na magistralnom putu M-14 Bihać-Ostrožac, izazvala je kolaps u saobraćaju.

Kako je za medije potvrđeno iz MUP-a USK, saobraćaj je potpuno obustavljen u oba pravca.

– Došlo je do sudara dva putnička vozila i tom prilikom je pričinjena samo materijalna šteta. Zbog leda na cesti došlo je do zastoja, a dodatni problem stvara nemogućnost prilaska mjestu nezgode – kazala je Snježana Galić, portparol MUP-a USK.

Avaz.ba

Jučer se PS obratila majka 17-godišnjaka koja je prijavila fizički napad prema svom sinu od strane drugog maloljetnika.

Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „ Laka tjelesna povreda“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.

Na području USK-a, istog dana, javni red i mir narušen je 2 puta a policijski službenici su intervenisali te protiv počinioca poduzeli zakonom predviđene mjere i radnje.

Bihać- 1 narušavanje- „Izazivanje osjećaja ugroženosti drugog lica prijetnjom da će napasti na njegov život i tijelo“
Bosanska Krupa- 1 narušavanje- „Kretanje maloljetnika u vremenu od 23,00 do 07,00 sati bez nadzora roditelja, staratelja ili usvojitelja“
Jučer, na području USK-a su se dogodile 16 saobraćajanih nezgoda u kojima su četiri lica zadobila lakše tjelesne povrede.

Bihać – 12 saobraćajnih nezgoda ( 4 lica zadobila LTP)
Cazin- 2 saobraćajne nezgode
Sanski Most- 1 saobraćajna nezgoda
Velika Kladuša- 1 saobraćajna nezgoda

Sara Muminović, Maida Horozović, Anda Šabanac, Hana Begović, Una Adilović, Armina Topić, Aida Džaferović, Ajša Dervić, Neira Zulić i Ines Žerić, učenice IIIa razreda bihaćke Gimnazije predstavile su danas bihaćkom gradonačelniku Šuhretu Fazliću svoj projekat pod nazivom “Čije sam ja dijete” kojeg realiziraju u sklopu predmeta Civitas.

Riječ je o projektu kojim učenice žele ukazati na problem napuštene djece, sa posebnim akcentom na mogućnosti da se kroz izmjene i dopune zakona olakša život dijeci bez roditeljskog staranja.

Na današnjoj prezentaciji projekta dogovorena je zajednička akcija koja bi za cilj imala prikupljanje sredstava za ustanove koje vode brigu o napuštenoj djeci na području grada Bihaća.

Težina snijega uzrokovala je u Bihaću rušenje desetina krovova, na stambenim, pomoćnim i školskim objektima.

Seadu Bešireviću koji se bavi uzgojem biljaka, snijeg je uništio staklenik, a zatim i krov proizvodne hale. Sead s tugom ponavlja kako je snijeg srušio staklenik i kaže kako su se iznenadili što krov proizvodne hale nije izdržao.

Seadova firma se bavila uzgojem rasadnog materijala, ukrasnog drveća i biljaka, a ove godine su planirali da investiraju u uzgoj zimskih jagoda. Od ove ideje barem zasad neće biti ništa.

Bez drva i često bez struje, korisnici javnih kuhinja iz rubnih područja, sada ne mogu ni do jednog toplog obroka. U Imaretu kažu da će se pobrinuti da niko ne bude gladan. Alen Prošić upravitelj ove javne kuhinje kaže da imaju brojeve telefona svojih korisnika i da će ih sve obići do vikenda kako bi osigurali da imaju dovoljno hrane. Kako kaže Prošić, od danas će svi koji su promrzli od 8 do 16 sati moći navratiti u Imaret, osvježiti se i nastaviti dalje.

I pored ogromnih sniježnih nanosa, odsječenih naselja nema, prohodnost puteva je osigurana, a nema problema ni u snabdijevanju električnom energijom ni pitkom vodom. Nastava je već treći put u ovom polugodištu obustavljena u srednjim i osnovnim školama.