Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona danas je donijelo odluku da se nastavni proces u ovom kantonu nastavlja od ponedjeljka, 19. februara.

Podsjećamo, Ministarstvo je nastavu obustavilo 13. februara, prvobitno u svim osnovnim i srednjim školama u gradovima Bihać i Cazin, a potom, kako bi odluka bila pravedna, i u svim ostalim općinama Kantona.

Nastava se nije odvijala zbog vremenskih nepogoda, odnosno neočišćenih trotoara i prilaza školama, što je ugrožavalo sigurnost djece. – piše Avaz.

Dvadeset treća generacija diplomanata Visoke zdravstvene škole ,a sada prva generacija Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Bihaću, dodjelom diploma, svečano je danas obilježila svoj dan.

Promovisana su 52 diplomanta sa zvanjem bečlera sestrinstva i sanitarnog injžinjeringa.

Ovi diplomanti su trebali biti bogatstvo za USK i ovdašnje zdravstvene ustanove, koje odavno oskudijevaju u stručnom kadru, međutim oni će, ili barem velika većina njih, svoj budućnost tražiti u Njemačkoj, Austriji i ostalim državama zapadne Evrope.

Bečler sestrinstva, Mejra Hušić sa prosjekom ocjena 9,28 i bečler sanitarnog injžinjeringa Sandra Tutić,uz prosjek 8,3 studentice su generacije ove akademske godine Fakulteta zdravstvenih studija.

Riječ je o 23. generaciji fakulteta, koji je svoje temelje gradio na osnovi Visoke zdravstvene škole, pa danas svoje obrazovanje ovdje nastavljaju i studenti iz Hrvatske.

„Uspjeli smo u zadnjih nekoliko godina transformirati Visoku zdravstvenu u Fakultet zdravstvenih studija i otvorilo smo razlikovni studij, zbog toga smatram da se naši studenti nemaju čega stidjeti jer imaju i profesore i tehničke uslove za odvijanje nastave. Planiramo otvoriti i odsijek fizioterapije u ovoj akademskoj 2018/2019. godini.“, kaže Ekrem Pehlić, dekan FZS Bihać

U posljednja dva mjeseca ovo je peta po redu promocija jedne od akademskih članica Univerziteta u Bihaću, što znači da je nekoliko stotina diplomanata ,stavljeno na dispoziciju tržišta rada, ističe rektor Fadil Islamović. Zato se nada da će ovu pozitivnu ulogu Univerziteta podržati i ostali članovi cjelokupne društvene zajednice, te osigurati nova radna mjesta kako bi zaustavili odlazak, pogotovo medicinskog kadra, u države zapadne Evrope.

Iz BiH je u zadnje dvije godine otišlo više od 150.000 ljud. Ljudi odlaze iz ove zemlje jer ne vide perpsektivu. Prema posljednjem istraživanju, četiri od pet mladih u BiH želi da napusti svoju zemlju.

Masovni odlasci nadležne ne zabrinjavaju – oni ovom pitanju ne posvećuju gotovo nikakvu pažnju.

/rtvusk.ba

Služba za zapošljavanje USK u 2018. godini planira realizaciju niz programa zapošljavanja i samozapošljavana, a sve u cilju smanjenja broja nezaposlenih, čiji je broj u decembru 2017. godine, na području USK-a iznosio 41.326.

Projekt naziva „Prvo radno iskustvo“ provodi se u okviru programa jačanja konkurentnosti na tržištu rada. Omogućava mladim nezaposlenim osobama bez radnog iskustva u dobi do 30. godina, osposobljavanje za rad u struci i sticanje prvog radnog iskustva u zvanju odnosno zanimanju za koje su se školovale, te da se na taj način ojača njihova konkurentnost na tržištu rada. Osim toga, Služba za zapošljavanje USK-a provodi programe poput „Prilika za sve“, „Vaučer za posao“ i brojne druge.

Kako ističe Jasmin Prošić, rokovodilac sektora za zapošljavanje Službe za zapošljavanje USK-a, zainteresovanost za programe na području USK-a je velika, stoga je značajan dio sredstava namijenjenih za iste. Dodaje da su u 2017. godini bila 2 programa zapošljavanja sa ukupno 11 mjera, a apliciralo je ukupno 623 poslodavca.

„Služba za zapošljavanje u 2017. godin je sa mjerama osiguranim od Federalnog zavoda za zapošljavanje čiji izvršenje, sklapanje ugovora i tehnički dio, obavlja Služba za zapošljavanje USK-a, zaposleno je po mjerama periodičnog sezonskog zapošljavanja ukupno 552. osobe, u što je služba utrošila oko milion i stotinu hiljada maraka, gdje je sufinancirano poslodavcu za uplatu doprinosa za sobe koje su primljene u radni odnos. Za 2018. godinu, planirano je negdje oko 4.508.000 maraka, za osam mjera vezanih za poticaj u zapošljavanju sufinanciranje nezaposlenih osoba koje se vode na evidenciji nezaposlenih. Među ta sredstva potpada i periodično sezonsko zapošljavanje koje je dobar oblik komunikacije sa poslodavcima, jer financira se u periodu kada je njima potrebna radna snaga. S tim da poslodavac mora aplicirati putem linka na stranici FZZZ-a i onda mu se odobre ta sredstva.“, objašnjava Prošić

U cilju povećanja broja zaposlenih i smanjivanja nezaposlenosti u USK-u, Služba za zapošljavanje USK-a stoji na raspolaganju svim poslodavcima i nezaposlenim licima za sve dodatne informacije i tehničko asistiranje u podnošenju prijava za učešće u Programima poticaja zapošljavanja nezaposlenih lica.

U bihaćkom naselju Vikići danas se održava tradicionalna, 16. po redu, sportsko-turistička manifestacija “Vikićki skokovi”.

Na desetine mladih, iz svih područja Unsko-sanskog kantona, takmiče se u skijaškim skokovima. Veliki broj Krajišnika prati ovu posebno zanimljivu manifestaciju, pa se s pravom može reći da su Vikići danas “bosanski Garmiš”.

Na improviziranoj skakaonici postižu se skokovi i preko 20 metara dužine.

<iframe src=”https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fportalbiscani%2Fposts%2F1621066647961469&width=500″ width=”500″ height=”626″ style=”border:none;overflow:hidden” scrolling=”no” frameborder=”0″ allowTransparency=”true”></iframe>

Nakon što je na jučerašnjoj sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona Kolektivni ugovor za zaposlenike Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona na koji je Vlada USK dala saglasnost, danas je u Kabinetu premijera USK Huseina Rošića potpisan Kolektivni ugovor.

Kolektivni ugovor su potpisali Mahmut Alagić, predsjednik Sindikata MUP-a USK i Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona, u prisustvu Anela Ramića, ministra unutrašnjih poslova USK.

Potpisinici su ovaj kolektivni ugovor ocijenili jednim od ajboljih dokumenata koji je potpisan sa sindikatima.

– Sindikat MUP-a i Vlada Kantona lako su se sporazumjeli u zajedničkim naporima da se poboljša status zaposlenika ovog Ministarstva. Moram istaći i da je MUP USK, prema statistikama, jedno od najboljim ministarstava sa najboljim stanjem sigurnosti , da imamo smanjenje broja krivičnih djela kao i smanjenje broja prekršaja iz oblasti javnog reda i mira, broja saobraćajnih nezgoda, da je broj krivičnih djelaje smanjen za 1,7 %, a poboljšan je procent rasvijetljenosti krivičnih djela i iznosi 86 %, kazao je dr. Rošić.

Ovim Kolektivnim ugovorom dolazi do povećanja u Budžetu za 2018.godinu u iznosu od 40.848 KM, a odnosi se na povećanje plaća zaposlenika koji su bili do sad oštećeni, kazao je u ime sindikata Mahmut Alagić.

Predstavnici Asocijacije srednjoškolaca BiH – Lokalni tim Bihać, Emina Zulić, Aziz Šahbazović i Vedad Šahinović posjetili su danas Gradsku upravu Bihać i u razgovoru sa bihaćkim gradonačelnikom Šuhretom Fazlićem prezentirali aktivnosti koje Asocijacija planira realizirati ove godine u Bihaću. Istaknuvši da je Asocijacija nestranačka, nevladina i neprofitna organizacija koja okuplja srednjoškolce i bavi se njihovim pravima i statusom u lokalnim zajednicama, Elma Zulić, koordinator Lokalnog tima Bihać, kazala je da će i ove godine Asocijacija realizirati nekoliko projekata koji za cilj imaju druženje i povezivanje srednjoškolaca iz cijele BiH.

Jučer je na području grada Bihaća počinjeno teško krivično djelo “Nasilje u porodici”, gdje je nakon verbalnog sukoba došlo i do fizičkog obračuna između oca i kćerke.

Kako naš portal saznaje iz MUP-a USK-a, jučer se, 15.02.2018. godine, Policijskoj stanici Bihać, obratila K.E. rođena 1985. godine koja je prijavila da je između nje i oca K.M. rođenog 1958. godine, došlo do verbalnog, a potom i do fizičkog sukoba.

Israga o ovom slučaju je u toku, a daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „Nasilje u porodici“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.

Trgovačko-poslovni centra koji se na jesen prošle godine trebao otvoriti u Bihaću još čeka urbanističku dozvolu. Kako je za Oslobođenje kazao Sead Živalj, generalni direktor kompanije BBI Real estate, koja je investitor projekta, prema zadnjim informacijama, postupak sa urbanističkim projektom bi se trebao okončati do aprila ukoliko ga usvoji Općinsko vijeće Grada Bihaća.

Negodovanja

– Napominjem da smo zahtjev za urbanističku dozvolu predali još u martu 2016. godine, da bi nam kasnije rekli da se treba izraditi urbanistički projekat i evo to još nije okončano. Da je sve išlo po našem prvobitnom planu, objekat se trebao otvoriti još prije pola godine, tačnije u septembru 2017, kazao nam je Živalj.

Komentarišući navode da se početku gradnje protivi i određeni broj građana Bihaća, on je istakao kako se uglavnom radi o vrlo malom broju, i to uglavnom okolnih stanara.

– Pa i kada smo radili BBI Centar u Sarajevu, bilo je negodovanja i toga će uvijek biti. Sada okolni stanari ističu kao prednost što žive pored BBI Centra, naglasio je Živalj.

Brendovi

On je dodao kako bi ovakav centar Bihaću donio mnogo, pogotovo imajući u vidu da je plan BBI Real estate kompanije da to bude reprezentativan objekat sa različitim sadržajima i sa brendovima koji do sada nisu bili prisutni u Bihaću.

– To bi sigurno oživilo taj dio grada s obzirom na to da je trenutno na toj lokaciji objekat kino Una, koji već dugo godina ne radi. Pored toga, zaposlilo bi se oko 250 radnika, kazao je on, dodajući kako početak radova ne ovisi o njima.

Kantonalna bolnica Bihać predala je predmet Tužilaštvu USK i zatražila istragu o utrošku 460.000 maraka, a radi se o sredstvima koja je u posljednjih nekoliko godina grad Bihać prikupljao na posebnom humanitarnom računu, a bila su namijenjena obnovi u požaru uništenih operacionih sala Kantonalne bolnice.

Iz Tužilaštva su za sada samo potvrdili da su preuzeli predmet.

Prema riječima Smaila Derviševića, direktora ove zdravstvene ustanove, rekonstrukcija pomenutih sala već uveliko kasni zbog toga što namjenska sredstva nisu prebačena na njihov račun.

On je istakao kako je ranije dogovoreno da se projekat odvija u dvije faze i da je prva trebalo da bude finansirana upravo nedostajućim sredstvima, dok će preostalih milion maraka, koliko nedostaje za okončanje svih radova, obezbijediti Vlada USK. Također, zanimljivo je kako je grad Bihać ranije odabrao izvođača radova, kao i nadzor koji će pratiti tok izvođenja radova.

“Imali smo do sada niz sastanaka s predstavnicima gradskih vlasti, izvođačem i nadzorom radova i uvijek se govorilo da će se cijela stvar riješiti. Sada se loptica uporno prebacuje na Kantonalnu bolnicu, a ništa nije do nas. Zbog toga smo odlučili da stvar predamo Tužilaštvu USK”, ističe Dervišević.

Prema njegovim riječima, Vlada USK je već izvršila preuzetu obavezu te je na račun ove zdravstvene ustanove uplaćeno milion maraka za realizaciju druge faze projekta.

Ministar zdravstva USK Smail Kapić rekao je kako ne može suditi o cijelom slučaju, ali smatra da su se u cijelu stvar upleli nečiji lični interesi.

“Ne znam kome je u interesu da operacione sale još nisu stavljene u funkciju. Mislim da na to pitanje mogu odgovoriti samo oni koji od toga izvlače korist, a oni će se sami prepoznati”, rekao je Kapić, ne želeći precizirati o kome se radi.

U Gradskoj upravi kratko su rekli kako za sudbinu nedostajućih sredstava treba pitati prethodnu garnituru na čelu s tadašnjim gradonačelnikom Emdžadom Galijaševićem, a neslužbeno saznajemo kako nije isključeno da su ta sredstva potrošena u neke druge svrhe.

Podsjećamo da je u julu 2013. godine Kantonalna bolnica stradala u katastrofalnom požaru, a do sada je u njenu obnovu utrošeno oko tri miliona maraka.

Zbog toga što operacione sale još nisu u funkciji, svi komplikovaniji slučajevi šalju se u druge zdravstvene centre u BiH.

Nekad su grad Bihać i bihaćka regija imali na stotine vodenica koje su bile poredane uz obalu rijeke Une, počevši od Martinbroda pa sve do Bosanske Krupe. Idući tokom rijeke Une, i danas možete naići na mjesta koja su u narodu nazivana mlinišća, na kojima su se nekad nalazili mlinovi.

– Najviše mlinova izgrađeno je tokom osmanske vladavine. Na katastarskim planovima Bihaća obilježeni su mlinovi i iz tih podataka se pouzdano zna da ih je 1872. godine bilo 60, i to u Ripču 16, Golubiću osam, Ribiću dva, Spahićima pet, Bihaću 18, Bakšaišu dva, Kraljama 16, u Kulen-Vakufu ih je bilo 25, a u Martinbrodu čak 84 mlina. Dolaskom austrougarske uprave broj mlinova se povećava, tako da se u Hatincu u tom periodu gradi deset mlinova – kaže historičar Fikret Midžić.

Vodenih mlinova danas u Bihaću ima vrlo malo, a jedini koji je još u upotrebi je Jotanov mlin, koji datira iz 19. stoljeća, udaljen nekoliko kilometara od središta grada.

Luka Orlić je bio jedan od posljednjih bihaćkih vodeničara koji je ovaj posao naslijedio porodično, a nakon što je prošle godine umro, o mlinu se brine Azra Vojić, koja je živjela s njim i bila njegova desna ruka.

– Mlin nije baš u najboljem stanju jer je dosta star, ali radi. Moraju se redovno mijenjati lopatice u vodi, inače je sve uredu – kaže Azra.

Dodaje da je mlin iza Luke trebao pripasti njoj, ali su se stvari zakomplicirale i pojavilo se nekoliko osoba koje tvrde da imaju udio u toj ostavštini.

– Borit ću se da mlin ostane meni jer oni bi to rasprodali i to bi bilo uništeno. A ovaj mlin ima i historijsku vrijednost, nije to samo obična drvena koliba – priča Azra.

Udaljeni i do 20 metara od obale

Kao što je pad vode jedan od glavnih uvjeta za odabiranje mjesta za mlin, tada je za podizanje objekta bio važan prilaz, naročito kod mlinova koji melju za ujam, jer kroz njih svakog dana prolazi veći broj ljudi.

– Mlinovi se mogu graditi i na obali i na sohama (direcima, op. a.) između vode ili djelimično nad vodom na sohama, a djelimično na obali. Ako je mlin bio izgrađen na sohama, on je bio udaljen od obale i do 20 metara. Ovakvim mlinovima se prilazilo preko visećeg drvenog mosta ili preko brana. Jedini mlin koji je bio građen kao čvrsti objekt od kamena bio je kod gradske otoke i današnjeg velikog mosta u Bihaću – kaže Midžić.