U organizaciji Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Vlade Unsko-sanskog kantona, danas je u Bihaću upriličeno potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava gradovima i općinama u sastavu USK.
Ugovore o dodjeli sredstava sa predstavnicima gradova i općina potpisao je ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Edvin Odobašić a sredstva su dodijeljena za realizaciju projekata pristiglih na tri javna poziva.
Po programu za kapitalne grantovi drugim nivoima vlasti i fondovima za 2025. godinu raspoređen je iznos od 690.000 KM. Po 115 000 KM dodijeljeno je gradovima i općinama koji su delegirali projekte koji doprinose funkcionalnijoj infrastrukturi, unaprjeđenju javnih površina, poboljšanju komunalnih usluga, te stvaranju sigurnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja za građane.
– Ovaj program predstavlja dio strategije ravnomjernog ulaganja u razvoj lokalnih zajednica, da svaka sredina u USK ima jednake šanse za realizaciju projekata od javnog značaja, ističe ministar Odobašić.
Za projekte kompostiranja bio-otpada na području Unsko-sanskog kantona, iz namjenskih sredstava iz ekoloških naknada Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, raspoređen je iznos od 24.500 KM za najuspješnije mjesne zajednice na području tri lokalne zajednice, te 50 000 KM za projekte pristigle po javnom pozivu za dodjelu sredstava u svrhu realizacije projekata uklanjanja arhitektonskih barijera.
U Sportskoj dvorani „Luke” Univerzitet u Bihaću organizovao je danas svečanu promociju i dodjelu diploma za diplomante i magistrante fakulteta UNBI.
Promovisano je 285 diplomanata i 46 magistara.
Čestitke su, ovom svečanom prigodom, uputili i premijer USK Mustafa Ružnić, predsjedavajući Skupštine USK Nisvet Jusić i kantonalni ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Denis Osmankić.
– Neka vas vodi hrabrost, upornost i želja da napravite nešto dobro – za sebe, za svoje porodice, ali i za zajednicu iz koje dolazite. Trebamo vas. Trebamo mlade koji vode primjerom, rade pošteno i vjeruju da se trud isplati. Vi ste dokaz da Unsko-sanski kanton ima mlade ljude spremne da preuzmu odgovornost, da stvaraju, inoviraju i mijenjaju naše društvo nabolje, poručio je ministar Osmankić.
Vildana Zulić, pomoćnica gradonačelnika Bihaća, potpisala je danas ugovore s Edvinom Odobašićem, kantonalnim ministrom za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, o dodjeli sredstava za realizaciju projekata pristiglih po osnovu tri javna poziva. Grad Bihać je dobio sredstva za realizaciju finalne faze projekta instaliranja lifta u objektu Gradske uprave za osobe s invaliditetom i slabo pokretne osobe, asfaltiranje dijela lokalnog puta Sokolac – Dobrenica (faza III), te projekt kompostiranja biootpada na području grada Bihaća. Ukupna ostvarena sredstva Grada Bihaća su 142.750 KM.
U Sarajevu je okončano dvodnevno, redovno zasjedanje Upravnog odbora PIC-a, a o zaključcima je javnost upoznao visoki predstavnik Christian Schmidt.
On je sastanak ocijenio uspješnim, a čini se da je ključni zaključak taj da stranci prepuštaju odluke domaćim političarima
“Uspjeli smo da malo proslavimo, pripremili smo novo izdanje, nakon 30 godina od Dejtona, jedno izdanje koje okuplja sve dokumente značajne za ovih 30 godina. Neki od njih novi“, rekao je Schmidt i predstavio knjigu dodavši da ona sugeriše da je još puno posla ispred nas.
Rekao je da je sastanak poslužio i kao obilježavanje godišnjice Dejtona.
“Dejton je donio mir, izglradnju institucija i povratka normalnom životu Jučer smo razgovarali vrlo uspješno sa predstavnicima vlasti, CIK-om, predstavnicima financijskih institucija, i svim predstavnicima zemalja PIC-a“, rekao je.
On je rekao da je potpuno usaglašen stav da je BIH postigla značajan napredak.
“Naglasili smo pitanja državnog budžeta za 2026., rješavanje pitanja državne imovine, i uvođenje novih tehnologija na izbore, te se razgovaralo u pogledu finansijskog stanja BHRT-a. Neophodno je postići napredak na putu euroatlantskih integracija. Od lidera se očekuje da poduzmu korake koji će dovesti do otvaranja pregovora se EU“, rekao je Schmidt.
On je rekao da se nada da će to biti završeno iduće sedmice te da lokalni političari moraju preuzeti odgovornost.
“Postojalo je jedno razmišljanje, jedan osjećaj da se stvari mogu poboljšati, imamo snažne institucije u BiH, a ima i prostora da se ide u pravcu stabilnosti i bolje pripreme terena za investicije. Razgovarano je o Dejtonu danas i u budućnosti, dosta detaljno. Vrlo uspješni razgovori, jer su vođeni jednoglasnim stavom da nakon 30 godina moramo se više okrenuti lokalnim zvaničnicima koji će sami donositi odluke. Potrebna je neometana tranzicija od Dejtona ka EU“, rekao je visoki predstavnik.
On je rekao da će se PIC za šest mjeseci ponovo sastati.
“Mislim da nećemo dugo čekati na prijedlog budžeta za 2026. godinu, u okviru kojeg bi se trebalo rješavati i pitanje BHRT-a. Vrlo sam optimističan da će do toga doći s nivoa Parlamenta“, rekao je Schmidt.
Na pitanje da li SAD podržavaju OHR i poziciju visokog predstavnika, odnosno bonske ovlasti, Schmidt je rekao:
“Osnovca Aneksa 10. ostaje, imao sam plodonosne razgovore s američkom delegacijom. Oni znaju situaciju na Balkanu i u ovoj zemlji. Mi svi smatramo da je budućnost BIH na internom planu, nije da visoki predstavnik radi svaki dan i dugoročno. Slažemo se da držimo opcije otvorenim, tako da mogu reći da sam dobio popriličnu podršku po pitanju buduće saradnje. EU će obaviti svoj dio, ja ne govorim o intervencionizmu, ali će zahtjevi biti visoki. Ako vidite zakon o VSTV-u koji je urađen prije 20 godina i zakon o sudovima, rekao bih da međunarodni odnosu uključuju i saradnju i zahtjeve koje treba ispuniti“, rekao je Schmidt.
Govoreći o državnoj imovini, Schmidt je rekao da bi svi bili iznenađeni ako bi rekao da se nisu dotakli državne imovine.
“To pitanje blokira razvoj BiH, želimo da otvorimo zemlju investicijama. Vidjeti ćemo da sljedeći put sjednemo i da vidimo šta se može uraditi da državna imovina bude iskorištena za investicije. To ću šitanje uputiti načelnicima i gradonačelnicima, da neće biti sami, i da mogu uputiti zahtjev za pomoć Parlamenta dok se ne nađe končno rješenje“, rekao je Schmidt.
Proces izgradnje Aerodroma Bihać, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, ušao je u završnu fazu pripreme. Nakon godina usklađivanja dokumentacije i procedure na svim nivoima vlasti, danas je Upravi JP Aerodrom Bihać, uručeno načelno odobrenje za građenje – ključni korak koji prethodi izdavanju građevinske dozvole za poletno-sletnu stazu, najzahtjevniji segment projekta.
Ovaj dokument simbolično označava prelazak iz dugotrajne administrativne faze u početak konkretne realizacije projekta, naglašeno je na sastanku održanom u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja.
Svečanom uručenju prisustvovao je i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, koji je od samog početka aktivno pratio sve faze projekta i bio jedan od ključnih aktera u komunikaciji i koordinaciji prema Vladi Federacije BiH.
U ime Grada Bihaća Sedić je izrazio zahvalnost federalnom ministru Željku Nediću na podršci i posvećenosti, te izrazio zadovoljstvo činjenicom da realizacija aerodroma ulazi u završnu pripremnu fazu.
Direktor JP Aerodrom Bihać Anel Hadžić izjavio je Feni da je načelno odobrenje potvrda da je projekt napokon ušao u završnu pravnu i tehničku proceduru.
– Danas smo na poziv federalnog ministra prostornog uređenja Željka Nedića prisustvovali svečanom uručenju načelnog odobrenja za građenje Aerodroma Bihać, u skladu s pravosnažnom urbanističkom saglasnosti dobijenom u februaru ove godine. To znači da smo korak bliže građevinskoj dozvoli u skladu sa zakonskim regulama na nivou Federacije BiH – kazao je Hadžić.
Prema njegovim riječima, načelno odobrenje omogućava pokretanje niza pripremnih radova na lokaciji aerodroma kao što su formiranje građevinske linije, putne infrastrukture te elektro i vodnih instalacija. Dokument također precizira redoslijed izdavanja pojedinačnih građevinskih dozvola.
Hadžić najavljuje da će Uprava već početkom januara podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu za izgradnju poletno-sletne staze.
– Radi se o finansijski i konstruktivno najzahtjevnijem dijelu projekta. Nakon danas usaglašenih instrukcija, očekujemo da do marta ove godine možemo dobiti građevinsku dozvolu i konačno raspisati javni poziv za izvođenje radova na terenu – istakao je Hadžić.
On je podsjetio da je proces pripreme bio izuzetno opsežan i kompleksan, što potvrđuje i broj potrebnih dokumenata.
– U postupku ishodovanja urbanističke saglasnosti imali smo 66 različitih dokumenata, a u postupku načelnog odobrenja oko 40 dokumenata sa svih nivoa vlasti u BiH. To dovoljno govori o obimnosti i zahtjevnosti ovog procesa – dodao je.
Posebno je naglasio da je Ministarstvo pohvalilo rad Uprave JP Aerodrom Bihać te izrazilo spremnost za nastavak saradnje u finalnoj fazi pripreme projekta.
Ako sve bude teklo prema planu, početak radova na poletno-sletnoj stazi mogao bi uslijediti već u prvoj polovini godine, čime bi izgradnja Aerodroma Bihać konačno prešla iz administrativne u praktičnu fazu realizacije.
(vijesti.ba-Fena)
Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Haagu (MMKS) odbio je žalbu Ratka Mladića na rješenje kojim mu je ranije odbijen sedmodnevni dopust kako bi posjetio grob bliskog člana porodice.
Mladić je 20. novembra podnio žalbu u kojoj je tražio da se ranije donesena odluka u kojoj mu je odbijen zahtjev za privremeno puštanje na slobodu od sedam dana preispita i da Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove odobri njegov zahtjev.
Ratni zločinac je u žalbi naveo da je “odluka od 11. novembra 2025. očigledno nerazumna i da sadrži jasne greške u obrazloženju koje predstavljaju nepravdu jer navedeni rizici dovode do pogrešnog činjeničnog zaključka s obzirom na to da su Republika Srbija i RS dale garancije koje u vrijeme donošenja odluke nisu bile dostupne”. Mladić je dodao da su “zanemareni dokazi koji bili predočeni, a koji uključuju izvještaje o ograničenoj samostalnoj pokretljivosti, što utiče na procjenu rizika od bjekstva”.
“Cijeneći da sam u odluci od 11. novembra navela da je Mladić tražio i očekivao da će dobiti garancije vlasti Srbije i RS, te da nisam smatrala potrebnim čekati takve garancije jer one ne bi uticale na moju procjenu. Državne garancije same po sebi nisu odlučujuće u postupcima privremenog puštanja na slobodu”, navela je predsjednica MMKS-a Gatti Santana.
Ona je navela da su njegov status bjegunca prije hapšenja te odluka Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Žalbenog vijeća da mu ne odobre privremeno puštanje, uključujući posljednju odluku iz 2019. godine, bili relevantni za njenu procjenu zahtjeva u skladu s ustaljenom sudskom praksom.
“Mladić nije uspio pravdati ponovno razmatranje odluke od 11. novembra 2025., iz navedenih razloga odbijam zahtjev”, zaključila je Gatti Santana.
Ratko Mladić, vrhovni komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) u periodu rata u BiH, osuđen je na doživotni zatvor zbog najtežih ratnih zločina – uključujući genocid počinjen nad bošnjačkim stanovništvom u području Srebrenice u julu 1995. godine, kao i progone, istrebljenja, ubistva, deportacije i nehumana djela (prisilna premještanja) kao zločine protiv čovječnosti, te ubistva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja ratnih zakona i običaja.
Presuda i kazna doživotnog zatvora potvrđene su 8. juna 2021. godine od Apelacijskog vijeća Mehanizma Tribunala.
(radiosarajevo.ba)
U Bužimu se nedavno dogodila nesvakidašnja i gotovo nevjerovatna situacija koja je privukla veliku pažnju javnosti. Ispred sportske dvorane došlo je do fizičkog obračuna dvojice mladića, a povod – djevojka za koju su obojica tvrdila da im je partnerica.
Prema dostupnim informacijama, dvojica mladića prvo su ušli u žustru verbalnu raspravu. Međutim, prepirka je ubrzo eskalirala u tuču, kada je svaki od njih počeo optuživati onog drugog da se “umiješao” u njihovu vezu.
Situaciju je dodatno zakomplikovala činjenica da su obojica bila uvjerena da su u emotivnoj vezi sa istom djevojkom. Takve tvrdnje izazvale su međusobne uvrede, sumnje u prevaru, ljubomoru, a na kraju i fizički sukob.
Na lice mjesta ubrzo je stigla policija, zaustavila daljnji obračun i oba učesnika sankcionisala zbog narušavanja javnog reda i mira.
Ovaj neobični incident izazvao je brojne reakcije mještana, jer se ovakav zaplet, kako kažu, rijetko viđa i češće podsjeća na scene iz filmova nego na stvarni život.
(cazin net)
Početak izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša planiran je za 2026. godinu, potvrdili su iz Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH u odgovoru na zastupnička pitanja Hamdije Abdića i Razima Halkića, postavljena na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.
Riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, s ukupnom dužinom trase od 47 kilometara.
Iz JP Autoceste FBiH navode da je uprava, zajedno s Vladom FBiH, proglašenjem javnog interesa za izgradnju ove brze ceste jasno definirala projekt kao prioritet za 2026. godinu, što uključuje i planirani početak radova u istoj godini.
Idejni projekat dionice Bihać – Cazin, tačnije segmenta Kamenica – Ćoralići dužine 17,95 kilometara, već je završen. Za preostali dio trase projektna dokumentacija je u završnoj fazi, a očekuje se skorija isporuka i završna kontrola. Na osnovu završenog idejnog projekta i pribavljenih prethodnih saglasnosti nadležnih institucija, zatraženo je izdavanje urbanističke saglasnosti za dionicu Kamenica – Ćoralići, te je postupak u toku.
Iz Autocesta FBiH dodatno pojašnjavaju kako se radi na dva strateška pravca povezivanja Bihaća s Republikom Hrvatskom. Pored planiranog pravca preko graničnog prijelaza Maljevac, završen je i projekat izrade idejnog rješenja i pre-fizibiliti studije za modernizaciju postojeće saobraćajnice Bihać – Ključ i njeno podizanje na nivo brze ceste, kroz pravac prema graničnom prijelazu Izačić.
Predsjedavajući Kluba poslanika Socijaldemokratske partije BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović izjavio je da je krajnje vrijeme da otvore oči svi koji to do sada nisu uradili, kako pojedini međunarodni…
Tako i domaći akteri, te konačno shvate da je SNSD antievropski orijentirana stranka čiji je cilj zaustaviti evropski put i u tom smislu ih je potpuno besmisleno posmatrati kao dio rješenja za ispunjenje uslova za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Magazinović je u pisanoj izjavi za javnost naveo da je posljednja blokada još jedan jak argument za hitno imenovanje proevropski orijentiranog ministra sigurnosti, pored kojeg ovakve blokade SNSD-a ne bi bile moguće.
– Ako u narednih nekoliko dana želimo ispuniti uslove za otvaranje pregovora sa EU, hitna sjednica Parlamenta i evropski zakoni predloženi od strane poslanika trenutno su jedino rješenje da se zabiđe SNSD-ova blokada u Vijeću ministara – naveo je Magazinović.
Istaknuo je da Parlament može i mora otkočiti evropski put Bosne i Hercegovine. Neophodno je iskoristiti ovih nekoliko dana kako bi se svi uključili u ovaj proces, jer evropski put BiH ne pripada niti jednom pojedincu, stranci ili grupi ljudi nego svim ljudima ove zemlje koji su svjesni važnosti i benefita ovog procesa.
– Pozivam sve evropski opredijeljene stranke i pojedince da u narednih nekoliko dana zaborave na sve svoje razlike, ego potisnu u stranu, na trenutak zaborave partikularne političke interese i PR, te da svi zajedno radimo sa ciljem da iskoristimo ovu veliku priliku koja stoji pred Bosnom i Hercegovinom i svim našim ljudima – izjavio je predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović – saopćeno je iz tog kluba, a prenosi Sektor za odnose s javnošću PSBiH.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je u srijedu “historijski dogovor! o potpunoj zabrani uvoza ruskih fosilnih goriva, kazavši da je cilj smanjiti prihode Rusije kojima financira rat protiv Ukrajine na nulu.
“Danas je zaista historijski dan za našu Uniju. Ovo je početak novog doba, doba potpune energetske nezavisnosti Evrope od Rusije”, rekla je von der Leyen u izjavi za medije.
Istakla je da je EU značajno smanjio ruske prihode od izvoza fosilnih goriva.
“Na početku rata plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno za fosilna goriva, sada smo na 1,5 milijardi, a to je još uvijek previše. Cilj nam je svesti to na nulu”, rekla je von der Leyen.
Vijeće EU-a i Evropski parlament postigli dogovor o uredbi koja uvodi pravno obvezujuću, postepenu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda s potpunom zabranom od kraja 2026., odnosno jeseni 2027.
Dogovor koji su su zakonodavci postigli u utorak kasno navečer za kratkoročne ugovore zaključene prije 17. juna 2025. predviđa zabranu uvoza ruskog ukapljenog plina od 25. aprila 2026. i od 17. juna 2026. za plin koji se dostavlja plinovodom.
Za dugoročne ugovore o uvozu ukapljenog plina zabrana stupa na snagu 1. januara 2027. kako je i predviđeno u 19. paketu sankcija protiv Rusije.
Što se tiče dugoročnih ugovora za uvoz ruskog plina plinovodom, zabrana stupa na snagu 30. septembra 2027. pod uslovom da su skladišta plina napunjena u dovoljnoj mjeri, a najkasnije od 1. novembra 2027.
Nakon ruske agresije na Ukrajinu, čelnici EU-a dogovorili su se na samitu u Versaillesu u martu 2022. o postepenom ukidanju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima što je moguće prije, podsjeća Hina.
Slijedom toga, uvoz plina i nafte iz Rusije u EU značajno se smanjio posljednjih godina. Međutim, dok je uvoz nafte pao ispod 3 posto u 2025. zahvaljujući trenutačnom režimu sankcija, ruski plin i dalje čini procijenjenih 13 posto uvoza EU-a u 2025., vrijednog preko 15 milijardi eura godišnje.
Prema postignutom dogovoru, Komisija treba u sljedećih nekoliko mjeseci predložiti zabranu uvoza ruske nafte u Mađarsku i Slovačku do kraja 2027. godine.
“Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi energiju kao oružje protiv nas, ucjenjivao je države članice Evropske unije, a profit je koristio za financiranje svog strašnog rata protiv naših prijatelja u Ukrajini. Danas kažemo ne više i nikad više”, rekao je povjerenik za energiju Dan Jorgensen.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol rekao je da je Evropska unija u posljednje tri godine postigla nevjerojatan rezultat, povećavši proizvodnju iz obnovljivih izvora za 40 posto.
Zauzeo se za nastavak korištenja nuklearne energije i pozvao zemlje koje postupno napuštaju tu vrstu energije da joj se vrate.
