Na svečanosti održanoj na Željezničkoj stanici Sarajevo prije polaska voza gostima, željezničarima, medijima i putnicima obratilo se rukovodstvo kompanije objasnivši da je zbog radova na glavnoj popravci pruge 11 ili tzv. južne pruge Sarajevo-Čapljina na dijelu Rasputnica-Miljacka-Bradina i rekonstrukcije tunela Ivan od 5. 10. 2015. godine bio obustavljen putnički saobraćaj na ovom željezničkom pravcu.

Uskoro i linija Sarajevo-Banja Luka

Prvi čovjek Željeznica FBiH, generalni direktor Enis Džafić najavio je da će uskoro biti uvedena i linija Sarajevo-Banja Luka, za šta još čekaju saglasnost Ministarstva komunikacija i veza RS. Naglasio je i pokretanje aktivnosti na elektrifikaciji pruge Bosanski Novi – Bihać.

“Po okončanju tog projekta uvest ćemo redovnu putničku liniju Sarajevo-Bihać i na taj način ćemo odblokirati Bosansku krajinu u željezničkom putničkom saobraćaju”, izjavio je Džafić.

Na svečanost kretanja “voza ka jugu” stigao je i premijer Vlade FBiH Fadil Novalić koji je rekao da je vjerovatno jedini koji je tražio da dođe na ovaj događaj, dok su svi ostali dobili pozivnice. Dodao je da je godinama analizirao javne kompanije i primijetio da su Željeznice najbrže održivom poslovanju te se intenzivno sastajao sa menadžerom Džafićem.

Vlada obećala više novca

Poručio je da ta kompanija raste i razvija se i obećao da će Vlada iz budžeta izdvajati više novca za ovo preduzeće.

Na pitanje o međunarodnim linijama, generalni direktor Željeznica FBiH je kazao da otvaranje međunarodnih linija zavisi od spremnosti drugih željezničkih kompanija da se one uvedu na ravnopravnoj osnovi.

“Linija Sarajevo-Zagreb bila je na štetu Željeznica FBiH i mi smo tu liniju ukinuli jer su se koristili naši mobilni kapaciteti, a hrvatska strana nije željela plaćati naknadu za korištenje naših vagona i kompletan prihod ostvaren na teritoriji Republike Hrvatske uzimala je za sebe. Mi ćemo otvoriti pregovore što se tiče Hrvatske i o uvođenju linija do Ploča i Zagreba, a naš je interes svakako i do Beograda”, rekao je Džafić.

Kantoni nezainteresovani

Kada je riječ o isplativosti danas ponovo uspostavljene linije, objasnio je da rijetko koja zemlja u Evropi ostvaruje pozitivan bilans u oblasti putničkoj željezničkoj saobraćaja bez određenih subvencija.

“Voz koji prometuje na relaciji Sarajevo-Čapljina je subvencioniran i od Vlade FBiH. Mi smo krajem 2015. i 2016. godine uputili dopis svim kantonima da zajednički sufinansiraju taj saobraćaj, a nijedan kanton se nije udostojio da odgovori, a kamoli da otvorimo pregovore, što je njihova zakonska obaveza, da sufinasiraju željeznički putnički saobraćaj. Međutim, dokle god ostvarujemo ovako dobre rezultate u teretnom saobraćaju, možemo pokrivati troškove putničkom i Željeznice će omogućiti građanima BiH i svim ostalim zainteresovanima da koriste naše usluge u putničkom saobraćaju”, poručio je Džafić dodavši da su u Željeznicama uvjereni kako će linija prema Čapljini biti popunjena.

Brzi voz iz Sarajeva polazi u 16:26 sati, u Konjic stiže već u 17:25, u Mostar u 18:25, a na krajnju stanicu ovog putovanja – u Čapljinu putnici dolaze u 19 sati.

Sezonski voz od sljedeće sedmice

Sezonski brzi voz od 15. juna polazit će iz Sarajeva u 7:01 sati, a povratak iz Čapljine je planiran u 19:25 sati.

Sve putnike na željezničkoj stanici Čapljina čekat će autobusi kojima se mogu prevesti do Neuma i Makarske. Autobusna povratna veza do Neuma je svakodnevna, dok je autobuska linija prema Makarskoj obezbijeđena samo u odlasku iz Čapljine.

“Oba voza koja povezuju Sarajevo i Čapljinu, sa zaustavljanjima u Konjicu i Mostaru, pružat će putnicima vrhunski komfor koji nude talgo garniture. Rezervacija i karte za sve destinacije, uključujući i veze za Neum i Makarsku, moći će se kupiti na svim prodajnim mjestima ŽFBiH“, poručeno je putnicima.

Brzi voz koji ide ka jugu BiH sa talgo garniturama dobio je naziv “Bh. voz”, a kapacitet mu je 237 sjedišta i prilagođen je i za osobe s invaliditetom.

Karta u jednom smjeru na relaciji Sarajevo-Čapljina u prvom razredu košta 19,40 KM, a povratna 31 KM. Nešto jeftiniji je drugi razred u kojem karta u jednom smjeru košta 13,30 KM, a povratna 21,30 KM.

Stariji Bišćani pamte vremena kada je Avnojevski Bihać bio odrednica mnogobrojnih turističkih i đačkih eksurzija. Razlog tome je svakako bio Muzej I zasjedanja AVNOJ-a, bogata istorija ovog grada od antičkih vremena do danas.

I dok Bihać muku muči da povrati makar dio nekadašnjeg sjaja, nadalo se da će obnova Muzeja vratiti onaj stari šarm Bihaća. Ovog puta su se građani slobodarskog Bihaća koji nesebično vole svoj grad, gorko prevarili. Nakon posljednjeg rata, priča o antifašizamu očito nije dobro došla i nekom smeta.

Iako je Muzej obnovljen, duh muzeja je istjeran podmuklim planom da se to znamenito kulturno mjesto pretvori u polivalentnu dvoranu u kojoj se održava sve i svašta. Tako se u njoj održavaju skupovi raznih političkih organizacija, društava, tribine, sajmovi, eventi i kojekakve čudotarije koje sa muzejom nemaju ama baš ništa. Zaboravljajući osnovnu ulogu i djelatnost koju muzeji moraju u svom radu poštovati, ovo mjesto je sve samo ne muzej. Ikonografija muzeja je ogoljena do golih zidova,a postavka svedena na gole kopije faktografskih dokumenta. Bina muzeja nije ukrašena postavkom koja je najbitnija za razumjevanje samog događaja. Slika i bista Vrhovnog komadanta i vođe NOP-a Josipa Broza Tita nije u Sali, a ona je centralna figura ovog događaja.

Dok rijetke turističke grupne ture dolaze da obiđu ovo mjesto, vrata muzeja stoje zatvorena ili je muzej zauzet nekim trivijalnim događajem. Uz objašnjenje zaposelnih muzeja, da se za posjete treba najaviti, turisti se vraćaju uz servilne isprike i preporuke; prošetajte, otiđite negdje na ručak i piće, pa dođite kasnije. Kao da turisti imaju vremena i živaca da se na ovoj pasijoj žegi nagađaju.

Muzej se pretvorio u poslovni subjekt čija djelatnost nema veze sa muzeološkom. Pod firmom da se ubere nešto novca, tako se uzima poslovna nafaka onima koji žive od tog posla. To je u prvom redu Kulturni centar koji ima dvoranu za najzahtjevnije događaje, koji treba cijenu svojih usluga svesti na razumnu mjeru. U drugom redu tu su mnogobrojni hoteli-moteli koji imaju dvorane za kongresne i javne manifestacije.

Ovako su svi na gubitku, u prvom redu grad Bihać koji treba muzeološke sadržaje kao i svi normalni gradovi. U svakom turističkom gradu Muzeji imaju određeno radno vrijeme i postavku koja tematski tretira rad muzeja. Bez obzira dali muzej posjećuje jedan, više ili grupa posjetilaca, muzej je otvoren.

Muzej priča svoju priču izloženom postavkom i ne treba specijalnog kustosa, našta se vade zaposleni istog. Za takve stvari služe turistički vodiči, koji su dobro obavješteni i specijalizirani za prezentacije. Turistička industrija to podrazumjeva, a ne mahalsko traženje prevodioca, ključa i čuvara muzeja.

Nesporno je da Sala Muzeja I zasjedanja AVNOJ- ima moć da neposredno privlači ljude da u njoj drže svoje manifestacije, vjerovatno u njoj traže identifikaciju sa nekim prohujalim vremenima držeći svoje govore.

Danas je Skupština Unsko-sanskog kantona održala vanrednu sjednicu na kojoj je razmatrala gorući problem u Bihaću, a to je KŠC i priznavanje diploma svršenim srednjoškolcima.

Nakon što su na prošloj sjednici održanoj u ponedjeljak, skinuli sa dnevnog reda materijale vezane za KŠC, danas su donošenjem zakona koji je isključivo za rješavanje ovog problema.

U diskusiji je raspravi o ovom zakonu Keserović Kenan je predložio zaključak koji je usvojen jednoglasno, a tiče se odgovornosti koja je vezana za ovaj problem. Zaključkom je tražio dase kompletna dokumentacija dostavi Kantonalnom tužilaštvu.

Prilikom razmatranja elaborata o osnivanju Medicinske škole u KŠC, komisije u Skupštini USK su tražile određene izmjene u elaboratu, što je i prihvaćeno od strane Skupštine. Izmjene se uglavnom odnose na način finansiranja medicinske škole, tako da se medicinska škola neće finansirati iz budžeta USK i neće nostiti epitet Javne ustanove kako je bilo predviđeno.

U Bihaću je danas predstavljena publikacija ”Mediji u najboljem interesu djeteta: pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja”. Na javnoj diskusiji predstavljen je ovaj zbornik radova 20 bosanskohercegovačkih autora koji se kroz akademski rad ili praktično bave zaštitom prava i interesa djeteta u medijima.

Husein Rošić, premijer USK organizovao je danas prijem za Emu Nadarević iz Velike Kladuše i Emu Selman iz Ključ, prvakinju i viceprvakinju evropskog prvenstva regija u karateu, održanom u Prištini.

Premijer Rošić, njegov savjetnik Jasmin Musić i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Muhamed Ramić čestitali su mladim sportašicama na osvojenim medaljama kao i njihovim trenerima i sportskim radnicima koji se zalažu za razvoj sporta na ovom području.

Završena 88. sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona

Džematski iftar održan je i u džematu Čavkići. I ovaj džematski iftar okupio  je brojne  džematlije i goste koji su uživali u bogatoj ramazanskoj sofri.

Organizaciji iftara doprinjele su i same džematlije koje su svojim učešćem u prediftarskim aktivnostima pomogle u organiziranju iftara.

Za organizaciju iftara najzaslužniji je džematski Odbor na čelu sa imamom Mensurom ef. Ćehić, koji su priredili iftar za 200 postača.

Pogledajte video prilog:

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1399465766788226/

Isčekujući ezan ispred džamije i završetak jos jednog dana posta, uz dječje osmijehe i lijepo raspoloženje dočekan je iftar.

Nakon iftara su imali priliku slušati prelijepe ilahije u izvedbi Demirele Dedić, a oni najmlađi su bili nagrađeni skromnim poklonima, što je dodatno izazvalo osmijehe na dječjim licima

Pogledajte video snimke koji su emitovani sinoć uživo:

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1398998640168272/

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1399137586821044/

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1399155240152612/

Neka Uzvišeni Allah, dž.š., ukabuli svaki hajr kojeg činimo! Amin.

Nacionalni park Una do danas bilježi povećanje broja turista od 15 posto u odnosu na isti period prošle godine koja je bila rekordna po posjećenosti, kazao je za Klix.ba Amarildo Mulić, direktor parka.
Prema Mulićevim riječima, radi se o dobrom pokazatelju za nadolazeće mjesece koji predstavljaju špicu sezone, zbog čega je istaknuta nada da će i ove godine NP Una imati rekordnu sezonu.

Prošle godine, broj posjeta u NP Una bio je blizu 64.000 s plaćenim ulaznicama. S obzirom na to da je više od 80 posto teritorije NP Una slobodno za posjetu i primjenu određenih sportsko-rekreativnih i drugih aktivnosti, procijenjeno je da je 2016. godine NP Una posjetilo više od 100.000 posjetilaca, uključujući i 64.000 s plaćenim ulaznicama. To je u odnosu na 2015. godinu, koja je također bila rekordna, povećanje za 30 posto.

“Radimo na promociji i osmišljavanju pojedinih manifestacija, uvođenju novih sadržaja, samostalno ili uz pomoć naših partnera. Veoma je bitna saradnja i sinergija između NP Una i svih bitnih subjekata koji mogu utjecati na razvoj Nacionalnog parka, od osnivača Vlade FBiH, resornog ministarstva, Vlade USK, Grada Bihaća, ali i privrednika iz oblasti ugostiteljstva koji djeluju u području parka ili u ovom dijelu BiH”, istakao je Mulić.

On smatra da je veoma bitno podržati lokalne i poduzetne inicijative tamošnjeg stanovništva, kao i međunarodnih organizacija i nevladinog sektora koji u tom području finansiraju određene projekte i aktivnosti.

“U Martin Brodu i Kulen Vakufu postoje sve jače inicijative lokalnog stanovništva za jačanje gastro ponude pa se otvaraju novi restorani i ugostiteljski objekti, a stanovništvo svoje privatne objekte pretvara u apartmane i sobe za posjetioce, tako da raste ponuda krajnjim korisnicima. Tu je i obližnji Grad Bihać sa svojom turističkom ponudom, kao i drugi gradovi USK”, pojašnjava Mulić.

Nacionalni park Una je područje koje ima karakterističnu ponudu i bisere. Tu se izdvajaju posjetilačka zona Štrbački buk-Lohovo s jedinstvenim vodopadom, posjetilačka zona Kulen Vakuf, ali Martin Brod s vodopadom Milančev buk.

“Pored tih bisera za posjećivanje, NP Una je i idealno mjesto za ljubitelje prirode koji vole planinariti, pješačiti, obilaziti park biciklom – imamo više od 200 kilometara obilježenih pješačkih i biciklističkih staza, imamo ribolovne revire koji su bogati autohtonim vrstama ribe – posebno potočnom pastrmkom i lipljenom, pa se i na taj način može iskoristiti slobodno vrijeme i rekreirati. Tu su i najatraktivnije aktivnosti – kajak i rafting na divljim vodama na najatraktivnijoj etapi od Štrbačkog buka do Lohova, gdje ljubitelji adrenalina mogu pronaći svoje zadovoljstvo”, kaže Mulić, dodajući da se rafting može organizirati u okviru turističkih agencija koje pružaju te usluge i to u periodu od 15. aprila do 15. novembra.

Prema riječima bivšeg ministra privrede Unsko-sanskog kantona Vida Šantića, menadžementi osam krajiških firmi koje su u stečaj otišle u periodu 2008-2012. redovno su uplaćivali sve doprinose, pa i one za naknade za nezaposlene. Međutim, skoro 600 radnika i dalje čeka te naknade. Krajem prošle godine uplaćeno im je šest rata, a neki od njih bi trebali nakanade primati i za pune tri godine.

Kada im je isplaćivano prvih šest mjesečnih naknada, i to nakon skoro decenije borbe za njih, radnicima je obećano da će sljedeće biti isplaćivane mjesec za mjesec. Nakon novembra 2016. radnici Polietilenke, Kombiteksa, drvnih industrija Sana i Sanica, Žitoprerade i drugih nisu primili više nijednu naknadu.

Vidno iznervirani, nekolicina radnika je tražila sastanak sa direktorom Zavoda za zapošljavanje u Bihaću, da bi dobili odgovor, kada će im biti isplaćene nakande za nezaposlenost. Dva sata poslije, direktor ih je i primio, ali bez prisustva medija. Dobili su još jedno obećanje.

https://www.facebook.com/federalna/videos/1803666579648802/

“Vlada FBiH u budžetu je planirala iznos za prvo zapošljavanje, postigli smo dogovor s kojim se slaže i menadžment Federalnog zavoda za zapošljavanje da se nama daju sredstva u iznosu od 1,6 miliona maraka. Vjerujem da ćemo do kraja mjeseca završiti taj dio priče”, kaže premijer USK-a Husein Rošić.

Radnici kažu da se nadaju da će ovaj put otići dalje od neispunjenog obećanja i da će novac koji im pripada napokon i biti na njihovim računima.

Izborne nepravilnosti, kupovina glasova, trgovina mjestima u biračkim odborima i preporuke koje zahtijevanju izmjenu Izbornog zakona teme su o kojima se razgovaralo u Bihaću tokom konferencije u organizaciji Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“. Konferencija predstavlja nastavak aktivnosti Koalicije na unapređenju izbornog zakonodavstva u BiH.

Kada se dešavaju izborne krađe, na koji način i ko su glavni akteri ovog procesa? Ko je protiv izmjena izbornog zakona i šta u njemu treba mijenjati? Sve su to pitanja na koja Koalicija „Pod lupom“, putem javnih tribina, pokušava dati odgovore. Prema riječima Vehida Šehića, predsjednika Strateškog odbora Koalicije, najznačajnije nepravilnosti se dešavaju dan uoči izbora trgovinom mjesta u biračkim odborima, pritiskom na birače, kupovinom glasova, zloupotrebom ličnih podataka birača.

Pošteni građani – birači često nisu svjesni šta se dešava nakon zatvaranja biračkih mjesta, kažu u Koaliciji. Upisivanje glasova, pravljenje nevažećih od važećih listića, pogrešno pakovanje i distribucija izbornog materijala – odlike su izbornog procesa u BiH. Potvrđuje to i Željko Mirković, poslanik u Skupštini USK i delegat u Federalnom parlamentu. Kaže, izborni zakon BiH treba mijenjati što će ići vrlo teško jer nije u interesu politike.

Upravo blage sankcije podstiču stranke na izborne prevare putem biračkih odbora koji su glavna karika u tom lancu, smatraju u Koaliciji. I tako će biti sve dok je politika unosno zanimanje. Koalicija „Pod lupom“ vlastima je dostavila preporuke za izmjenu Izbornog zakona. Između ostalog, smatraju da predsjednik biračkog odbora mora biti nestranačka osoba, da izbori trebaju biti poništeni u mjestima gdje se pojavi manjak ili višak glasačkog materijala, te da se mora unaprijediti sistem finansijskog poslovanja stranaka u izbornoj godini.