Home Blog Page 1235

U petak tradicionalni skokovi sa gradskog mosta u Bihaću

U organizaciji Gradskog sportskog saveza Bihać u sklopu 45. Internacionalne Una regate u petak 28. jula 2017. godine sa početkom u 18:00 sati održati će se 19. tradicionalni skokovi sa gradskog mosta.

Svi zainteresovani skakači mogu se prijaviti u prostorijama Gradskog sportskog saveza svakim radnim danom, ili na mail saveza: sportski.savez.bihac@gmail.com. Zainteresovani se mogu prijaviti i kod članova žirija za skokove na sam dan održavanja sve do 18 sati. Start skokova planiran je u 18:30 sati. Nagradni fond za takmičenje je : 1 mjesto 500,00 KM, 2.mjesto 300,00 KM i 3. mjesto 200,00 KM.

Gradski sportski savez Bihać zahvaljuje se sponzorima koji su omogućili takmičenje, a to su firme Bihaćka pivovara d.d., Sarajevski kiseljak d.d., JU Veterinarski zavod Bihać, JKP Komrad Bihać, BH Telecom i Denaro doo.

Iz Gradskog sportskog saveza ističu da svi učesnici učestvuju na vlastitu odgovornost, dok je za maloljetne učesnike potreban pismeni pristanak roditelja ili staratelja.

Na graničnim prelazima čeka se oko sat vremena, evo kako je bilo sinoć na Izačiću

Pojačana je frekvencija vozila na graničnim prelazima. Izdvajaju se prelazi Ivanica, Doljani i Izačić gdje se na izlazu iz BiH čeka oko sat vremena.

Na ostalim graničnim prelazima pojačan je intenzitet saobraćaja, ali trenutna zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Izačić: Sinoć u 23 sata

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1430556290345840/

Ovoga jutra na putevima u BiH vozi se uz povoljne vremenske uslove, a frekvencija vozila u jutarnjim satima, pojačana je u gradskim centrima.

Iz BIHAMK-a vozače pozivaju na opreznu vožnju i upozoravaju na povećan broj biciklista i motociklista u saobraćaju.

Teška saobraćajna nesreća na magistralnom putu Bihać – Bosanska Krupa (FOTO)

Jučer oko 16h na magistralnom putu M-14, Bihać – Bosanska Krupa dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su tri osobe povrijeđene, među kojima su i dvoje djece.

Prema informacijama radi se o neprilagođenoj brzini, pri kojoj je vozač automobila registracijskih oznaka Slovenije, izgubio kontrolu i sletio sa saobraćajne trake.

Hadžin Potok: Krajina napokon dobila četvrti međunarodni granični prijelaz, ali samo na tri mjeseca

Iz Granične policije BiH prije 10-tak dana saopćili su da je na sjednici Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima donesena odluka o privremenom međunarodnom saobraćaju putnika preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj.

Odlukom je odobren privremeni međunarodni saobraćaj putnika preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj Duži – Imotica, od 12. jula, Orahov Do – Slano, od 14. jula i Hadžin Potok – Bogovolja, od 1. avgusta, u trajanju od tri mjeseca.

Pozitivna odluka za brojne Krajišnike

U Hadžinom Potoku, naselju koje teritorijalno pripada Cazinu, granični prijelaz je ustanovljen još prije rata. Od 1. jula 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, za granični prijelaz u ovom mjestu, odnosno za lokalno stanovništvo, vrijedi poseban režim prelaska granice kroz tzv. pogranični promet.

On podrazumijeva prelazak zajedničke državne granice stanovnika pograničnog područja, koje se prostire u dubini od pet kilometara od zajedničke državne granice, radi njihovog boravka i kretanja u pograničnom području druge strane zbog ekonomskih, socijalnih, porodičnih ili drugih opravdanih razloga, što je omogućeno kroz posjedovanje pogranične propusnice.

Ipak, od 1. avgusta, kako su nam potvrdili u Graničnoj policiji BiH, granicu u Hadžinom Potoku moći će preći sve osobe koje imaju ispunjene uvjete, bez obzira kojeg su državljanstva. Za nekoliko hiljada Cazinjana, Bužimljana ili Kladuščana koji rade u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj, to je odlična vijest.

Odluka Mješovite komisije od izrazitog je značaja i za stanovništvo koje živi u pograničnom pojasu, koje ima najmanje 2.000 dunuma vlastite zemlje sa druge strane granice, te najmanje 100 dunuma šume u Republici Hrvatskoj.

“Mi smo u proteklom periodu mogli prelaziti granicu uz propusnice i obrađivati svoja imanja, ali nismo mogli ništa prevesti preko ovog prijelaza, već bi morali ići na GP Izačić ili Maljevac, koji su odavde udaljeni više od 60 kilometara u jednom smjeru. Od 1. avgusta to ćemo biti u prilici i radi se o ogromnom olakšanju za sve stanovnike ovog kraja”, priča nam Emin Hozanović, čija se kuća nalazi stotinjak metara od graničnog prijelaza.

On kaže da su od 01. jula 2013., ograničeni rodbinski, ali i komšijski odnosi i obilasci s obje strane granice, koji su prije toga bili normalna pojava. Sve bi se to, kaže, trebalo popraviti prekategorizacijom prijelaza iz pograničnog saobraćaja u međunarodni.

“Osim toga, iz Hadžinog Potoka do tzv. Ličke magistrale, odnosno magistralne ceste Karlovac-Plitvice, svega je 16 kilometara. Na taj način ste veoma brzo spojeni na putni pravac koji vodi gdje god poželite, prema Dalmaciji, Zagrebu ili Sloveniji”, ističe Hozanović.

Odluka vrijedi tri mjeseca, potrebno sanirati put prema graničnom prijelazu

S obzirom na to da je odluka Mješovite komisije privremenog karaktera, međunarodni saobraćaj na GP Hadžin Potok bit će okončan 1. novembra. Zanimalo nas je kakav će status graničnog prijelaza biti nakon tog datuma. Iz Granične policije BiH kazali su nam da nakon što istekne rok kojim je Mješovita komisija za praćenje provođenja Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima odredila privremeni međunarodni saobraćaj putnika, graničnom prijelazu se vraća stalni status, odnosno prijelaz za pogranični promet.

“Granični prijelazi sa susjednim zemljama uređuju se ugovorima o graničnim prijelazima na osnovu procjena nadležnih organa obje zemlje. Da bi granični prijelaz trajno promijenio status potrebno je promijeniti ugovor. Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora mogu privremeno mijenjati kategorizaciji ili uvjete prelaska državne granice, ali ne i ugovore”, istakla je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Pored činjenice da se radi o privremenoj odluci, pozitivan dojam budućim putnicima na GP Hadžin Potok mogla bi pokvariti i loša putna komunikacija iz naselja Šturlić prema samom graničnom prijelazu, u dužini od 3-4 kilometra. Naime, na čak devet mjesta postoje makadamski dijelovi kolovoza uzrokovani odronima zemlje.

Iz Grada Cazina, u čijoj nadležnosti se nalazi ovaj put, nismo uspjeli dobiti službenu izjavu po tom pitanju, iako saznajemo da su prije nekoliko izvršene određene sanacije i nasipani makadamski dijelovi na cesti. Neslužbeno, u narednih nekoliko dana trebala bi biti asfaltirana tri prekida, dok su za ostale, budući da se radi o odronima, potrebni kompleksniji i skuplji cestovni radovi. Složenije zahvate, prema svemu sudeći, mogla bi obaviti kantonalna direkcija za ceste, u čiju nadležnost bi trebao preći ovaj put.

“Moguće da će novom odlukom o prekategorizaciji puteva, koja je stavljena vam snage do marta 2018. godine, taj put preći u nadležnost kantonalne direkcije. Ipak, za sada je to lokalna cesta”, kazala nam je Emina Cerić, iz Direkcije za ceste USK.

Krajina: Samo tri granična prijelaza za međunarodni saobraćaj

Generalno gledajući, tamošnje stanovništvo je pozitivno reagovalo na odluku Mješovite komisije o prekategorizaciji graničnog prijelaza Hadžin Potok, budući da na teritoriji Unsko-sanskog kantona postoje svega tri granična prijelaza za međunarodni saobraćaj (od ukupno 55 u BiH) Velika Kladuša – Maljevac, Izačić – Ličko Petrovo Selo i Ripač – Užljebić, zbog čega su višesatne gužve na izlasku ili ulasku u BiH, češće pravilo, nego izuzetak.

Krajišnici godinama negoduju zbog malog broja graničnih prijelaza smještenih u ovoj regiji, iako je, s druge strane, Bosanska krajina najzapadniji dio države, geografski je najbliža zemljama Zapadne Evrope, pa bi, sljedeći tu logiku, na tom području trebao biti najveći protok ljudi i robe ka zemljama EU.

Osim toga, veliki broj Krajišnika na privremenom je ili stalnom radu u Evropskoj uniji, a nemali broj njih, iako rade u, primjerice, Sloveniji, svakog vikenda borave na svom ognjištu u Cazinu, Bužimu ili Velikoj Kladuši. Paralelno se s tim muče i gužvama na granicama.

Koliko je, ustvari, Krajina zapostavljena po pitanju graničnih prijelaza, najlakše je provjeriti letimičnim pogledom na kartu aktuelnih graničnih prijelaza, gdje je evidentno da je regija zapadne i sjeverozapadne Bosne u podređenom položaju u odnosu na ostatak države.

Zastupnik u Parlamentu BiH Senad Šepić, inače iz Cazina, rekao nam je da je prekategorizacija graničnog prijelaza Hadžin Potok – Bogovolja manji dio rješenja problema kojega ima narod u Krajini.

“I ovaj, kao i preostala dva, Tržačka Raštela i Zagrad mogu se i trebaju staviti u punu funkciju, kao stalni prelazi, i time bismo to pitanje gužvi, zastoja i maltretiranja kojemu su svakodnevno izloženi sada naši brojni građani trajno riješili. To je najmanje šta dijaspori država mora osigurati sada, uz obavezu izgradnje drugačijeg, partnerskog i poštenijeg odnosa prema tim ljudima, čije znanje, stečena iskustva, pamet i kapital treba vezati za domovinu i staviti u funkciju izgradnje i razvoja naše zemlje nadalje. Nastaviću raditi na tome dok se do kraja i sistemski ne riješi to pitanje. Jer, skoro dvije godine insistiram i predlažem rješenja, sporo sve ide, no ovo je mali prvi korak i pokazatelj da se može, pa ohrabrujem institucije obje države da brže i efikasnije djeluju po ovom pitanju”, istakao je Šepić.

Projekat: Kroz simulacijske igre do znanja

Debata, vještina govora i raspravljanja, kao odlično sredstvo učenja se može iskoristiti za rješavanje različitih problema, ili za osvjetljavanje neke situacije iz drugog ugla- kako u užoj okolini učenika, tako i na širim područjima, tako da su simulacijske igre bile zasnovane na njoj.

Teme o kojima su učenici imali priliku debatirati su bazirane na aktuelnim problemima i prilagođene njihovom uzrastu :„Kultura religija“, „Uniforme u školama“, „Uticaj interneta na omladinu“, „Reciklaža u osnovnim školama“, te „Odgoj nekad i sad“. Kroz njih se moglo vidjeti razmišljanje učenika i snalaženje u rješavanju problema.

Uz pozitivne dojmove učenika i profesora, projekat će se usmjeriti u zalaganje za upotrebu knjižica sa simulacijskim igrama u sklopu nastave što bi ju učinilo zanimljivijom i ujedno razvilo kritičko razmišljanje učenika u svim sferama njihovog obrazovanja.

 Škole u kojima su radionice održane su: O.Š. „Harmani II“ , O.Š. „Harmani I“ u Bihaću, O.Š. „Mahala“ Sanski Most, te srednjoj školi JU „Gimnazija Bihać“ i realizacija su ideje projekta „Simulacijske igre“ studentica Kulenović Šejle, Alagić Majde i Nikić Tijane.

Upotreba simulacijskih igara na radionicama koje su održane u sklopu našeg projekta je prošao i više nego dobro i jako sam zadovoljna, kao i ostali članovi tima. Rad sa djecom nije nimalo lagan, ali kada prema njima pristupite sa maksimalnom posvećenošću i velikom dozom pažnje, možete ispuniti i svoja i njihova očekivanja. Same igre za djecu su bile iznimno zanimljive, te kada smo radili evaluaciju radionica sa svakim razredom pojedinačno, rezultat se mogao vidjeti, u našem slučaju, kroz usvojeno znanje. Nadamo se da će se projekat u budućnosti nastaviti razvijati i da ćemo ciljeve koje smo do sada zacrtali sa simulacijskim igrama uspjeti finalizirati. -rekla je Šejla Kulenović, članica radne grupe Humanity in action-a

I u naredna tri dana toplo s temperaturama do 39 stepeni

Prvog dana vikenda očekuje se sunčano i vruće vrijeme. Poslijepodne ponegdje u centralnim i sjeveroistočnim područjima Bosne je moguć slab pljusak kiše. Jutarnja temperatura kretat će se od 15 do 21, na jugu od 20 do 24, a najviša dnevna od 33 do 39 stepeni celzija.

I u nedjelju se očekuje sunčano i vruće vrijeme s jutarnjim temperaturama od 16 do 22, na jugu od 20 do 25, a najvišim dnevnim od 32 do 38 stepeni.

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1428196730581796/

Val sunčanog vremena s visokim temperaturama bit će nastavljen i početkom sedmice.U ponedjeljak se očekuje sunčano i vruće, uz postepeno naoblačenje tokom dana. Krajem dana i u večernjim satima kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u Krajini, Posavini i na sjeveroistoku Bosne. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 19 do 23, a najviša dnevna od 32 do 38 stepeni.

Gradonačelnik Šuhret Fazlić održao press konferenciju povodom Inicijative za izmjenu člana 36. Zakona o komunalnim djelatnostima USK

Vlada USK uputila je u skupštinsku proceduru inicijativu za izmjenu člana 36. Zakona o komunalnim djelatnostima Unsko-sanskog kantona, kojim se uslovljala registracija vozila sa plaćanjem komunalnih usluga. To je bio povod gradonačelniku Grada Bihaća Šuhretu Fazliću da danas sazove konferenciju za medije.

Inicijativom skupštinskog poslanika Damira Hodžića koju je Vlada USK-a na čelu sa premijerom Huseinom Rošićem prihvatila i uputila u Skupštinsku proceduru, brisao bi se stav (3) člana 36. Zakona o komunalnim djelatnostima kojim je propisano da se “registracija svih vrsta vozila ne može ostvariti kod Policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova poslova kantona, bez prethodno izmirenih obaveza davaoca i korisnika komunalnih usluga”.

Gradonačelnik Fazlić je prvenstveno demantovao tvrdnje da se pojedine odredbe tog Zakona nisu primjenjivale, te da je tek početkom ove godine, MUP USK je potpisao sporazum sa komunalnim preduzećima, nakon čega su se stvorene obaveze počele naplaćivati retroaktivno.

“Želim da kažem da su te informacije netačne jer JKP Komrad i JP Vodovod Bihać unazad 4-5 godina u saradnji sa MUP-om USK-a primjenjuju odrede ovog Zakona, te su informatički uvezani sa MUP-om tako da građani ne moraju ići nikakve potvrde kako bi dokazali da nisu dužni. Međutim, problem je nastao kada smo ove godine odlučiti da odredbe tog zakona dosljedno primjenjujemo i za komunalnu naknadu koju naplaćuje Zavod za prostorno uređenje Grada Bihaća” – rekao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.

Nadalje je ustvrdio da se slaže sa mišljenjima da je možda neustavno i nepošteno nedozvoljavati građanima da registruju svoja vozila ili ih primoravati da idu u Zavod vaditi potvrde da nisu dužni i da se o tome treba razgovarati.

“Građani – fizička lica su prilično uredni platiše i oni nisu problem, bojim se da se ovdje radi o nečem sasvim drugom. Naime, najveći dužnik po osnovu komunalnih usluga prema gradu Bihaću je sam Kanton i pojedina privatna preduzeća čiji su vlasnici bliski stranci koja gura ovu inicijativu u Skupštinsku proceduru” – rekao je Fazlić.

U prilog toj tvrdnji gradonačelnik je pred novinarima pročitao neke od najvećih dužnika po osnovu komunalne naknade, te za vodu i odvoz smeća.

“Možda bi pokretači ove inicijative trebali građanima objasniti da su upravo oni 2012. godine donijeli ovaj Zakon od kojeg sad navodno spašavaju građane. Isto tako, pitam se hoće li građane osloboditi obaveze izmirenja novčanih kazni prilikom i svih ostalih nameta koje plaćamo prilikom registracije vozila. Bojim se da se polako prepoznaje namjera Vlade Kantona, Skupštine Kantona i Stranke demokratske akcije da se određenim aktivnostima Grad Bihać dovede u tešku poziciju samo zato što na čelu Bihaća nije njihov gradonačelnik” – dodao je.

Čarobna Una: Očaravajući Štrbački buk i vodopadi u Martin Brodu idu na listu UNESCO-a

Naime, na današnjoj sjednici Državne komisije za odnose sa UNESCO-om, a na kojoj je prisustvovao direktor NP Una Amarildo Mulić, jednoglasno je prihvaćena inicijativa J.P.

Nacionalni park “UNA” za nastavak procedure u vezi upisa vodopada Štrbački buk i kompleksa slapova i vodopada u Martin Brodu u Registar svjetske prirodne baštine.

Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara.

Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO Listu svjetske baštine je upisano ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih).

Vozači, oprezno: Evo gdje danas vrebaju radari na putevima u USK?!

MUP UNSKO-SANSKOG KANTONA

Stacionarni radari

M-4.2 Velika Kladuša (ul. Ibrahima Mržljaka-kod škole, u naselju Polje)

M-4.2 Cazin (Huremagići-kod BP “Euro Jet”)

M-4.2 Cazin (Kličić-kod supermarketa “Alinea”)

M-4.2 Cazin (Ćuprija-kod BP “Ina”)

M-4.2 Cazin (Ostrožac, kod škole)

M-4.2 Bihać, ulica Dr.Irfana Ljubljankića

M-5 Bihać, ulica Jablanska

M-5 Bihać, naselje Jasika (kod restorana “Stari mlin”)

M-5 Ulica Hasan paše Predojevića, kod BP “Petrol Prođić

M-5 Ulica Bedem, kod autobuskog stajališta

M-5 Naselje Ripač, kod BP Energopetrol

M-5 Bosanski Petrovac, kod BP Energopetrol

M-5 Ključ, kod BP “Čavkunović”

M-5 U naselju Pudin Han

M-5 U naselju Velečevo

M-14 Bihać, ulica Jablanska, kod marketa “Neli”

M-14 Bihać, u naselju Kostela

M-14 Bosanska Krupa, u naselju Ljusina

M-14 Bosanska Krupa, u ulici Bihaćka

M-14 Bosanska Krupa, u ulici Radnička

M-15 Sanski Most, naselje Podbriježje, kod restorana “La Mirage”

M-15 Sanski Most, u naselju Tomina, kod TC “Jasi Komerc”.

Presuda sutkinji Azri Miletić 3. augusta

Braniteljica Jesenka Rešidović je govorila o “brojnim nezakonitostima provođenja istrage”, osvrnuvši se na naredbe o provođenju i proširenju posebnih istražnih radnji.

– Sasvim je jasno da provođenje posebnih istržnih radnji nije bilo u u skladu sa zakonom, te su nezakoniti svi dokazi koji su proizašli iz njih i Sud na njima ne može zasnovati svoju odluku – rekla je braniteljica, te dodala da je provođenje ovih naredbi bilo i neustavno, javio je BIRN-Justice Report.

Rešidović smatra da je nezakonito davanje imuniteta S-1 jer smatraju da se nije radilo o svjedoku već o osumnjičenoj osobi. Prema braniteljici, nezakonito je prisluškivana optužena Miletić ne samo prije početka istrage nego i po okončanju posebnih istražnih radnji.

Spomenula i nezakonitosti u pretresu računara saradnice sutkinje Miletić, što, kako je navela, nije obuhvaćeno naredbom za pretres, kao i analiza mobitela i računara koja je izišla van okvira od onog što je naređeno.

– Očigledno je da se iza cjelokupnog postupka protiv optužene kriju sasvim drugi motivi, kojima je cilj bio jedna vrsta obračuna sa njom i njeno uklanjanje sa mjesta sudije, a o čemu svjedoče uloženi dokazi – istakla je braniteljica.

Miletić se sudi za primanje dara s ciljem osiguranja povoljnog ishoda u postupku koji je vođen protiv Rame Brkića i Senada Šabića, koji su nedostupni organima gonjenja u BiH, a nakon što su optuženi za davanje dara.

U završnoj riječi, braniteljica je govorila o kredibilitetu S1, ne čineći spornim činjenicu da poznaje sutkinju Miletić, ali da je to poznanstvo iskoristio za obmanu i manipulisanje.

– Tužilaštvo ni na koji način, a kamoli van razumne sumnje, nije dokazalo znanje optužene o motivima i postupcima S1 u vezi sa njegovim upitima i statusu predmeta Brkić, niti dokazalo bilo kakav verbalni ili neverbalni dogovor – navela je braniteljica.

„Projekt Brkić“ kako ga je nazvao S1, po braniteljici je ideja prevaranta kako izvarati sudiju, optuženika i državu, ali najprije pridobiti povjerenje i prijateljstvo sudije.

– Nakon što u priču ulazi država, S1 pronalazi način da je prevari kada vidi da je organima gonjenja u cijeloj priči interesantnija sudija od bilo čega drugog, te uspijeva, mimo svih odredbi za sebe izdejstvovati imunitet od krivičnog gonjena – ističe braniteljica.

Govoreći o tački optužnice koja Miletić tereti za povredu Zakona od strane sudije, braniteljica je rekla da nije bilo namjere za vršenjem djela, kao i da je Apelaciono vijeće Suda BiH u predmetu “Brkić” moralo držati samo onog što je bilo istaknuto u žalbama.

– Da je istraga vođena na zakonit način, jasno je da optužnica protiv Azre Miletić ne bi bila podignuta. Provedeni dokazi nesporno ukazuju ne samo da nije dokazana nijedan tvrdnja iznesena u optužbi, već upravo suprotno, nevinost optužene. Jedini prijedlog Odbrane je da Sud donese presudu kojom se optužena oslobađa optužbe, te da se time ispravi nepravda koja joj je optužbom nanesena – zaključila je braniteljica.

Miletić je u završnoj riječi rekla da je njena prezumpcija nevinosti prekršena na najbrutalniji način, ali da je znala da je prisluškuju, ali ne zbog čega.

– Bila bih sretna da je tužilac vodio zakonitu istragu, da me pozvao na saslušanje kao svakog građanina. Nisam pristala na takvu igru kada sam vidjela čime Tužilaštva raspolaže i nisam se željela upuštati u raspravu i braniti od nezakonitih dokaza, i zbog toga sam se branila šutnjom. Kako je postupak odmicao, dokazi su bili sve upitniji – istakla je Miletić.

Ona se nada da među kolegama ima onih koji će radije imati svoj stav nego nekih drugih.

– Tražim od vas samo časnu, čestitu i na zakonu zasnovanu presudu – rekla je Miletić na kraju obraćanja sutkinji Biljani Ćuković.