Home Blog Page 1245

Uz familije žrtava, Prijedorčanima su se, na posljednjem ispraćaju pridružili i predstavnici Vlade USK

Danas su u Prijedoru, nakon kolektivne dženaze, ukopane 23 žrtve ratnih zločina čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz masovnih grobnica. Kolektivna dženaza obavljena je na stadionu Poljana u prijedorskom naselju Raškovac. Uz familije žrtava, Prijedorčanima su se, na posljednjem ispraćaju , pridružili i predstavnici Vlade Unsko-sanskog kantona, na čelu sa premijerom Huseinom Rošićem.

Do sada je pronađeno 2.325 prijedorskih žrtava. Posmrtni ostaci su pronađeni na više od 450 različitih lokaliteta, od toga 98 masovnih grobnica. U hali Šejkovači kod Sanskog Mosta se trenutno nalaze posmrtni ostaci 323 osobe. U Prijedoru se još uvijek traga za 777 žrtava koje se vode kao nestali.

Počelo uređenje puta Kulen Vakuf – Martin Brod

Nakon nekoliko mjeseci čekanja i više obraćanja JP Nacionalni park “Una” Bihać prema nadležnoj JU “Direkcija regionalnih cesta Unsko-sanskog kantona” u vezi lošeg stanja putne komunikacije Kulen Vakuf-Martin Brod, danas su napokon strojevi firme “BSB Sunny boy” izašli na teren, te ubrzo očekujemo bolje uvjete za saobraćanje u ovom dijelu NP Una.

Lokalno stanovništvo ali i sve veći broj turista negoduju zbog loših putnih komunikacija koje vode do najatraktivnijih lokaliteta Parka, a turistička sezona je svake godine sve duža, barem u NP Una.

Pored neugodne vožnje i prašine, postavlja se i pitanje bezbjednosti saobraćaja tokom ljetne sezone. To pokazuju i nemila dešavanja u proteklo vrijeme kada su se na putnoj komunikaciji Kulen Vakuf-Martin Brod u zadnja 2 mjeseca desila dva sletanja putničkih vozila sa kolovoza uz same obale Une. Zadnji put su to bili turisti iz Austrije sa dvoje male djece.

Sve je više razloga za značajnija ulaganja u javnu infrastrukturu u NP Una i to ne samo onu prometnu. U protivnom, neželjenih događaja će biti sve više, a samim će i turisti “u širokom luku” zaobilaziti NP Una i Unsko sanski kanton koji obiluju prirodnim vrijednostima, ali do kojih vode loši i opasni putevi.

To niko od nas ne želi u vrijeme kada svi pokazatelji u turizmu bilježe znatan rast iz godine u godinu.

U okviru MEG projekta potpisan ugovor o pružanju javnih vodnih usluga između Grada Bihaća i JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać

U okviru Projekta općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG) koji finansira Vlada Švicarske, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH), potpisan je ugovor o pružanju javnih vodnih usluga između Grada Bihaća i JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać. Potpisivanjem ugovora prvi put su sistemski regulisana prava, obaveze i odgovornosti gradske uprave i JP „Vodovod“ d.o.o. u oblasti vodosnabdijevanja. Ovom činu prisustvovali su g. Goran Štefatić, voditelj MEG projekta u BiH, i gđa. Regula Babler, savjetnica za lokalnu upravu, migracije i razvoj u Ambasadi Švicarske.

Ugovor je potpisan u svrhu osiguranja uslova za pružanje i razvoj javnih usluga vodosnabdijevanja, kao i ostvarivanja javnog interesa u toj djelatnosti, što podrazumijeva zadovoljavanje onih potreba društva koje su nezamjenjiv uslov života i rada građana, državnih organa, privrednih i drugih subjekata na području Grada Bihaća.

Ugovor donosi nekoliko novina uključujući i odluku o subvencioniranju socijalne kategorije građana koji ne mogu platiti vodu, na način da će se od iduće godine iz budžeta Grada Bihaća subvencionirati mjesečni troškovi vodosnabdijevanja za socijalno ugrožene građane u vrijednosti 3 m3 po članu domaćinstva.

MEG projekat se implementira u 18 partnerskih jedinica lokalne samouprave u BiH, među kojima je i Grad Bihać. Trajanje projekta je planirano za period od 12 godina, a prva faza projekta 2016-2020. godine ima finansijski okvir od 12 miliona švicarskih franaka.

U sklopu obilježavanja Dana bihaćkih brigada: Košarka u kolicima između pripadnka 501. Slavne i 502. Viteške brigade

Na gradskom igralištu „Bigram“, u sklopu obilježavanja Dana bihaćkih brigada upriličeni su sportski susreti, odnosno odigravanje utakmice košarke u kolicima između pripadnka 501. Slavne i 502. Viteške brigade.

Pogledajte fotografije u prilogu.

Prisjećanje na herojske dane bihaćkih brigada na Grabeškom platou

Obilježavanje Dana bihaćkih brigada započelo je jutros kada su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti Grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona, zajedno sa boračkim udruženima proisteklim iz odbrambeno-oslobodilačkog rata, učenjem Fatihe i minutom šutnje uz polaganje na mezarju Humci I katoličkom groblju u Žegaru, odali počast svim onim koji su položili svoj život za suverenu, samostalnu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu. Nakon toga, premjer USK Husein Rošić i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić upriličili su zajednički prijem ratih komandanata i boraca bihaćkih brigada.

Oslobodilački put bihaćkih brigada trasiran je herojstvom njihovih boraca od kojih je 678 dalo živote, a oko 5.000 je ranjeno. Svoj doprinos u odbrani legendarana i besmrtna dale su na svim ratištima tadašnjeg Bihaćkog okruga, a težište njihovih aktivnosti bio je plato Grabeža gdje se večeras održao centralni događaj manifestacije obilježavanja Dana bihaćkih brigada.

Pored nekoliko stotina posjetilaca, demobilisanih boraca, ratnih vojnih invalida, porodica šehida i poginulih boraca, manifestaciji su prisustvovali i brojni zvaničnici među kojima: gradski vijećnici, poslanici u Skupštini USK-a, gradonačelnik Grada Bihaća Šuhret Fazlić, ministar za pitanja boraca i RVI USK Nijaz Malkoč, premijer USK Husein Rošić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudin Dedić, te ratni komandanti Hamdija Abdić, Mirsad Semanović, Farko Hodžić i generali Ramiz Dreković i Atif Dudaković.

Kroz prikladan program, nakon obraćanja zvanica, prisutni su imali priliku da poslušaju nekoliko ratnih muzičkih numera, te da uživaju u predanjima ratnih komandanata koji su kroz čas historije ispričali pregršt anegdota i događaja sa tog područja iz perioda 1992. – 1994. godine.

Na licu mjesta propagirana je ideja i inicijativa da se u narednom periodu na tom lokalitetu izgradi spomen park sa ratnim eksponatima i pratećim sadržajima, te da se označe pješačke staze, sve kako bi se taj prostor oživio i stavio u funkciju očuvanja historije i sjećanja na herojsku borbu iz obrambeno-oslobodilačkog rata.

Nastavak kampanje „Lajk za pametnu energiju”: Profesor Atom dolazi u Bihać

Njegova misija je da mladi, ali i odrasli, kroz zabavu usvoje nova znanja o značaju energetske efikasnosti i pametne upotrebe energije.

Profesor Atom poziva mlade i građane da mu se pridruže na sjajnom druženju za cijelu porodicu, u četvrtak, 20.07.2017. godine, na gradskom trgu u Bihaću, s početkom u 19:00 sati.

Na ovom edukativnom i zabavnom događaju Profesor Atom će predstaviti Virtual Reality”- VR igricu, koja će posjetiocima omogućiti da zakorače u virtuelni svijet i na posve drugačiji način se educiraju o energetskoj efikasnosti, pokažu koliko znaju, te otkriju nove načine uštede energije u svakodnevnom životu.

Profesor Atom obećava mnogo smijeha, nova znanja o energetskoj efikasnosti i super nagrade.

Kampanja „Lajk za pametnu energiju” se realizira u okviru projekta „Zeleni ekonomski razvoj” koji u BIH implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Vlade Švedske, Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske , u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, kantonalnim ministarstvima, te drugim partnerima.

Projekt „Zeleni ekonomski razvoj” ima za cilj stvoriti uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, povećati broj „zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti razvoju tržišta što vodi ka privrednom rastu i razvoju BiH.

Više informacija o projektu ”Zeleni ekonomski razvoj” možete pronaći na web stranici www.ba.undp.org kao i na facebook stranici www.facebook.com/Profesor.Atom.

Kontrole izdavanja fiskalnih računa

S tim u vezi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ponovo je otpočela sa pojačanim inspekcijskim nadzorima s ciljem kontrole izdavanja fiskalnih računa za pružene usluge kako davaoca usluga, tako i gostiju, odnosno kupaca kojima je pružena usluga.

Apelujemo na građane Unsko-sanskog kantona da za uslugu koja im se pruža traže od pravnih, odnosno fizičkih lica račun jer im je to i obaveza u skladu sa Zakonom o fiskalnim računima.

Kako su za ovu vrstu prekršaja visoke kazne, ovo saopštenje ima snagu preventivnog karaktera, jer će tržišno-ugostiteljski inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove imati obavezu primjeniti zakonom propisane represivne mjere, s tim u vezi apelujemo na sve subjekte nadzora da svoje poslovanje pravovremeno usklade sa važećim propisima i time izbjegnu eventualne neugodnosti i nepotrebne financijske troškove.

Direktor: Mahmut Jukić

Konačan cilj je bila Banja Luka, međutim NATO je zaustavio Peti korpus (VIDEO)

U Sanskom Mostu, posljednjem oslobođenom gradu tokom agresije na RBiH, 10. oktobra 1995. godine, više od 500 preživjelih Bošnjaka u nevjerici su dočekali svoje oslobodioce pripadnike Petog korpusa, novinarka pita generala Atifa Dudakovića: “Da li ćete pregovarati sa Ratkom Mladićem”?

General Dudaković odgovara: “Ne, ne pregovaram sa zločincima. Ja sam vojnik i izvršavam naredbe, a on je zločinac”. Na taj odgovor, radoznala novinarak postavlja novo pitanje: “Šta je sljedeći cilj”?. General odgovara protiupitanjem: “Šta Vi mislite”? Novinarka kaže: “Banja Luka”, a general će na to kratko: “Slažem se”. Činilo se da će u nezaustavljivom pohodu pripadnika Petog i Sedmog korpusa Armije RBiH, zajedno s pridodatim jedinicama Armije RBiH, u narednim danima Vojska RS bijelu zastavu podići iznad Bosanskog Novog, Prijedora i Banje Luke.

Još jedan od Bišćana: “Žao mi je, ali morao sam da odem iz BiH”

Nije lako započeti bilo šta novo, a posebno nije lako iz temelja okrenuti život ”naglavačke”.

Sve je to znao Anel Viteškić, ali nije se libio pokušati. Više nije bilo smisla, brojati dane, redati odbijenice s konkursa, čekati i nadati se da će biti bolje znajući da bolje biti neće – sve dok se ne zaduži pasoš i otisne u bijeli svijet.

Nekima ne uspije i brzo se vrate. Njemu je uspjelo i nije se vratilo.

Rođen je u Travniku, a veći dio života bio je vezan za Bihać koji je zamijenio austrijskom neizvjesnošću. Bilo je teško, sve je bilo novo, ali uspio je i danas je sretan zbog opravdanosti odluke koju je donio. Anel je u razgovoru za BHDijaspora.net odlučio ispričati svoju priču. Lijepu i inspirativnu.

Težak početak

”Iz BiH sam otišao u septembru 2015. Naime, završio sam fakultet i nakon pokušaja da se dobije posao, apliciranja na razne konkurse, od škola, do vojske, nisam uspio pronaći zaposlenje i onda sam se odlučio na odlazak. Čak sam razmišljao o pokretanju sopstvenog posla, ali kad sam video neke od svojih prijatelja koji su to pokrenuli, shvatio sam da je to preživljavanje, a ne život. Djevojka mi je već bila u inostranstvu, a ja sam samo otišao za njom”, govori Anel Viteškić na početku razgovora za BHDijaspora.net.

Prisjetio se i kako je izgledao njegov život u BiH tih godina. Nije mu bilo loše, priznaje, ali kao mlad čovjek, želio je više, želio je bolje opcije i mogućnosti makar to značilo i odlazak iz rodnog kraja.

”Moj život u BiH je bio solidan, nisam se mogao požaliti, ali kad čovjek shvati da od tog “solidnog” nema ništa, odluči se na odlazak. Shvatio sam da od “solidnog” ne mogu da sebi priuštim život kakav ja želim i kakav bi svi mi trebali da živimo. Želio sam da posjetim mnoge države, jer sam preko volonterizma u Crvenom Križu BiH uspio neke zemlje da obiđem i naravno, svidjelo mi se. A onda se ujedno pojavila želja da probam da živim u nekoj od evropskih zemalja. I evo sad sam tu. A najviše mi nedostaju moji najmiliji, roditelji, prijatelji, porodica. To je nešto nezamjenjivo u životu i najviše to fali. Bez ostalog se može, nekako”, dodaje on.

Početak je bio težak. Panika, nedostatak informacija, novi svijet.

”Početak u tuđini. Da budem iskren, bio sam u panici. Nisam znao odakle početi, šta trebam, gdje, kako da pitam. Strah i panika. Što se tiče jezika, nisam znao ništa, ali s vremenom i pohađanjem kurseva, sam uspio da doguram do željenog nivoa. Naravno, nije to još kako treba da bude, ali bitno je da se znam sporazumjeti. Što više jezika učiš, to se mnoga vrata otvaraju. Tako da, ako se neko oduči na odlazak, jezik je neminovan. Posao sam na početku dugo tražio jer nisam znao jezik dovoljno dobro, ali kasnije je to išlo puno lakše”, naglašava naš sagovornik koji danas živi i radi u Salzburgu.

Da li bi se sada vratio u BiH i po kojim uvjetima?

”Vratio? Naravno da bih, pod uslovima da je sve kao i ovdje u Austriji. Šalim se, naravno. Vratio bih se, da znam da mogu sebi osigurati normalan život. Da imam normalan posao, sa normalnim primanjima i da sa tim mogu izdržavati sebe i svoju porodicu. Da mogu otići na more, a da ne mislim odakle ću pozajmiti pare za taj odlazak na more. Mnogi će reći da sve ovo što kažem je luksuz, ali to u normalnim uslovima življenja, nije luksuz, nego sasvim normalna stvar i normalno razmišljanje. Često kažem: „Nema ljepše zemlje od Bosne i Hercegovine i većeg rahatluka, ali samo da je para!“, kroz osmijeh priča Anel za BHDijaspora.net.

”Žao mi je”

Život u Austriji teško je porediti sa bh. svakodnevnicom. Sve je brže i organizovanije. Anel se navikao.

”Život u inostranstvu je puno brži. To je sigurno. Ljudi su konstantno u žurbi, dok kod nas postoji onaj segment kad čovjek drugom čovjeku kaže: „Ma neka, sjedni, biće sve u svoje vrijeme!“. To je najveća razlika. U inostranstvu ti ganjaš vrijeme, u Bosni ga čekaš. Život se razlikuje također da je sve što je drago, daleko. Nažalost. Nekad kad odem u Bosnu, osjećam da je naša domovina u nekoj vrsti izolacije. Ne gradi se ništa osim, nekih sitnih objekata. Niko od političara se ne trudi da pokuša barem malo da tom narodu obezbjedi normalan život, dostojan čovjeka. Žao mi je što sam morao da odem, ali nisam imao izbora. Doduše imao sam, ići ili ostati, ja sam odabrao ovaj prvi, bolji, da idem”, potcrtava na kraju našeg razgovora ovaj Krajišnik.

Njegova je priča toliko slična hiljadama drugih koji u ovo doba u potrazi za boljim životom i bilo kakvom egzistencijom, odlaze iz rodnih gradova i rijetko se vraćaju.

Dok se političari u BiH svađaju šta je prije nastalo – kokoš ili jaje, ljudi nam dolaze.

Tužne kolone hiljada mladih. Onih koje je ova zemlja otjerala. Onih koji će svoje znanje i znoj ugraditi u temelje nekog boljeg društva koje zna cijeniti i nagraditi. Za ostale će uskoro biti kasno.

Ustavni sud FBiH donio odluku: Povrijeđen vitalni nacionalni interes Srba u USK

Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da je povrijeđen vitalni nacionalni interes srpskog naroda kada su u pitanju imenovanja u radnim tijelima Skupštine Unsko sanskog kantona, ali i kada su u pitanju imenovanja na Univerzitetu u Bihaću.

Presude se odnose za utvrđivanje vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog srpskog naroda u vezi sa Odlukom o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću i Odlukom o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela Skupštine USK-a.

Šef Kluba poslanika Srba u Skupštini USK-a Željko Mirković izjavio je ranije da su od 71 člana komisija i radnih tijela Skupštine USK samo dva srpske nacionalnosti, dok u Upravnom odboru Univerziteta u Bihaću nema nijednog Srbina.

On je, nakon prošlonedjeljne javne rasprave u Ustavnom sudu, istakao da u Skupštini djeluje većina koja ne uvažava demokratske principe i da je politička trgovina toliko uzela maha da se niko više ne obazire na ustavnost i zakonitost.

Mirković je naglasio da je u Skupštini USK-a onemogućeno glasanje o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa, jer je predsjedavajući Skupštine uzeo sebi za pravo da kaže kako to ne treba.