I ove godine Udruženje logoraša grada Bihaća okupljanjem na lokalitetima bivših logora Vojske RS-a u bihaćkim naseljima Račić i Ripač, obilježilo je Dan logoraša BiH. Obilježavanju dana logoraša, kao datuma koji označava jedan od strašnih zločina nad nedužnim civilima bošnjačke i hrtvatske nacionalnosti, ove godine pored predstavnika gradske uprave Bihaća i Vlade USK-a, prisustvovao je veliki broj učenika osnovnih škola iz nekoliko bihaćkih mjesnih zajednica.
Time se, prema riječima Mirsada Balića, predsjednika Udruženja logoraša grada Bihaća, želi poslati poruka mladim generacijama da se zločini i patnje logoraša nikada ne smiju zaboraviti, već se, dodaje Balić, o njima trebaju pisati knjige i snimati dokumentarni filmovi kao trajno naslijeđe istine i pravde.
Ističući da u BiH i danas ima mjesta koja nisu na adekvatan način označena kao logori i stratišta brojnih Bošnjaka i Hrvata, Jasmin Musić, Savjetnik premijera USK-a, istakao je da se danas šalje jedna odlučna poruka da se logoraši i njihovo stradanje moraju adekvatno kroz institulizaciju i zakonske propise zaštiti i osigurati status u društvu kakav i zaslužuju.
„Mi danas, nažalost, obilježavamo jedno neljudsko ponašanje fašističke i dobro naoružane agresorske vojske prema 210 zarobljenih civila Ljutočke doline. Teško je shvatiti zlo i neljudskost onih koji su imali snage da naprave jedan takav zločin prema ljudima koji nisu predstavljali nikakavu opasnost, koji nisu ni za šta krivi osim što su druge vjere i nacije. Stoga je veoma važno obilježavati ovakve tužne događaje, dok istovremeno ovakvi događaji su sramotni za one koji su ga počinili, one koji ga negiraju, prikrivaju i odbijaju pronaći i procesuirati zločince“- kazao je Davor Župa, predsjedavajući GV Bihać.
Na obilježavanju Dana logoraša , preživjeli logoraši prisjetili su se zločina nad civilnim stanovništvom grada Bihaća, a posebno mještana Ljutočke doline koji su tokom agresije na BiH u logorima Račić i Ripač bili izloženi neljudskoj torturi, mučenjima i ubistvima. Kada je 1992. napadnuta Ljutočka dolina od strane srpske agresorske vojske zarobljeno je 210 muškaraca, žena i djece. Svi punoljetni muškarci su odvedeni u logore od Drvara do Prijedora. Jedan od tih logora nalazi se u Ripču iz kojeg razmjenjeno 70 ljudi, a njih 84 je zvjerski ubijeno i bačeno u jame Bezdana i Tihotina.
Udruženje logoraša grada Bihaća raspisalo je i javni konkurs za najbolji likovn i iliterarni rad na temu stradanja logoraša. Tako je za najbolji likovni rad nagrađena Dinela Jakupović iz OŠ Kamenica, dugo mjesto osvojila je Asmira Rahmanović iz OŠ Kamenica, a treće Ajla Bašanović iz OŠ Gata. Za najbolji literarni rad nagrađena je Adna Burzić iz OŠ Kulen Vakuf-Orašac, drugoplasirana je Adna Rekić iz OŠ Gata, dok je treće mjesto osvojila Nermina Alivuk iz OŠ Kulen Vakuf-Orašac.
Bh. reprezentativac Džanan Musa jučer je proslavio i 18. rođendan te je danas potpisao prvi profesionalni ugovor vezavši se uz KK Cedevitu na tri godine.
– Izuzetno sam sretan i zadovoljan ovim potpisom, nadam se da će se saradnja i dalje nastaviti na način kako je bilo i do sada – rekao je Džanan Musa.
– Napredovao sam u posljednje dvije godine u klubu i dobio priliku da pokažem sve što znam. Treba puno raditi da se stasa i sljedeće mjesece posvetit ću treningu kako bi se što bolje pripremio za novu sezonu u KK Cedeviti – dodao je bh. košarkaš.
Sportski direktor Cedevite Matej Mamić je ponosan jer se Musa vezao za KK Cedevitu unatoč ozbiljnim ponudama velikih klubova na njegov osamnaesti rođendan.
– Sigurno je veliki uspjeh kluba kada potpišemo jednog našeg mladog talentiranog igrača, a to je svakako Džanan, naša budućnost. Mi smo od početka vjerovali da će tako i biti bez obzira što je Džanan razmišljao o ostanku u klubu. Drago mi je da je ova priča završila njegovim potpisom ugovora i držim da je priča između njega i KK Cedevite sada tek krenula.
Džanan Musa je mladić pun samopouzdanja koji kaže da će iz Cedevite u NBA.
– I mi vjerujemo u to jer je on neosporan talent. Kvalitetan je igrač i jednim upornim radom vjerujem da može ostvariti NBA san. S njim se puno radilo u klubu, a on je već dokazao i sa reprezentacijom i sa klubom da je riječ o dobrom igraču pred kojim je svijetla budućnost i naravno da svi moramo napraviti sve da se to i ostvari – rekaop je Mamić.
Musa je u Cedevitu stigao u decembru 2016. iz Košarkaškog kluba Koš.
Raskidajući ugovor s Općinom Bosanski Petrovac, norveški poduzetnik i povratnik u BiH Jusuf Arifagić rezolutno je izjavio kako zamrzava investicije i da je ta odluka te izmještanje farme iz Krnjeuše rezultat političkog reketa
Kad neko u Krajini pokrene biznis dočeka ga neuredna dokumentacija, gomila neočekivanih izdataka, anonimne prijetnje, huškanje poduzetnika jednih na druge. U Bosanskom Petrovcu jedno vijeće prihvati, drugo koči milionsku investiciju. A općina je među najsiromašnijim u državi. Igre interesa na štetu novih radnih mjesta.
Raskidajući ugovor s Općinom Bosanski Petrovac, norveški poduzetnik i povratnik u BiH Jusuf Arifagić rezolutno je izjavio kako zamrzava investicije i da je ta odluka te izmještanje farme iz Krnjeuše rezultat političkog reketa: «Ako ti neko dodijeli zemlju, dopusti projekat, dovedeš 250 grla u toku pola godine ili godinu – neki ovdje rade i cijeli život pa nemaju farmu od 250 grla, a ja sam do kraja ove godine treba imat 700 – onda bi nešto to trebalo značiti. I ako ti poslije svega oduzmu zemlju, a znaju da krave treba hraniti, za mene je to ucjena ili reketiranje».
A iz Općinskog vijeća Bosanki Petrovac, točnije dijela koji čini većinu, komentar – preduhitrio je odluke koje bi, nakon očitovanja pravobraniteljice o ugovoru o zakupu poljoprivrednog zemljišta, oni donijeli.
«Po njenom mišljenju, katastarske općine Prkosi i Oraško brdo su proglašeni napuštenim, mada to nema zakonsku osnovu jer su to zemljišta koja su bila zadružna, a zadružna zemljišta su prešla u državnu svojinu. Ona je istaknula da se ni član 6 ugovora ne poštuje i predložila da se sporni ugovor jednostrano raskine», objašnjava SNSD-ova Nikolina Simić, predsjedateljica OV Bosanski Petrovac.
Predloženo je bilo i da Ministarstvo poljoprivrede Unsko-sanskoga kantona preispita postupak sklapanja ugovora o zakupu tog zemljišta, ali se s tim, nakon Arifagićevog jednostranog raskida, stalo.
On je, pak, to uradio revoltiran ne samo osporavanjem ugovora: «Prvo je oko Nove godine bio raspisan javni poziv za dodjelu zemljišta u Krnjeuši. Ja sam se, kao i ostali, prijavio ovdje uredno, formirana je komisija, to zemljište mi je dodijeljeno, nakon 15 dana to je srušeno i tražilo se da se ide iz početka».
«Nama su se iz Udruženja poljoprivrednika žalili na to da su njihovu prijavu za taj natječaj odbili jer je bila ‘formalno-pravno neispravna’ tj. oni su to udruženje tretirali kao fizičko lice i to je bio osnov da se njihova prijava odbije
Oni su bukvalno izbačeni iz užeg kruga, trebali su po pravilu proći oba, znači i Udruženje i g-din Norveški investitor», dodaje Simić.
Međutim, novi je natječaj trebao biti raspisan u roku od 15 dana, a nije ni do danas, konstatira Arifagić i zaključuje – meta je, ipak, bio on. Tek nakon toga Vijeće traži preispitivanje ugovora za Prkose i Oraško brdo koji je prošli saziv jednoglasno odobrio. Arifagić je zakupninu platio, ali u posjed parcela nije mogao ući.
Pred vijećem se zatim pojavljuje Haris Mešanović, u ime Poljoprivredne zadruge Ostrovica, koja također polaže pravo na te parcele: «Na Prkosima zadruga posjeduje 55 hektara i na Kalatima skoro 55 hektara oranica i livada na kojima proizvodi stočnu hranu. Na Prkosima i na Oraškom brdu zadruga posjeduje još neke parcele na kojima uzgajamo žitarice koje su potrebne za prehranu stoke u zimskom periodu. Zadruga je zakonit i faktički posjednik tog zemljišta već preko 40 godina».
Potvrđuje nam da je za ugovor između Općine i Arifagića čuo još kad je potpisan. Zašto se tek sad oglasio?
Mešanović odgovara: «Čekao sam da vidim koje će parcele na terenu označiti pošto je to popisni katastar i jako je teško snalaziti u njemu. Međutim, ta komisija koja je uvodila u posjed i obilježavala parcele koje su iznajmljene Arifagiću označila je dobar dio naših parcela. I tad je bio signal da se mi moramo uključiti jer će se to sve uvući u jednu pravnu zavrzlamu koja će trajati 5-6 godina».
Ionako, dodaje, već 10 godina čekaju od Vlade kantona ugovor o koncesiji, nakon što je obiteljska tvrtka njegove majke prošla na natječaju kao najbolji ponuđač. Za dio zemljišta koji pripada državi.
Sve ovo Arifagić niti je znao niti je mogao znati u trenutku kad je prije dvije godine došao na poziv Petrovčana razgovarati o širenju djelatnosti uzgoja norveških goveda, pokrenutoj 2011. u Kozarcu kod Prijedora.
No, znali su već u prošlom sazivu Općinskoga vijeća, a znalo je i nadležno kantonalno ministastvo. Vidi se to i iz nalaza Federalne poljoprivredne inspekcije koju je, po izbijanju ove afere, zatražio federalni ministar poljoprivrede Šemsudin Dedić. U odgovoru koji su nam dostavili, među ostalim stoji: “Nadzorom je dokumentovano da Općinsko vijeće Bosanski Petrovac 10.08.2015. prosljeđuje Vladi USK-a i kantonalnom ministarstvu poljoprivrede Odluku Općinskog vijeća o prihvatanju pisma namjere ‘Arifagić Investmenta’ i davanju pune podrške za projekt, Odluku o prijedlogu lokalne zajednice o obustavljanju postupka za dodjelu koncesije na poljoprivredno zemljište Oraško brdo i Prkosi. Na navedene dostavljene Odluke općinskog vijeća, Vlada USK-a i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a nisu se očitovale».
Pa će posla imati i upravna inspekcija.
Postavlja se i pitanje uloge onih koji su dolasku stranog ulagača u prošlom sazivu Vijeća najviše aplaudirali, a sad ga – najviše prozivaju.
«Arifagić je dobio struju, Arifagić je dobio uličnu rasvjetu, Arifagiću je urađen put, Arifagić je dobio majdan za njegove potrebe. Mi koji živimo i radimo tu od 1997. niti imamo vodu i struju niti nam je to ko dovodio», nabraja Mithat Hidić, SDA-ov vijećnik u Bosanskom Petrovcu
No, Arifagić je, odvraća, sve to platio, vodovodu i Elektroprivredi, jer nije bilo u sastavu gospodarske cjeline bivše drvne industrije FANA koju je za 400 tisuća kupio od prošlog vlasnika: «Platio sam preko 150.000 KM da riješim problem napajanja vode, platio komplet napajanje električnom energijom, podzemni i nadzemni kablovi, trafostanica, elektrifikacija».
Kako još nema konkretnih parcela za proizvodnju stočne hrane, prinuđen je i dalje kupovati od okolnog stanovništva.
A nepoznati počinitelji sasjekli su najlon – dio silaže nepovratno uništila vlaga. U isto vrijeme, iz aktualnog saziva vijeća propituju njegovo pismo namjere od prije dvije godine.
«Nigdje u Arifagićevom pismu namjere nije navedeno da će za ostvarenje njegovih projekata biti potrebna sredstva od banaka, odnosno da će založiti hipotekarno FANA-u Arifagić. I hoću da kažem da se radi o dva pravna lica – OV prethodnog saziva je dao suglasnost Arifagić Investmentu, a ovdje se radi o FANA-i Arifagić», naglašava Simić.
Dakle, cijela procedura prošla je ranije Vijeće i očito nije do privrednika već do onih koji su bili ili su sada vlast. U poslovnom svijetu, uzvraća Arifagić, kreditno praćenje tvrtki je uobičajena stvar. Ali nešto drugo nije: «Nigdje na Zapadu poslovni papiri i one stvari koje su vezane uz kompaniju ne mogu izlaziti vani. Gospođa Simić diže to bez ikakvog zahtjeva, uz čije naređenje?».
A stari/novi načelnik Zlatko Hujić za sve optužuje interešdžije iz “neprirodne koalicije”: «Ko je čini? SNSD i SDA. Ali ne SDA kao stranka, nego SDA kao pojedinci na općinskom nivou. Znači, ja ovdje imam prijatelja u SDA i u SNSD-u, ali ovdje postoje ljudi koji vole svoje interese, koji su našu šumu prodali davno – ti isti danas to rade, njima ne odgovara progres u Bosanskom Petrovcu».
Hidić tvrdi da im je cilj da svi budu u jednopravnom položaju: «I Arifagić i moja firma i ostalih 11 pilana koje egzistiraju u Bosanskom Petrovcu».
Nešto je jasnija situacija u Bosanskoj Krupi, gdje je Arifagić nedavno također kupio napuštenu farmu, pa namjerava izmjestiti grla iz Bosanskog Petrovca. I tamo je morao sam platiti visokonaponsku mrežu. Ali, netko je ovih dana palio korov, pa je zamalo izgorio i novi trafo. Počinitelj ponovno nepoznat.
A na dešavanja u Bosanskom Petrovcu stigla je i reakcija visokog predstavnika. Valentin Inzko piše da je neshvatljivo onemogućavanje investicija u državi sa više od pola milijuna nezaposlenih. Traži reakciju svih nadležnih. Ističe, nijedan pošten investitor ne bi trebao pretrjepiti finansijsku štetu zbog mogućih grešaka i propusta bilo kojega nadležnog tijela vlasti. U tom smislu, kada se uzmu u obzir investicije poduzeća Arifagić Investment, od svih uključenih institucija i dužnosnika očekuje se iznalazak rješenja.
Dakle, inzistira se na rješenju. I sve to na prostoru na kojem su, umjesto umjesto poligona za poslovna natjecanja, arene za gladijatorske borbe. Da se od prašine ne bi vidjele ledine. Površnost i neozbiljnost kojom se dočekuje sve ulagač.
Čudna su dešavanja oko aerodroma u Bihaću od samog početka. Na prvi mah svima se činilo kao vic, drugi mah je bila predizborna priča, a danas je to gradska firma koja gomila dugovanja i tereti budžet Grada Bihaća.
Krenimo redom, spektakularan projekat je najavljen od strane bivše vlasti, koju su noćas u Dnevniku kantonalne televizije trenutni kreatori vlasti u Gradu Bihaću optužili da “nisu znali kako aplicirati prema Vladi FBiH, resornom ministarstvu.”
Tako u istoj emisiji Elvin Karabegović, predsjednik Skupštine JP Aerodrom Bihać kazao kako smo navodno bez 2 miliona KM prošle godine ostali zbog spornog projekta koji je navdno “skinut” sa interneta.
Međutim, iako trenutna vlast jednim dijelom optužuje bivšu za nesposobnost i nestručnost, noćas u emisiji “Dnevnik plus” gostovao gradonačelnik Grada Bihaća Fazlić Šuhret i baš na temu aerodroma u Bihaću.
Mnogo je bitnih činjenica noćas izrečeno, a građani u silnom uzbuđenju od saznanja o operativna 2 mil. od strane Vlade FBiH nisu čuli. Tako je gradonačelnik Fazlić kazao kako nije baš velika šansa da aerodrom izgradi država, misleći na lokalnu, kantonalnu i federalnu vlast. Očekuje investitore, strane, koji će investirati u aerodrom čija vrijednost je još nepoznata. Zašto je nepoznata? Činjenica je da ne postoji projekat izgradnje, tako da su pusta nagađanja 24, 26, 30 miliona KM.
Ono što je portal USN.ba pisao prije godinu dana, a pokazat će se na koncu veoma bitnim je lokacija, koja je na samoj obali rijeke Une, i po svemu sudeći zbog raznih otpadnih materija koje svaki aerodrom nosi sa sobom, jedna od studija koja bi trebala biti urađena je studija uticaja na okoliš koja kao ni za Regionalnu deponiju neće biti pozitivna, iako se možemo prisjetiti Odluka Gradskog vijeća, ali i Skupštine USK o određivanju lokacije za deponiju.
Mnoge su poveznice između Regionalne deponije i JP Aerodroma u Bihaću, od onih da postoje samo nazivi preduzeća, upravljačke strukture i potrošen novac, do onih da je činjenica da se ti projekti nikad neće završiti (saga oko deponije traje 15 godina op.a., oko aerodorma od 2015. godine). Tako je i sa JP Aerodrom Bihać, gradonačelnik je jasno potvrdio noćas da je dug Grada Bihaća prema JP Aerodrom Bihać preko 60.000 KM, dok istovremeno radnici “deponije” nisu primili platu preko 8 mjeseci.
Osvrnut ćemo se i na politiku političke opcije kojoj pripada gradonačelnik Fazlić Šuhret, zasad samo na dvije stavke :
borba za rijeku Unu – aerodrom na obali Une?
transparentnost i “nepolitički” izbor kadrova i direktora – novi direktor JP Aerdoroma? (sutra, 10. maja, se navršava 6 mjeseci od primopredaje dužnosti gradonačelnika, redakcija portala USN.ba je u pripremi analize učinka i rezultata poduzetih mjera i rada gradonačelnika).
Naime, kada je riječ o novom direktoru, ni Gradsko vijeće nije znalo do noćas. Na pitanje urednika koje smo postavili nekolicini vijećnika (i pozicija i opozicija): ” Ko je direktor JP Aerodrom Bihać?” dobili smo odgovor sa imenom i prezimenom bivšeg direktora Beganović Amira. Tu informaciju je noćas negirao gradonačelnik Fazlić, koji je obznanio da je novi direktor uposlen na tu poziciju po novom konceptu, dobio je menadžerski ugovor, govori nekoliko jezika, doktor je pravnih nauka i sve to radi za 500 KM. Novi direktor je Elvedin Sedić, a u prilogu možete da vidite sliku i da prosudite da li su njegove kompetencije igrale ključnu ulogu u izboru direktora ili nešto drugo?
Elvedin Sedić, direktor JP Aerodrom Bihać
Na kraju priče, Vlada FBiH je usvojila Odluku po kojoj je tačno rasporedila 2 miliona KM, način trošenja. Po načinu funkcioniranja budžeta i Zakona o budžetima, da li je direktoru koji posao obavlja usputno dovoljno da do kraja ove budžetske godine utroši sredstva? Odgovore na ta pitanja ćemo dobiti uskoro.
U Travniku su danas odrzani 19. susreti Zlatnih ljiljanja FBiH. Nosioci ratnog priznja Zlatni ljiljan okupili su se na polaganju cvijeća na spomen-obilježje braniteljima poginulim u odbrambeno-oslobodilackom ratu.
Sa veteranima cvijeće su položili i odali počast šehidima član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović, te delegacije Vlade FBiH, Parlamenta FBiH i nekoliko kantona. Sa nosiocima Zlatnog ljiljana iz Krajine u Travnik su dosli i predstavnici Vlade Unsko-sanskog kantona na celu sa premijerom Huseinom Rosicem. Mr. Rosic, savjetnik Salih Dedic i ministar za pitanja boraca Dzevad Malkoc odali su pocast poginulim herojima i prisustvovali svecanoj akademiji, organizovanoj u Travniku povodom Dana zlatnih ljiljana.
Stanovnici Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona te Republike Srpske zakonski mogu imati neograničen broj legalno prijavljenih pištolja, revolvera i pušaka.
Oni u zakonima o oružju i municiji, za razliku od drugih kantona, ne predviđaju koji je najveći broj komada oružja za ličnu zaštitu ili za lov.
Dvanaest različitih zakona
Posjedovanje i korištenje legalnog naoružanja regulirano je kantonalnim zakonima u Federaciji BiH, od kojih se neki nisu mijenjali duže od 15 godina, te entitetskim zakonom u RS-u. U FBiH je zakon kojim bi se pokušalo usuglasiti deset različitih kantonalnih zakona prošao Zastupnički dom, ali je zapeo u Domu naroda Parlamenta FBiH i upitno je hoće li biti i donesen zbog protivljenja “prijenosu nadležnosti” s nivoa kantona.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH, koje je predlagač zakona, u obrazloženju su to odbacili i naveli da se radi samo o tome da oružani listovi važe za cijelu FBiH, bez obzira koji kantonalni MUP ih je izdao. Današnji zakoni su u nekim dijelovima potpuno neujednačeni.
Tako u Tuzlanskom kantonu fizička osoba može imati najviše jedan pištolj, jedan revolver, pet komada lovačkog oružja za koje su mu izdane isprave o oružju i pet komada sportskog oružja za aktivne članove sportskih streljačkih organizacija. Ukupno 12 komada.
U Sarajevskom kantonu fizička osoba može imati najviše jedan pištolj i jedan revolver za koje mu je izdat oružni list, izuzev članova streljačkih organizacija. Nije precizirano koliko neki lovac može imati lovačkih pušaka.
Prema nedavno usvojenim izmjenama zakona, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je sad moguće posjedovati 12 komada naoružanja, odnosno pet pištolja i sedam lovačkih pušaka. Vlasti tvrde da je time zakon u potpunosti usklađen sa zakonima koji vrijede u zemljama članicama Evropske unije.
Prije toga, situacija je bila kao u Zapadnohercegovačkom i Livanjskom kantonu u kojima, uz RS, nikome nije bilo zakonski zabranjeno imati teoretski neograničen broj pištolja i lovačkih pušaka.
U ostalim kantonima situacija je manje-više slična. U Unsko-sanskom kantonu fizička osoba može imati “najviše dva komada vatrenog oružja za ličnu zaštitu koji ne mogu biti iste vrste i kalibra”. Limit na broj lovačkih pušaka teoretski ne postoji.
Zakon u Zeničko-dobojskom kantonu predviđa da neka osoba može imati najviše jedan pištolj i jedan revolver, za koje mu je izdat oružni list, izuzev članova sportskih streljačkih organizacija. Ni u ovom kantonu se ne spominje broj lovačkih pušaka. Isti zakon je i u Posavskom kantonu te u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde.
Što se tiče Brčko distrikta BiH, stanovnici mogu imati najviše jedan pištolj, jedan revolver i pet komada lovačkog oružja. U Republici Srpskoj Zakon o municiji i oružju ne predviđa koliko pištolja i lovačkih pušaka neki građanin može imati, s tim što se onima koji imaju deset i više komada različitog registriranog oruža izdaje kolekcionarska dozvola i on mora za to ispuniti određene uvjete za smještaj i čuvanje.
Teoretski, jedna četveročlana porodica može imati “pun tavan” oružja u ZHK, LK i RS-u, a u ostalim kantonima od osam do čak 48 komada pištolja i pušaka.
Lovački ispit i dokaz o ugroženosti
Odobrenje za nabavljanje lovačkog oružja i municije te oružni list se po važećim zakonima može izdati “samo licu koje je položilo lovački ispit i član je lovačke organizacije”.
Što se tiče posjedovanja pištolja, osoba bi prvo morala u nadležnom kantonalnom MUP-u dokazati da je njegova “lična sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da mu za njegovo osiguranje treba oružje” ili ukoliko “zbog naravi posla ili okolnosti u kojima ga obavlja postoji potreba za nabavljanjem oružja”.
Također, oružje može imati osoba koja je navršila 21 godinu, a za nabavljanje streljačkog i lovačkog oružja 18 godina života. Svi zakoni zabranjuju nošenje oružja na javnom mjestu, od ulica preko javnog prijevoza do ugostiteljskih objekata, a lovci moraju izvan lovnog područja nositi oružje u posebnim futrolama ili koferima. Zakon drugačije tretira lovačka i streljačka društva, kao i zaštitarske firme kojima se u svim kantonima kao i u RS-u i Brčkom, dozvole izdaju “prema potrebi” i na osnovu broja članova.
O nelegalnim arsenalima oružja u BiH se tek nagađa, a godinama kruže procjene da u BiH imamo oko 750.000 komada nelegalnog oružja. Po službenim podacima iz 2016. godine, članovi lovačkih udruženja u RS-u imaju oko 200.000, a u FBiH oko 150.000 registriranih pušaka.
Čovjek sa slike je moj otac. Otac koji je prehranio porodicu sa minimalnom invalidskom penzijom, čovjek koji se sa 63 godine bori i dalje svaki dan da zaradi i da nas prehrani.
Čovjek kojeg pognute glave odvode u tužilaštvo. Sve što sam htjela da svom ocu kažem u tom trenutku je da nikada ne saginje glavu i ne spušta pogled od kamera od fotografa, od ljudi, da se ne stidi nas, da se ne plaši jer vjerujemo u njega. Pitala sam se da li ga boli rame, dok ga odvode onako, jer znam da ga uvijek boli. Da sam mogla i tad bih mu podignula glavu visoko, jer nema čega da se stidi. Mi smo vjerovali da je on nedužan.
Moj otac je stavljen u isti koš sa ljudima koji su izvršili ucjenu, koji su prijetili trudnom ženom, koji su prijetili s rečenicom “Znam da imaš trudnu snahu i gdje ti dijete ide u školu.”, prijetili dizanjem kuće u zrak.
Moj otac koji nikada ne bi mrava zgazio je prozvan u članku sa rečenicom “Elvira Muslić, Adis Felić i Saud Tuzlak koji se dovode u vezu sa podmetanjem bombe i reketiranjem Zećirija”. S kojim pravom, s kojom sigurnošću?
Za sve koji su mi se javili i pitali za mog oca, moj otac je danas pušten iz pritvora nakon 36h, nakon odrađenog poligrafa i saslušanja sudije i prva rečenica mog oca jutros s vrata je bila “Nisam ništa uradio” kroz suze i zagrljaj.
Hvala Dragom Allahu, odbačene su sumnje da je moj otac sudjelovao u ucjeni i postavljanju bombe, a mi kao porodica nismo ni sumnjali u to.
Stoga pošto portali i članci nisu objavili da je on oslobođen krivnje, htjela bih ja da to napišem i da se zahvalim svima koji su vjerovali u nevinost moga oca, koji su bili uz mene i koji su mi bili podrška u svemu. Hvala vam svima.
Ekipa portala BISCANI.NET je posjetila upravu teniskog kluba „Una Gem“, predsjednika Alena Islamovića i voditelja škole tenisa Luku Lejića.
Kako ove godine nisu uspjeli potpisati ovogodišnji Ugovor sa Javnom ustanovom za sport, odmor i rekreaciju, ovaj klub trpi nove nedaće. Novoplasirane cijene koje je klub dobio „veće su za 300%“, kako govore iz uprave, a koje se vidno odražavaju na prazne terene unazad 10ak dana.
Više problemu sa kojim se susreće „Una Gem“, pogledajte u video prilogu:
Dokument pod nazivom „Inicijativa o proglašenju APZB i uključivanje u Uniju republika BiH» je aktiviran od strane Fikreta Abdića po povratku iz Ženeve 03. septembra 1993. godine. On se 9. septembra u emisiji lokalne televizije „Vrijeme istine“ prvi put oglasio da su u toku pripreme za stvaranje tzv. Autonomne Pokrajine „Zapadna Bosna“.
On je aktivirao sve saradnike i službe na tajnom prikupljanju potpisa građana za tu inicijativu. Planski je pozivao u svoj kabinet u dispanzeru viđenije i istaknutije ljude iz Okruga, političare, privrednike, privatne poduzetnike, predstavnike tadašnjih organa vlasti, ljude iz svih sfera društvenog života. Nakon što je Abdić na jednom sastanku upozoren na posljedice ukoliko nastavi sa promoviranjem incijative za formiranje tzv. AP „ZB“, predstavnik SDP Bihaća mu je kazao da se ne treba bojati sukoba, da 5. korpus nije ništa strašno, da to nije aždaha, da će se on sam u Bihaću potruditi, i u tome uspjeti, da ga prepolovi. Abdić je odgovorio da je, ako je to moguće, dobro, ali da se plaši da to nije lahko uraditi. Obraćajući se ovom esdepeovcu iz Bihaća kazao je: «Pa ako ga ti uspješ prepoloviti, lakše će nam se biti obračunati sa onom drugom polovicom».
Na ovakva politička ponašanja u zoni odgovornosti 5. korpusa uslijedio je jasan i nedvosmislen odgovor Komande 5. korpusa. U okviru saopćenja za javnost 9. septembra 1993. godine Komande 5. korpusa se kaže da su borci i starješine svijesni svoje uloge i odgovornosti u odbrani države BiH i Bihaćkog okruga, da ne mogu prihvatiti da im se imputira da su «huškači rata», da remete odnose u Okrugu i da zagovaraju produžetak rata po svaku cijenu i posebno naglašava slijedeće: „Na svaku nedobronamjernu primjedbu, optužbe, neistine ili laži, znaćemo kao i uvijek do sada pravovremno reagovati u ime naših boraca i starješina, koji stoje na braniku države BiH“.
Zbog navedene situacije 11. septembra 1993. godine u Komandi 5. korpusa održan je proširen sastanak kojem je prisustvovao i tadašnji predsjednik Skupštine Okruga Bihać, Ejub Topić. Na sastanku je zaključeno da inicijativa za formiranje tzv. AP „ZB“ mora proći verifikaciju nadležnih institucija sistema, da se sve radnje i aktivnosti obustavljaju u vezi sa njenim provđenjem do zauzimanja navedenih stavova, s obzirom da može doći do narušavanja političke i vojne situacije na području Okruga.
Razmatrajući inicijativu za formiranje tzv. AP „ZB“, uključene u sastav R BiH i Unije R BiH, Skupština Okruga Bihać je na trećoj vanrednoj sjednici, održanoj 12. 09. 1993. godine usvojila zaključke kojima se inicijativa smatra demokratskim doprinosom u pokušaju iznalaženja mirnog rješenja bosanskohercegovačke krize kao i statusa Okruga Bihać u sklopu tog rješenja i obavezuje Izvršni odbor okruga Bihać i izvršni odbori opština Bihać, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša da organiziraju lično izjašnjavanje građana o inicijatiivi, formiranjem koordinacionih odbora od nivoa Okruga do mjesne zajednice.
Reagirajući na navedene zaključke Skupštine Okruga Bihać, Izvršni odbor SDA Bihać je 14. septembra 1993. godine uputio Radio-televiziji Bihać zahtjev da se SDA Bihać omogući da samostalno ili u dijalogu sa ostalim političkim partijama iznese političke poglede povodom tzv. «Inicijative o autonomiji». Ne čekajući odgovor Radio-televizije Bihać, Izvršni odbor SDA Bihać je na sjednici održanoj 15. septembra 1993. godine donio zaključke kojima se izjasnio o tzv. «inicijativi o autonomiji». U preambuli zaključaka se kaže kako se u vrijeme dok se bije krvava bitka na bojnom polju širom države Bosne i Hercegovine i vode žive aktivnosti na diplomatskom planu za njen opstanak, na području Okruga Bihać pokreće inicijativa za formiranje ap „ZB“, uključene u sastav R BiH.
Zbog toga što smatra da je ovo protivustavan čin, Izvršni odbor SDA Bihać najenergičnije osuđuje pokretanje ove inicijative koja politički dijeli muslimanski narod u vrijeme kada mora biti najedinstveniji, i zahtjeva od nadležnih organa da preduzmu sve zakonske i druge mjere protiv pokretača ove inicijative, njihovih promotora i medijatora. U zakljućcima se dalje kaže da se čalnovima SDA kojima je povjereno vršenje javnih funkcija a našli su se na strani onih koji javno promoviraju ideju o autonomiji, ukazuje nepovjerenje i traži njihova ostavka i navodi da su to Fikret Abdić, Nenad Ibrahimpašić i Ejub Topić. Na kraju navedenih zaključaka daje se bezrezervna podrška 5. korpusu Armije R BiH i stavovima koje je Komanda 5. korpusa javno saopćila povodom inicijative o autonomiji.
S obzirom da su uslijedile reakcije i drugih organa i organizacija u saopštenju za javnost 15. septembra 1993. godine predsjednik Predsjedništva Okruga Bihać Ejub Topić navodi da će zbog toga što su zaključci Skupštine okruga vezani za inicijativu krivo protumačeni u sredstvima informisanja i da su naišli na nerazumijevanje djela građana, te imajući u vidu da su skupštine općina Cazin i Velika Kladuša negativno reagirale, kao i neke političke stranke i udruženja građana, na sjednici Predsjedništva okruga zahtjevati da se obustavi svaka realizacija navedene inicijative. Nakon održane sjednice Predsjedništva Okruga Bihać 16. septembra 1993. godine u saopštenju za javnost se navodi da je Predsjedništvo Okruga Bihać na navedenoj sjednici donijelo odluku o obustavi izjašnjavanja građana o inicijativi za formiranje tzv. AP „ZB“ i odluku kojom se stavljaju van snage zaključci Skupštine Okruga Bihać od 12. septembra 1993. godine.
Nakon što je Fikret Abdić kao gost na televiziji Zagreb 16/17. septembra 1993. godine izrekao niz uvreda na račun Komande 5. korpusa nazvavši ih «bolesniicma koje treba liječiti ili krivično goniti», odmah su uslijedile reakcije Komade 5. korpusa i Izvršnog odbora SDA Bihaća, koja je u svom Proglasu upozorila Abdića da za ono što čini nema mandat, da se taj čin kosi sa Ustavom BIH i zakletvom koju je dao prilikom inauguracije u Predsjedništvo BiH. Dalje u Proglasu SDA Bihaća je pozvala građane da ne slijede Abdićev put i da stanu uz Armiju R BiH. Samo nedelju dana kasnije, povodom obraćanja javnosti Fikreta Abdića putem Radio Velkatona i Radio Bihaća, saopćenjem za javnost oglasio se Izvršni odbor SDA Bihać. U saopćenju je skrenuta pažnja građanima na pokušaje Fikreta Abdića, poslije totalnog kraha tzv. «inicijative» da destabilizuje stanje na okrugu izazivanjem incidenata u kojima bi se inicijatori «inicijative» proglasili žrtvama navodno nedemokratskog režima oličenim u svima onim koji tu inicijativu ne podržavaju.
Pored svih upozorenja Izvršnog odbora SDA Bihaća da ideja Fikreta Abdića o konstituisanju bihaćkog prostora kao autonomne oblasti, nije produkt autentičnih političkih potreba Bošnjaka Okruga Bihać, nego da je, dolazeći u vrijeme Tuđmanove i Miloševićeve politike da hrvatski, odnosno srpski narod živi u jednoj državi, ona ishodište njihovih političkih potreba, apela, javnih upozorenja i odbijanja «inicijative» od skupština općina Velika Kladuša i Cazin, Ratnih predsjedništva Bihaća i Bosanske Krupe, te Okružne skupštine 28. septembra 1993. godine Fikret Abdić je u Velikoj Kladuši proglasio tzv. Autonomnu pokrajinu «Zapadna Bosna».
Istog dana je Izvršni odbor SDA Bihać građanima općine Bihać uputio Proglas(u prilogu) u kome je navedeno da je proglašenje tzv. «Autonomije» isključivo u funkciji borbe za vlast i veličanja kulta ličnosti Fikreta Abdića a protiv 5. korpusa Armije R BIH. U Proglasu je Izvršni odbor SDA Bihaća pozvao svoje članove, simpatizere i građane Bihaća da se pridruže u odbrani zajedničke domovine, koja je nakon agresije izvana, sada napadnuta iznutra. Sutradan 29. septembra 1993. godine Skupština R BiH je donijela odluku kojom je Fikret Abdić opozvan sa dužnosti ćlana Predsjedništva R BiH.
Stotine registriranih učesnika iz Unsko-sanskog kantona, cijele Bosne i Hercegovine i inostranstva ove će godine po treći put biciklima, trčeći, ili pak šetajući proći etapu od Srbljana do Bosanske Krupe. Događaj pod nazivom Roraty kanjon čiji je cilj ukazati na iznimnu ljepotu i prirodnu vrijednost Grmuškog kanjona rijeke Une ove će se godine održati 13. maja (subota). Završnica manifestacije, uz ručak, osvježenje i zabavni program, planirana je u poslijepodnevnim satima na bosanskokrupskim Zelenim otocima.
Predstavnici Rotary kluba Bihać, inače organizatora manifestacije, boravili su i kod načelnika Općine Armina Halitovića kako bi se dogovorili oko aktivnosti u Bosanskoj Krupi i načina podrške koju ova lokalna uprava može pružiti.
Okupljanje učesnika u Srbljanima je u 9,00 sati. Zajednički ulazak u Bosansku Krupu planiran je oko 13,00 sati gdje će gosti posjetiti uži dio grada, starogradsku tvrđavu Pset, šetalište Kej i park Zeleni otoci.
Za sve učesnike, Općina Bosanska Krupa kao domaćin, osigurat će ručak (vojnički grah) i zabavni program. Zajedničko druženje počinje u 13,30 na Zelenim otocima, a povratak učesnika kućama planiran je iza 16,00 sati.
Sudeći prema broju već prijavljenih učesnika, ovogodišnji Rotatary kanjon je najmasovniji do sada. S obzirom na to kao i na činjenicu da je kanjon rijeke Une, za razliku od ranijih godina, skoro cijeli dan zatvoren za saobraćaj, te na povoljnu vremensku prognozu, organizatori obećavaju nezaboravnu zabavu na koju i dalje pozivaju sve one koji vole avanturu, reakreaciju, druženje i rijeku Unu.
