Nacionalni park Una do danas bilježi povećanje broja turista od 15 posto u odnosu na isti period prošle godine koja je bila rekordna po posjećenosti, kazao je za Klix.ba Amarildo Mulić, direktor parka.
Prema Mulićevim riječima, radi se o dobrom pokazatelju za nadolazeće mjesece koji predstavljaju špicu sezone, zbog čega je istaknuta nada da će i ove godine NP Una imati rekordnu sezonu.

Prošle godine, broj posjeta u NP Una bio je blizu 64.000 s plaćenim ulaznicama. S obzirom na to da je više od 80 posto teritorije NP Una slobodno za posjetu i primjenu određenih sportsko-rekreativnih i drugih aktivnosti, procijenjeno je da je 2016. godine NP Una posjetilo više od 100.000 posjetilaca, uključujući i 64.000 s plaćenim ulaznicama. To je u odnosu na 2015. godinu, koja je također bila rekordna, povećanje za 30 posto.

“Radimo na promociji i osmišljavanju pojedinih manifestacija, uvođenju novih sadržaja, samostalno ili uz pomoć naših partnera. Veoma je bitna saradnja i sinergija između NP Una i svih bitnih subjekata koji mogu utjecati na razvoj Nacionalnog parka, od osnivača Vlade FBiH, resornog ministarstva, Vlade USK, Grada Bihaća, ali i privrednika iz oblasti ugostiteljstva koji djeluju u području parka ili u ovom dijelu BiH”, istakao je Mulić.

On smatra da je veoma bitno podržati lokalne i poduzetne inicijative tamošnjeg stanovništva, kao i međunarodnih organizacija i nevladinog sektora koji u tom području finansiraju određene projekte i aktivnosti.

“U Martin Brodu i Kulen Vakufu postoje sve jače inicijative lokalnog stanovništva za jačanje gastro ponude pa se otvaraju novi restorani i ugostiteljski objekti, a stanovništvo svoje privatne objekte pretvara u apartmane i sobe za posjetioce, tako da raste ponuda krajnjim korisnicima. Tu je i obližnji Grad Bihać sa svojom turističkom ponudom, kao i drugi gradovi USK”, pojašnjava Mulić.

Nacionalni park Una je područje koje ima karakterističnu ponudu i bisere. Tu se izdvajaju posjetilačka zona Štrbački buk-Lohovo s jedinstvenim vodopadom, posjetilačka zona Kulen Vakuf, ali Martin Brod s vodopadom Milančev buk.

“Pored tih bisera za posjećivanje, NP Una je i idealno mjesto za ljubitelje prirode koji vole planinariti, pješačiti, obilaziti park biciklom – imamo više od 200 kilometara obilježenih pješačkih i biciklističkih staza, imamo ribolovne revire koji su bogati autohtonim vrstama ribe – posebno potočnom pastrmkom i lipljenom, pa se i na taj način može iskoristiti slobodno vrijeme i rekreirati. Tu su i najatraktivnije aktivnosti – kajak i rafting na divljim vodama na najatraktivnijoj etapi od Štrbačkog buka do Lohova, gdje ljubitelji adrenalina mogu pronaći svoje zadovoljstvo”, kaže Mulić, dodajući da se rafting može organizirati u okviru turističkih agencija koje pružaju te usluge i to u periodu od 15. aprila do 15. novembra.

Prema riječima bivšeg ministra privrede Unsko-sanskog kantona Vida Šantića, menadžementi osam krajiških firmi koje su u stečaj otišle u periodu 2008-2012. redovno su uplaćivali sve doprinose, pa i one za naknade za nezaposlene. Međutim, skoro 600 radnika i dalje čeka te naknade. Krajem prošle godine uplaćeno im je šest rata, a neki od njih bi trebali nakanade primati i za pune tri godine.

Kada im je isplaćivano prvih šest mjesečnih naknada, i to nakon skoro decenije borbe za njih, radnicima je obećano da će sljedeće biti isplaćivane mjesec za mjesec. Nakon novembra 2016. radnici Polietilenke, Kombiteksa, drvnih industrija Sana i Sanica, Žitoprerade i drugih nisu primili više nijednu naknadu.

Vidno iznervirani, nekolicina radnika je tražila sastanak sa direktorom Zavoda za zapošljavanje u Bihaću, da bi dobili odgovor, kada će im biti isplaćene nakande za nezaposlenost. Dva sata poslije, direktor ih je i primio, ali bez prisustva medija. Dobili su još jedno obećanje.

https://www.facebook.com/federalna/videos/1803666579648802/

“Vlada FBiH u budžetu je planirala iznos za prvo zapošljavanje, postigli smo dogovor s kojim se slaže i menadžment Federalnog zavoda za zapošljavanje da se nama daju sredstva u iznosu od 1,6 miliona maraka. Vjerujem da ćemo do kraja mjeseca završiti taj dio priče”, kaže premijer USK-a Husein Rošić.

Radnici kažu da se nadaju da će ovaj put otići dalje od neispunjenog obećanja i da će novac koji im pripada napokon i biti na njihovim računima.

Izborne nepravilnosti, kupovina glasova, trgovina mjestima u biračkim odborima i preporuke koje zahtijevanju izmjenu Izbornog zakona teme su o kojima se razgovaralo u Bihaću tokom konferencije u organizaciji Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“. Konferencija predstavlja nastavak aktivnosti Koalicije na unapređenju izbornog zakonodavstva u BiH.

Kada se dešavaju izborne krađe, na koji način i ko su glavni akteri ovog procesa? Ko je protiv izmjena izbornog zakona i šta u njemu treba mijenjati? Sve su to pitanja na koja Koalicija „Pod lupom“, putem javnih tribina, pokušava dati odgovore. Prema riječima Vehida Šehića, predsjednika Strateškog odbora Koalicije, najznačajnije nepravilnosti se dešavaju dan uoči izbora trgovinom mjesta u biračkim odborima, pritiskom na birače, kupovinom glasova, zloupotrebom ličnih podataka birača.

Pošteni građani – birači često nisu svjesni šta se dešava nakon zatvaranja biračkih mjesta, kažu u Koaliciji. Upisivanje glasova, pravljenje nevažećih od važećih listića, pogrešno pakovanje i distribucija izbornog materijala – odlike su izbornog procesa u BiH. Potvrđuje to i Željko Mirković, poslanik u Skupštini USK i delegat u Federalnom parlamentu. Kaže, izborni zakon BiH treba mijenjati što će ići vrlo teško jer nije u interesu politike.

Upravo blage sankcije podstiču stranke na izborne prevare putem biračkih odbora koji su glavna karika u tom lancu, smatraju u Koaliciji. I tako će biti sve dok je politika unosno zanimanje. Koalicija „Pod lupom“ vlastima je dostavila preporuke za izmjenu Izbornog zakona. Između ostalog, smatraju da predsjednik biračkog odbora mora biti nestranačka osoba, da izbori trebaju biti poništeni u mjestima gdje se pojavi manjak ili višak glasačkog materijala, te da se mora unaprijediti sistem finansijskog poslovanja stranaka u izbornoj godini.

Prije nekoliko dana smo objavili priču o nazadovoljstvu mještana Ulice Saliha Mušanovića, koji su najavili potpisivanje peticije kako bi i na taj način skrenuli pažnju gradskim vlastima da način na koji izvode radove nije nešto što je prihvatljivo mještanima ove ulice.

104 mještana su potpisali peticiju i predali gradonačelniku i direktorici Zavoda za prstorono uređenje, a prema njihovim riječima, prije desetak dana su “asfaltirali” trotoare, baš onako kako su i očekivali, nekvalitetno i ne žele da na takav način nastave sa ulicom. Posebno žele istaći ignorantski odnos gradonačelnika Fazlića i direktorice Zavoda za prostorno uređenje Osmanović Edine, koji su najavili asfaltiranje ceste za danas.

Mještani su spremni izići na ulicu kako ne bi dozvolili “krpanje” ulice kako su vlasti zamislile. Naglašavaju da je ova ulica prije KFW projekta bila jedna od kvalitetnijih ulica u Bihaću.

U prilogu su nam dostavili fotografije peticije sa potpisima, kao i slike asfaltiranja trotoara od prije desetak dana, a već nakon deset dana raspada se napravljeno.

Nakon što je poslije održanih lokalnih izbora u oktobru 2016. godine, Odlukom Glavnog odbora SDP BiH u Gradskoj organizaciji SDP BiH Bihać, kao i u još dvije općinske organizacije, uvedeno Povjereništvo na vanrednim unutarpartijskim izborima održanim 14. maja ove godine, po sistemu “Jedan član – jedan glas”, između tri kandidata, većinom glasova članstva s pravom glasa, za predsjednicu GO Bihać, izabrana je dr.sci. Fatka Kulenović.

U skladu sa izbornim ciklusom, Izvještajno-izborna konferencija Gradske organizacije Bihać održana je 19.06.2017. godine, u Domu Armije. Konferenciju su činili delegati (njih 90) birani u osnovnim organizacijama SDP BiH i delegati po funkciji (članovi Povjereništva i izabrani vijećnici).

Tokom rada Konferencije delegati su razmatrali i usvojili izvještaje o radu organa Gradske organizacije Bihać u proteklom periodu, te nakon toga u okviru izbornog dijela Konferencije, tajnim glasanjem između više kandidata izabrali članove novog saziva Gradskog i Nadzornog odbora.

U novi saziv Gradskog odbora gradske organizacije SDP BiH Bihać izabrani su: Habibija Adnan, Bakrač Amir, Bobić Aljoša, Džemaili Sead, Čavkić Admir, Mažar Luka, Redžić Dinko, Demirović Adem, Goretić Edin, Felić Asim, Mirković Željko, Tomljenović Zora, Mihić Marijan, Tomljenović Jure, Žerić Enes, Džanić Amir, Mešić Nedžad, Dedić Jasmina, Jakšić Danko, Mujčić Ferhat – Fićo, Muslić Jasmin, Štrkljević Emina, Bratić Senada, Šušnjar Adis, Džemaili Elmedina, Kozlica Hilmo, Kazaz Jasmin, Konjević Rusmira, Mujagić Asima, Hadžipašić – Redžić Anita, Aličajić Mirsad, Duračković Almir, Felić Ema, Žerić Nejra, Junuzović Azerina, Koričić Fikret, Alagić Amel, Ljubijankić Mira, Malkoč Amir, Kulenović Rubija, Kajtazović Alen, Burzić Jasminka, Franjić Vlado, Majanović Bejza i Lonić Mirisanda.

Izabrani članovi Nadzornog odbora su: Alagić Suad, Huskić Amira, Pačić Sulejman, Husak Redžo, Duračković Safet.

U narednom periodu, u skladu sa Pravilnikom o provođenju izbora, te Statutom SDP BiH biće održane i konstituirajuće sjednice Gradskog/Nadzornog odbora na kojima će novoizabrani članovi odbora iz ovog sastava birati članove Predsjedništva, potpredsjednike i sekretara općinske/gradske organizacije SDP BiH.

Smješten na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, uz samu granicu s Hrvatskom, Izačić je povijesno mjesto nastalo na vjetrometini sila koje su se sudarale s njegovim tvrdim zidinama, ovisno otkud je smjer vjetrova rata puhao, nekad s istoka, a nekad sa zapada. Sagrađen je na kamenitom brijegu kraj kojeg su prolazili antički putevi, a danas pored njega prolazi savremena magistralna cesta i evropski putni pravac ili ruta koja spaja zapadni dio Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom. A ta Evropska unije, bukvalno, korak je preko granice, na savremeno uređenom graničnom prelazu koji nosi ime kao i samo mjesto. Stoga se opravdano može kazati da je Izačić kapija na zapadu Bosne.

OD ILIRA I RIMLJANA DO HRVATA I TURAKA

U antičko vrijeme zabilježeni su u okolici ostaci rimskih građevina, ilirske gradine, ostaci starih puteva i kaldrma, grčke crkvine i groblja, koji govore da je u ovom mjestu još davno bujao život. Narod pripovijeda da su nekad tu živjeli i stari Grci, koji napustiše ovaj kraj zbog nevolja s vjetrovima koji ovdje uobičajeno udaraju takvom silinom da su skidali i krovove s kuća.

Naselje je dobilo ime po plemićkoj porodici Izačića, koja se prvi put spominje 1501. godine. Kako navodi Radoslav Lopašić u svojoj knjizi Bihać i Bihaćka krajina, ime naselja mijenjalo se kroz povijest, pa se nekad zvalo Hižačić i Ežačić, da bi naposljetku dobilo ime Izačić, koje se zadržalo do danas. Starija povijest Izačića, kako tvrdi Lopašić, slabo je poznata. U srednjem vijeku prostirala se oko Izačića općina Berišić, koja se poslije zvala i Dol zbog svog geografskog položaja na potezu između planine Plješevica i naselja Izačić. Krajem petnaestog vijeka, uz ime Izačić pojavljuje se ime Bogdana Izačića, a kod Jurja Sladojevića u uvodu u grad Obrovac na Uni 1501. godine kao kraljevski povjerenik javlja se Ivan Izačić iz naselja Dol, dok se Pavao Izačić 1530. godine spominje kao zapovjednik straže u tvrđavi Izačić. Godine 1550. kao zapovjednik spominje se Franjo Izačić. Kasnije su Izačićem upravljali drugi hrvatski plemići koji su, ne mogavši ga sami braniti, Izačić ustupili kraljevskoj upravi, koji je nakon pada Ostrošca i Cazina, uz utvrdu u današnjem naselju Brekovica, na lijevoj obali Une služio kao prednja kapija Bihaća, zbog čega je konstantno bio na udaru Turaka.

Uslijed stalnih turskih prijetnji i upada, izačićki grad ili tvrđava dodatno se utvrđuje i dobiva stalnu posadu, ali ipak nedovoljnu da odoli stalnim naletima osmanskih vojskovođa. Izačić je osvojio poznati Hasan‑paša Predojević samo nekoliko dana prije nego što je osvojio i znameniti grad Bihać 19. juna 1592. godine. Od tada se nalazi na granici dvaju svjetskih carstava i na udaru moćnih austrijskih vojskovođa. Dva je puta tada doživio veliku nesreću, ali se i dizao iz pepela. Najprije ga je 1809. godine cijelog s okolicom popalio i uništio čuveni francuski general Marmont kada je došao pod zidine Bihaća s prijetnjom da će ga pretvoriti u prah i pepeo. Nasreću, to se nije desilo, tvrdoglavi Krajišnici okončali su sukob predajom Cetingrada, koji je bio i uzrok ove intervencije.

OD STAROG GRADA NIJE OSTAO NI KAMEN

Godine 1809. snađe Izačić još jedna velika nevolja, udari na njega karlovački general i baron Waldstetten s 15.000 krajišnika, pa popali Izačić i svu okolicu. Ovom mjestu kao da je historijska sudbina da bude predziđe Bihaća, kapija na koju dolaze dobronamjerni gosti ili, pak, bedem na kojem se brani srce Krajine, ili glava sve Krajine, znamenito Bišće. Tako bi i za vrijeme austrougarske okupacije, tako bi i posljednjeg rata.

“Savremena magistrala ipak unosi živost, mjesto se razvija kao tranzit na kojem ima svakakvih trgovačkih i ugostiteljskih radnji. S obzirom na to da je Izačić udaljen 10 kilometara od Bihaća i da mu gravitira veći broj razvijenih naselja, poduzetni mještani našli su svoju trgovačku računicu. Mjesto ima osnovnu školu, mjesnu ambulantu, dosta mještana svoj kruh zarađuje u zapadnim zemljama. Vrijedni su i radini, što se vidi u razvoju samog mjesta koje se razvija poprimajući urbanije konture. Nije im težak ni kruh od poljoprivrede, kojom se bave po plodnim dubravama i dolinama izačićkog platoa. Ko je jednom prošao cestom prema nekadašnjem kompleksu Agrokombinata ‘Krajina’, vidjet će pravu krajišku žitnicu koja može prehraniti zdravom hranom čitavu Krajinu”, kaže Rešad Behić, inžinjer u Direkciji za ceste Unsko-sanskog kantona i predsjednik Skupštine Udruženja “Naša Krajina, naša baština”.

I dok skeptični Bišćani s visine gledaju na lokalna sela koja gravitiraju gradu, Izačić ponosno ističe da je i on bio nekada grad. Pa nije ni čudo što na topografskoj karti na mjestu stare utvrde stoji toponim “Izačić Grad”. Na mjestu starog grada stoje dvije džamije, stara, koju mještani ostaviše kao spomenik na svoje starine, i moderna, veća i ljepša, po ukusu ovovremenih neimara. Od ostataka starog grada nije ostao kamen na kamenu. Jednostavno je izbrisan sa zemlje, dobrim dijelom zbog borbi i opsada koje su se vodile za ovaj strateški važan položaj. Ostatke su raznijeli vjerovatno i mještani za gradnju kuća. Bila je to utvrda duga 130, a široka 60 metara, s tri kule visine i do 8 metara.

“S onu stranu granice bivši je aerodrom JNA ‘Željava’. Uništen i onesposobljen, čeka pametne glave s obje strane da se dogovore oko njegove turističke upotrebe. U susjednoj Hrvatskoj, nedaleko od ovog mjesta, čuveni je Nacionalni park ‘Plitvička jezera’, koji svojim ljepotama privlači veliki broj turista. Veći broj njih dođe da obiđe i povijesni grad Bihać i rijeku Unu. To su turisti koji pored prirode traže i kulturne sadržaje koje nudi drevno Bišće. Granični prelaz Izačić okrenut je prema Bihaću, u smjeru gradske obilaznice koja bi trebala zaobići ovo mjesto. Saobraćaj, koliko god da donosi negativnih stvari, ipak donosi život. Ako kad ili, bolje rečeno, ako ikad bude urađena obilaznica koja bi trebala koštati desetine miliona maraka, ovo će mjesto logikom životnih tokova izgubiti svoj prometni značaj, a to dijelom znači i ekonomsko umiranje. Mnogo je primjera mjesta koje su zaobišle zaobilaznice, a koga zaobiđe put, tome je i Bog rekao lahku noć”, ističe Behić.

Da je još ono što je i stoljećima bio, Izačić je dokazao u posljednjem ratu kada je dao najbolje sinove za odbranu Krajine i zapadnog dijela Bosne i Hercegovine. Jedno od najpoznatijih junačkih imena iz tog perioda svakako je ime Adila Bešića, koji je, kako to svojevremeno opjeva Ibro Selmanović u svojoj ratnoj pjesmi Izačiću, ponosan mi budi, u legende upisao ime Izačića, koji je još jednom dokazao da je i dalje ono što je oduvijek bio – ponosna kapija na zapadu Bosne.

Danas je održana sjednica Kolegija Skupštine USK na kojoj je zakazan termin i dnevni red vanredne sjednice najvišeg zakonodavnog organa u kantonu. Kako je ranije najavljeno, sjednica je zakazana za sutra (četvrtak) sa početkom u 12h.

Na sjednici Kolegija je rečeno da će novi Zakonom pokušati pronaći rješenje verifikacije diploma Srednje medicinske škole u KŠC-u.

Također, sutra će se razmatrati i Elaborat o osnivanju medicinske škole u KŠC-u, što je trebalo biti učinjeno prije 4 godine. Prema reakcijama poslanika i članova kolegija, elaborat će biti usvojen i tretiran kao sve privatne škole, te se neće finansirati iz budžeta. Javni interes je prije nekoliko godina izražen za Opću gimnaziju u KŠC-u i samo se ona prema tome može finansirati iz javnih finansija.

Podsjećamo, sjednica je zakazana za sutra u 12h.

U video prilogu možete pogledati izjavu predsjedavajućeg Skupštine nakon sjednice Kolegija.

Blizu 3.000 bolesnika na hemodijalizi moglo bi da se isključi sa ovih aparata, odnosno da odbije dobiti terapiju ukoliko vlada FBiH i Parlament FBiH ne ispune 15 njihovih zahtjeva. Ovo je poručeno danas prilikom jednosantog protesta oko 200 članova Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.

Pored usvajanja izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva, dijalizirani i transplantirani bolesnici od Federalnog ministarstva zdravstva zahtijevaju izvještaje o radu transplantacijskih koordinatora po bolnicama i broju utvrđenih moždanih smrti. Traže da se odmah sagleda stanje aparata za dijalizu koi su prešli tri-četiri puta više sati od dozvoljenih 15.000 te osiguravanje novca za njihovo obnavljanje. Tomislav Žuljević, predsjednik ovog Udruženja ističe da od blizu 3.000 bolesnika u BiH koji su na dijalizi, samo 20 ih je na listi čekanja za transplantaciju organa.

Među zahtjevima dijaliziranih i transplantiranih bolesnika jeste i osiguravanje adekvatne terapije za bolesnike na peritonejskoj i hemodijalizi te uvrštavanje određenih lijekova na esencijalnu listu. Od Federalnog ministarstva zdravstva traže da se uključi u javnu kampanju o transpalntaciji i darivanju organa te na taj način podrži rad Donorske mreže u BiH.

„Mi ćemo dati određene rokove za usvajanje naših 15 zahtjeva. Ukoliko nas ne ispoštuju, ljudi na dijalizi će doći pred Vladu FBiH ili Parlament i isključiti aparate. Žrtvovat ćemo svoje živote. Transplantacija vraća čovjeka na posao, normalnom životu i društveno korisnim aktivnostima. Dijaliza je mukotrpna i veliki trošak za državu. Jedna godina dijalize znači jednu transplantaciju“, poručio je Žuljević. Okupljeni su poručili da ovdje nije samoo riječ o pacijentima koji su na dijalizi, nego i o onima koji čekaju na transplantaciju jetre, srca, gušterače, pluća i durgih organa. U Udruženju dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH se nadaju da će današnje okupljanje doprinijeti da se institucije i pojedinci „napokon pokrenu i počnu raditi na spašavanju ljudskih života“, a to će, kako navode, najbolje uraditi ako usvoje predložene izmjene i dopune Zakona o transplantacji organa i tkiva u svrhu liječenja i rade na njegovoj provedbi.

Jedna od pacijentica je Nermina Krivić kakala je da je došla iz Ključa, te već 34 godine ide na dijalizu . „Više sam bez nade. Dobila sma karcinom čekajući bubreg“, kazala je Nermina. Iako je Vlada Federacije BiH još u februaru prošle godine utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, do njegovog usvajanja nije došlo, a nema naznaka ni kada bi se to moglo dogoditi. S dvadesetak transplantacija organa godišnje, Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi na dnu liste evropskih zemalja, dok se u susjednoj Hrvatskoj godišnje izvrši blizu 400 transplantacija organa.

Izmjenom postojeće zakonske regulative koja tretira ovu oblast, broj transplantacija trebao bi se znatno povećati, čime bi se i svima oboljelim izašlo u susret.

Sabid Abdijanović, poznatiji kao Sajko, iz Brekovice voli često zapjevati, posebno tokom dugih vožnji širom Evrope. Uz pjesmu i muziku ga vrijeme prođe brže, ali i zanimljivije.

Sajko je vozač kamiona, koji voli muziku, ali isto tako učiti ilahije i ezan.

Svoje prijatelje na Facebooku nedavno je obradovao učenjem ezana, a komentari su bili više nego pozitivni.

Brate, imaš predispozicije i vokalne sposobnosti za kariju (učača), posveti se tome koliko i volanu; vjeruj nećeš zažaliti. Svako dobro i Allah te sačuvao, jedan je od komentara na postavljeni video.

Zahvaljujući Sajki ezan se čuje širom Evrope, poslušajte i vi: