Volonteri su najbitnija slagalica u projektu Krajina Film Festivala.

Entuzijazam, “hard-work” i predanost volontera će omogućiti Festivalu da ispuni svoju misiju, te učini doline Une i Sane respektabilnim za sve filmske autore iz regiona i svijeta. Kao značajan dio organizacionog tima Krajina Film Festivala, od volontera se očekuju prijateljsko i profesionalno ponašanje od dana učlanjivanja u veliku porodicu Krajina Film Festivala.

Neka očekivanja od volontera su:

• Odgovorno, pouzdano i predano obavljanje posla,
• Završavanje dogovorenih zadataka u predviđenom roku,
• Poštovanje pravila, ciljeva i vrijednosti Krajina Film Festivala,
• Diskrecija, poštovanje privatnosti i povjerljivosti informacija sa kojima dolazi u dodir,
• Obavještavanje nadređenog u slučaju kašnjenja ili nepojavljivanja na radnom zadatku,
• Otvoreno saopštavanje problema, ukoliko do njih dođe, kao i iskazivanje potrebe za pomoći,
• Prisustvovanje obukama i ostalim aktivnostima koje su sastavni dio posla,
• Prihvatanje konstruktivnih kritika,
• Rad – 4h dnevno (ukoliko nije drugačije dogovoreno). 

   

  Pored ovog postoji i veliki broj privilegija volonterima Krajina Film Festivala.

  Prijavite se, dođite na castinge (koji će biti održani u svim općinama USK-a) i budite dio najljepše priče u Bosanskoj Krajini za ljeto 2017.

  PRIJAVI SE NAJKASNIJE DO 10.06.2017. klikom OVDJE.

Tokom ramazana muslimani širom svijeta poste puni lunarni mjesec. Suzdržavanje od hrane i pića počinje jutarnjim pozivom na molitvu u zoru, prije izlaska Sunca, a završava sa zalaskom Sunca.

Najduži post ove godine u našoj zemlji trajati će 16 sati i 42 minute.

Adnan, koji je iz Bihaća, izveo je prvu pjesmu od Adila “Veruj u nas” , dok je njegova druga pjesma bila od Đanija “Sam sam”.

Odlukom žirija rezultat je bio 7-7, ali nakon dodatnog baraža dalje je prošao Adnan sa pet glasova.

Žiri nije imao ni potrebe komentirati natupe jer je svima bilo jasno da su na sceni bili najbolji od najboljih, tako da je naš Krajišnik sigurno jedan od favorita.

https://www.youtube.com/watch?v=mdKzb88QMc0

Međunarodna konferencija na temu “Bosna i Hercegovina: korak do statusa zemlje kandidata – Možemo li ubrzati proces?” održava se od 19. do 21. maja 2017. godine u organizaciji Paneuropske unije Bosne i Hercegovine u Bihaću.

Na konferenciji, čiji je službeni dio završen, održana su tri panela na kojima je više od 130 sudionika govorilo o trenutnoj situaciji u BiH, regiji i Evropi, integracionim procesima te izazovima sa kojima se suočava BiH na putu prema Evropskoj uniji.

Predsjednik Paneuropske unije BiH Vanja Gavran je istakao, a sudionici konferencije su se složili, da se proces ulaska BiH u EU može ubrzati uz više povjerenja među onima koji vode BiH te da ispunjavanje uvjeta za ulazak BiH u EU mora biti prioritet svih političkih subjekata u BiH.

Podsjetio je da ova organizacija iz godine u godinu organizira ovakve skupove jer se sa ovakvih skupova želi poslati jasna poruka da je jedini put Bosne i Hercegovine onaj evropski.

“Možda više nego ikada potrebne su nam poruke ohrabrenja i usmjerenja. Bosna i Hercegovina je u današnjim svjetskim okolnostima važna i nekim zemljama s Istoka, ali to za BiH nije opcija. Mi smo uvijek bili dio Europe i moramo se vratiti pod njezino okrilje”, kazao je Gavran.

Konferenciji su, među ostalima, prisustvovali predsjednik Paneuropske unije BiH Vanja Gavran, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terenoire i članovi paneuropskih organizacija iz zemalja regiona i Europe, europski zastupnik Tonino Picula, bivša zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack, šef Delegacije EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić, te visoki zvaničnici grada Bihaća, Unsko – sanskog kantona, te Federacije BiH i države BiH, među kojima predsjednik Zajedničke komisije za EU integracije Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović, potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić i predsjedavajući Gradskog vijeća Bihaća Davor Župa, te eksperti europskih integracija, profesori, politički analitičari, novinari.

Sudionici konferencije usvojili su Deklaraciju koja će biti upućena političkim zvaničnicima u BiH i međunarodnoj zajednici, a prenosimo je u cjelosti:

“Mi, predstavnici Paneuropske unije Bosne i Hercegovine uz podršku panevropskih organizacija iz Austrije, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Mađarske, Njemačke i Slovenije na međunarodnoj konferenciji „Bosna i Hercegovina: korak do statusa zemlje kandidata – Možemo li ubrzati proces?“ koja se održava u Bihać, 19. – 21. 5. 2017. usvajamo

DEKLARACIJU

1. Bosna i Hercegovina je uvijek bila, jeste i samo može biti moguća isključivo uz najširi konsenzus konstitutivnih naroda i ostalih koji u njoj žive. BiH su nužne ustavne i ekonomske promjene i mi ih u Paneuropskoj uniji BiH odavno zagovaramo jer ovakva država nije ni pravedna ni funkcionalna. Pozivamo predstavnike svih parlamentarnih stranaka u BiH da usvoje nužne ustavne promjene koje podrazumijevaju ugradnju načela supsidijarnosti u Ustav BiH i na tom načelu redefinišu nadležnosti u vršenju javnih poslova između lokalnih, kantonalnih, entititskih i državne razine, uz obraćanje veće pažnje na položaj općina i njihov ravnomjeran razvoj u zemlji.

2. Paneuropska unija BiH pozdravlja napore nadležnih institucija, nevladinog sektora i građana u cilju kvalitetnog ispunjavanja Upitnika Europske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo. Podvlačimo važnost funkcioniranja usvojenog Mehanizma koordinacije kao ključnog uvjeta daljnjeg kretanja Bosne i Hercegovine ka dobivanju kandidatskog statusa. Pozivamo građane Bosne i Hercegovine da se i dalje kroz sve vidove građanskog aktivizma uključuju u društveno-političke i ekonomske procese u zemlji.

3. Proces europskih integracija nije samo tehničko pitanje, već i svesvojevrsna kulturološka i politička i svekoliko paradigmatski nova revolucija i u mišljenju i u ponašanju. To je pitanje budućnosti naše domovine o čemu su se već odavno odredile sve političke stranke: Naša budućnost je u Europskoj uniji! Tako misli i većina građana Bosne i Hercegovine. Stoga, treba prestati sa korištenjem procesa europskih integracija u dnevnopolitičke svrhe i uhvatiti se u koštac sa izazovima koje on donosi. I najmanji napredak u procesu je korak bliže funkcionalnoj državi.

4. Kao ključne prepreke, kako ka ubrzanju procesa dobivanja kandidatskog statusa tako i cjelokupnom procesu integracije BiH u Europsku uniju, Paneuropska unija BiH prepoznaje kriminal, korupciju i pokušaje političkog utjecaja na pravosudne organe u BiH. S tim u vezi, naglašavamo potrebu jačanja borbe za očuvanje nezavisnosti pravosudnog sistema i jačanja integriteta nositelja pravosudnih funkcija.

5. Paneuropska unija BiH ponovno traži od predstavnika međunarodne zajednice, poglavito Europske unije, da se snažnije uključi u sve bitne procese u Bosni i Hercegovini svojom medijacijom. Koliko god je važno da BiH postane članica Europske unije, u današnjim geopolitičkim okolnostima bitno je i Europskoj uniji da je BiH njezin dio jer samo europska Bosna i Hercegovina jamči sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, te jamči očuvanje mira u Europi i ostvarenje europskog projekta.

6. Paneuropska unija BiH poziva, kako zvaničnike BiH tako i zvaničnike i institucije EU da najoštrije osude sve češće pozive na prekrajanje granica na jugo-istoku Europe. Paneuropska unija BiH smatra da takvo djelovanje veoma destruktivno utiče na proces europskih integracija kojima težimo, te nije u interesu mira, stabilnosti i prosperiteta BiH, regiona ali i cjelokupnoga evropskoga kontinenta”, stoji u deklaraciji.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Vlade Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaća. Glavni partner ovoga skupa je Fondacija Konrad Adenauer – Predstavništvo u Bosni i Hercegovini, a partneri su i Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Fondacija Robert Schuman, Uredi potpredsjednika Federacije BiH Melike Mahmutbegović i Milana Dunovića te Zajednička komisija za europske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Učestvujući na konferenciji Panevropske unije u Bihaću, predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za Jugoistočnu Evropu i nekadašnja povjerenica Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack istakla je da su granice između entiteta u Bosni i Hercegovini veće, nego granice između naše zemlje i Evropske unije.
Direktorica Robert Schuman Instituta, predsjednica žena Evropske narodne stranke, predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za Jugoistočnu Evropu i nekadašnja povjerenica Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack obratila se danas učesnicima konferencije Panevropske unije u Bihaću, prokomentarisavši društveno-političke prilike u Bosni i Hercegovini.

“Svjesni ste da od kraja rata pa do danas, granice između entiteta su veće, nego što su granice između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Ja sam jako često u BiH i često boravim na Univerzitetima u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. Kada pričam sa tim mladim ljudima, odnosno studentima, uviđam da oni, primjerice, iz Banja Luke nikada nisu bili u Sarajevu niti u Mostaru i obratno. No, svi su zato bili u izvan svoje zemlje, odnosno u Evropskoj uniji”, kazala je Pack.

S druge strane, navela je i jedan pozitivan primjer.

“Prekjučer sam imala interesantnu situaciju. Bila sam u Tešnju i tamo sam se srela sa načelnicima Tešnja, Teslića i Žepča. Svi dolaze iz različitih političkih stranaka, međutim surađuju, imaju dobre rezultate i na tom primjeru vidimo kako se politika može ‘izmaknuti’ i pustiti mjesto ekonomiji. Zasigurno, poslovi i biznis moraju biti odvojeni od politike”, istakla je.

Na pitanje da li su Evropska unija i Vijeće za implementaciju mira ‘podbacili’ proteklih godina u pogledu Bosne i Hercegovine, Pack je istakla da je Dayton zaustavio rat i da je to bio njegov primarni cilj.

“Što se tiče državnog uređenja nakon Daytona, tu imamo Ustav koji bi trebao da bude nadograđen od građana BiH, jer Dayton je sačuvao zemlju cjelovitom, a sve ostalo je trebala biti nadogradnja. U Daytonu imamo jednakost tri naroda, međutim sada vidimo da neki misle da su ‘jednakiji’ od drugih i zbog toga se promjene Daytona dočekuju sa nepovjerenjem od onih koji smatraju da će biti ‘zakinuti’”, objasnila je Pack.

Ona je poručila da Bosna i Hercegovina treba sama da riješi probleme koji je muče, zato što je demokratska država.

“Ljudi su putem izbora birali svoje predstavnike i političare koji su sada na vlasti. Dakle, moć je u njihovim rukama. Nije bitno da li političari rješavaju probleme za građane ili EU, oni su izabrali da rješavaju pitanja građana, a istovremeno će to biti korisno za ulazak u Evropsku uniju”, kazala je Pack.

Ona je navela i problem rada Katoličkih školskih centara, navodeći primjer katoličke škole u Bihaću. Prema njoj, do svih nesuglasica dolazi uslijed složenog sistema u državi.

“Mislim da je to stvarno sramota da na raznim nivoima vlasti, od općinskog, kantonalnog i entitetskog, zavisno od stranaka kojima pripadaju, neki su za rad tih centara, a neki su protiv. Najdeblji kraj u svemu tome izvlače djeca i njihovi roditelji”, napomenula je Pack.

Iako je prije samo nekoliko dana, uz ozbiljne optužbe na račun premijera Rošića i stranke kojoj pripada (SDA), u žestokom medijskom udaru iz SBB USK saopšteno da izlaze iz parlamentarne većine i da više neće podržavati SDA, na jučerašnjoj sjednici Skupštine USK poslanici SBB glasali su za sve ono što je SDA bilo potrebno kako bi ta stranka ostala na vlasti.

Prije manje do sedam dana Azra Hadžić-Bećirspahić, predsjednica Kantonalnog odbora SBB USK, rekla je za Avaz da odluka krajiškog SBB o izlasku iz vlasti na USK nije donesena naprečac, te da je bila jedinstvena i jednoglasna jer je, prema njenim riječima, Vlada USK-a postala predmet ismijavanja u BiH.

Najviše je zamjerila premijeru USK Huseinu Rošiću što su ga malo-malo pa morali „vući za rukav” zbog neodgovornog ponašanja prema budžetskim korisnicima, a istakla je da je Rošićeva vlada najbolje rezultate postigla u uhljebljavanju svojih kadrova.

S druge strane SDA je uzvratila saopštenjem za javnost u kojem su ustvrdili da je dosadašnji procenat učešća SBB u vlasti bio je nesrazmjeran izbornom rezultatu, s obzirom da su samo dva od tri zastupnika SBB u Skupštini USK poštovala partnerske odnose sa SDA, dok je jedan zastupnik odbijao poslušnost.

Također, su rekli da nisu iznenađeni odlukom SBB da raskine partnerstvo sa njima s obzirom na svakodnevne zahtjeve predstavnika KO SBB USK po pitanju imenovanja i instaliranja privatnih i poluprivatnih kadrova na pozicijama u vlasti, koje su na žalost u određenim situacijama nanosile štetu aktuelnoj izvršnoj vlasti i građanima.

Tvrdnje i jednih i drugih pale su u vodu nakon samo nekoliko dana na sjednici Skupštine USK-a kada su ista dva od tri zastupnika SBB-a ponovo dala podršku aktuelnoj vlasti zajedno sa SDA i DF, kako je premijer Rošić prethodno i najavio.

Građanima Kantona za sada ostalje nepoznanica da li zastupnicima SBB upravlja premijer Rošić ili njihova predsjednica Azra Hadžić-Bećirspahić, te da li se radi o neposluhu ili samo još jednoj obmani javnosti u cilju ostvarivanja privatnih ineresa.

Stabilizacija budžeta, borba protiv korupcije i transparentan rad

Za građane, bar one dobronamjerne, za sada je najvažnija Fazlićeva stroga opredijeljenost da stabilizira prilike u Gradu Bihaću, posebno kada je budžet u pitanju, te  nametne standarde domaćinskog odnosa prema javnim sredstvima. Pokazao je i volju za beskompromisnu borbu protiv korupcije podnoseći krivične prijave za sve nepravilnosti na koje je naišao u svom dosadašnjem radu, te želju za maksimalno transparentan rad.

Odmah nakon stupanja na dužnost gradonačelnik Fazlić je smanjio vlastitu platu, a stranka kojoj pripada (GS) odrekla se svojih prihoda iz budžeta u korist javnih kuhinja, zatim je uslijedilo smanjenje plata uposlenicima Gradskog organa uprave te isti zahtjevi prema javnim preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Grad Bihać uz zahtjeve za racionalizaciju troškova i povećanje prihoda.

Ovih dana u javnosti se pojavila informacija da je Šuhret Fazlić imenovao dva nova savjetnika. Ukoliko bi se takva informacija pokazala tačnom Fazlić bi prekršio jedno od svojih obećanja, da neće imati više od jednog savjetnika, iako je praksa njegovih prethodnika bila da ih imaju po nekoliko. Njegov prethodnik Emdžad Galijašević u jednom periodu svog mandata imenovao je čak sedam savjetnika.
Novi koncept: Angažman putem volonterskog ugovora

Međutim, kako smo uspjeli saznati iz Gradske uprave, Fazlić nije imenovao nove savjetnike već je angažovao dva nova saradnika putem volonterskog ugovora, što predstavlja jedan potpuno drugačiji koncept koji do sada nije primjenjivan na ovim prostorima.

– Nakon stupanja gospodina Šuhreta Fazlića na dužnost gradonačelnika, mnogi cijenjeni stručnjaci i akademski građani uputili su pisma podrške gradonačelniku podržavajući novi politički kurs kojim želi Grad Bihać izvući iz dubioze u kojoj se našao, te su mu pri tome svoja znanja i kompetencije stavili na raspolaganje. Zaista raduje činjenica da u ovom gradu još uvijek postoje ljudi koji su voljni svoje napore, vrijeme i znanje uložiti za dobrobit društvene zajednice bez ikakve materijalne i finacijske koristi, rekli su nam iz Kabineta gradonačelnika.

Potpisanim volonterskim ugovorima definirana je saradnja sa nekima od njih na određen broj sati mjesečno, odnosno sa Irfanom Hošićem kao predstavnikom Gradonačelnika za pitanja kulture, te Hasanom Hromadžićem kao predstavnikom za pitanja sporta, a radi se o neovisnim, nestranačkim osobama, dokazanim stručnjacima sa dugogodišnjim iskustvom iz datih oblasti. Da li je ovakav koncept dobar i funkcionalan pokazat će se vremenom, ali ovakva praksa ukazuje na novu političku kulturu sa tendencijom da se na određenim pozicijama imenuju stručni i nezavisni pojedinci koji su od stvarne koristi za Grad, a koji sa druge strane imaju iskrenu volju i želju da pomognu takvoj otvorenoj politici.
Hasan Hromadžić i Irfan Hošić novi saradnici iz oblasti sporta i kulture

Hasan Hromadžić je rođeni Bišćanin koji je završio Pedagošku akademiju u Sarajevu, svima dobro poznati sportski radnik sa preko 40 godina iskustva koji je u svojoj dugogodišnjoj karijeri obavljao mnogobrojne funkcije u oblasti sporta poput sekretara SIZ-a za fizičku kulturu, predsjednika Izvršnog odbora SOFK-a Bihać, direktora RO za sport, odmor i rekreaciju, delegata savezne nogometne lige bivše države, zatim direktora NK „Jedinstvo“ Bihać, člana Izvršnog odbora Nogometnog saveza FBiH, predsjednika Nogometnog saveza USK-a, sekretara Sportskog saveza USK-a, te člana Vijeća za sport BiH. Društveno-politička zajednica i sportske institucije su prepoznavale njegov rad tokom karijere, te je od 1972. godine do danas nagrađivan mnogim sportskim nagradama poput nagrade za najboljeg sportskog radnika, zlatne plakete NK „Jedinstvo, zaltne plakete NS USK-a, priznanje Olimpijskog odbora Hrvatske, za životno djelo u oblasti sporta grada Bihaća i USK-a.

Irfan Hošić je također rođeni Bišćanin, doktorirao je na odsjeku za Historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu. Hošić se profilirao kao kulturni radnik sa istaknutim rezultatima ne samo lokalno već i mnogo šire. Međunarodna umreženost, stručnost, nezavisnost i kritičnost neke su odlika njegovog prethodnog rada. Autor je brojnih izložbi koje su realizirane u Gradskoj galeriji u Bihaću, Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Collegium Artisticum u Sarajevu ali i na Venecijanskom bijenalu kada je kurirao bosanskohercegovački paviljon na ovoj svjetskoj umjetničkoj smotri. Dobitnik je novinarske nagrade koju dodjeljuje BIRN. Bio je predavač na Stamps School of Art and Design na University of Michigan, SAD. Dobitnik je stipendije Basileus za postdoktorski istraživački boravak na Univerzitetu u Gentu, Belgija. Docent je na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

U bihaćkoj ulici Bosne Srebrene jučer je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su učestvovala dva vozila. Prema riječima očevidaca, nesreća se desila jučer u 14:30 sati.

Kako saznajemo u nesreći nije bilo teže povrijeđenih, a na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta.

Uviđaj su obavili službenici Ministarstva unutrašnjih poslova.

Pored priče o brzoj cesti Bihać – Sarajevo, druga najveća tema koja se obično pojavljuje u godini prije izbora u Unsko-sanskom kantonu jeste i oživljavanje Unske pruge, kojom više ne saobraćaju putnički vagoni. Ovaj put bi moglo biti drugačije.

Resorni ministri prometa BiH i Hrvatske su prije nekoliko dana uputili zajedničku inicijativu za stavljanje u promet Unske pruge Vijeću ministara BiH i Vladi susjedne zemlje.

Na njima je da usaglase eventualno formiranje radne grupe, koja bi navodno trebala razmotriti mogućnosti osposobljavanja južnog kraka pruge na dionici Bihać – Knin.

Ugovor iz 2001.

Nikad nije kasno, iako počeci ove priče sežu do oktobra 2001. godine, kada su države BiH i Hrvatska ratificirale sporazum o načinu korištenja i održavanja zajedničke pruge.

U tekstu Sporazuma ugovorne strane se sporazumijevaju oko definiranja prijelaza pruge preko državne granice, Bosanski Novi/Novi Grad – Knin, izrađenog po ŽTP-u Sarajevo – Sektor za razvoj i investicije.
Vlasnički odnosi se ne mijenjaju u pogledu dijelova pruge i postrojenja koji se nalaze na njihovom državnom području.

Utvrđena je i “razdjelna tačka“, odnosno šta bi bila nadležnost željezničkih preduzeća iz Bosne i Hercegovine, a šta željezničke uprave Republike Hrvatske. Svako će svoj dio održavati. Regulisano je i pitanje inspekcija i prava ubiranja prihoda od prijevoza putnika i tereta.

Naravno, trebaće pasoši, jer primjenjuju se pravni propisi u skladu sa odredbama Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o uređenju graničnog željezničkog prometa, a na putnike na navedenom dijelu pruge pravni propisi države na čijem se teritoriju pruga nalazi.
Međutim, iako važeći već 16 godina, ovaj sporazum nije do kraja realizovan do današnjeg dana.
Prije rata, Unskom prugom godišnje je prolazilo oko četiri miliona tona robe, te više od milion putnika. Pruga je bila značajna za čitavu regiju.

Građani USK-a žele da ona ponovo oživi, ali uz pokretanje na relaciji Bihać – Knin traže i izlaz do mora.
– Bez razvoja željeznice i revitalizacije Unske pruge nema razvoja privrede, s obzirom na to da je to najkraći put i najjeftiniji vid transporta od sjevera do juga Hrvatske, preko Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske, te dalje prema Europi i balkanskim zemljama, koji povezuje srednjodalmatinske sa lukama unutarnje plovidbe kao što je Vukovar i dalje sa drugim mrežama riječnih puteva kroz EU – koridor sjeverno more – Rajna – Dunav i sve do luka Crnog mora. Ja sam ovu inicijativu uputio još prije dvije godine. Ništa, samo je odbačena, kazao nam je Željko Mirković, poslanik SDP-a u federalnom Parlamentu koji dolazi iz Bihaća.

Od mora preko Bihaća

Po njemu, do realizacije ratificiranog sporazuma između država, što bi bio bar prvi korak na obnovi cjelokupne Unske pruge, nikada neće doći.

– Jednostavno, sve to poklekne pred nevjerovatno velikim prevozničkim lobijima, i ovih ovdje u BiH i onih u Hrvatskoj. Ovaj pokušaj za polovično rješenje pogotovo će pasti. Unska pruga, ako ne ide od Bihaća do Splita, onda i nema ništa od nje. Ona, kada se gradila 1931. godine, nikad ne bi bila ni započeta da se razmišljalo samo o dužini od Knina do Bihaća. Dakle, od Jadrana ide teret, preko Bihaća ide za Zagreb, za Beograd, preko Save sve do Crnog mora, to je taj željeznički koridor, istakao je Mirković.
Ipak, korištenjem barem dijela Unske pruge i željeznički transport Hrvatske bio bi kraći. Velike luke kao što su Šibenik, Zadar i Split imaju oko 3,8 miliona tona robe godišnjeg prometa, nešto manje nego što je prije rata cjelokupan promet Unske pruge bio.

Samir Alagić, direktor područja infrastrukture Željeznica FBiH u Bihaću, smatra da, kada bi se samo 10 posto robe preusmjerilo, Unska pruga bi itekako živjela.

– Ima ova pruga svoju perspektivu, pogotovu ako se uzme u obzir da može naći svoje mjesto i u konceptu intermodalnog prometa kao prioritet prometne politike Europske unije i smatram da će otvaranje ovog pravca svima biti od koristi, prokomentarisao je nedavno Alagić.

Na jednoj od posljednjih sjednica federalni Parlament je na zahtjev Azre Hadžić-Bećirspahić iz Bihaća (SBB) usvojio zaključak kojim obavezuje Vladu FBiH da obezbijedi dva miliona KM za rekonstrukciju dijela Unske pruge Bosanska Krupa – Bihać. Novac bi bio utrošen u elektrifikaciju dijela pruge, na kojem je sada nema. To bi potaknulo veći promet Unskom prugom, s obzirom na to da je dizel-gorivo kao jedini dostupni energent preskup za Željeznice Federacije.

Unska pruga je sve donedavno bila elektrificirana, podsjetio nas je Željko Mirković, ali je žica pokradena, jer se nije koristila.

Nakon Azre Bećirspahić i kolege iz SDA USK-a, Asim Kamber, Esad Bašagić i Kasim Mulalić, progurale su inicijativu na Parlamentu da se obezbijede još dva dodatna miliona KM za troškove revitalizacije Unske pruge.

To su, dakle, sada već tri konkretna iskoraka koja daju nadu građanima USK-a u tome da priča o Unskoj pruzi neće ponovo propasti kao što je to bivalo i do sada.

Detaljne informacije

Pored inicijative Željka Mirkovića iz 2015. godine, sličan prijedlog podnosio je i njegov kolega Hajrudin Havić, sad već bivši predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a USK-a.

Zatim, tu su brojne inicijative i poslanika A SDA, naročito inicijative Jasmina Emrića, člana Zastupničkog doma državnog Parlamenta.Emrić je kritikovao državne institucije zbog činjenice da je u 2016. utihnula priča o ponovnoj uspostavi željezničkog saobraćaja na Unskoj pruzi. Postavio je tada i dopunsko zastupničko pitanje, u kojem je zatražio detaljne informacije o planovima za Unsku prugu u 2017, podsjetio nas je Emirić.I evo, u 2017. bar se nešto poduzima.

A što se tiče Krajišnika, kojima je u najvećem interesu da se potpuno revitalizira Unska pruga, ona je za sada jedino pitanje oko kojeg postoji opće jedinstvo kod svih političkih stanaka i njihovih poslanika na svim nivoima vlasti.