Home Blog Page 13

Šekerinska: Nećemo dozvoliti da se ugrozi teško stečeni mir u BiH

Niko od članova bh. Predsjedništva se nije obratio prije početka ovog sastanka.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine borave danas u posjeti sjedištu NATO-a u Briselu, a povod je učešće na sjednici Sjevernoatalnskog vijeća najvišeg zajedničkog organa NATO-a.

Posjeta Briselu dolazi nakon nedavne posjete generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte) Bosni i Hercegovini i susreta s članovima Predsjedništva BiH. Uoči sastanka medijima se obratila zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska.

– Danas u NAC-u pozdravljamo tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji će govoriti o situaciji u Bosni i Hercegovini, kao i o našem važnom partnerstvu. Angažman NATO-a u regionu zapadnog Balkana je dugotrajan, a upravo su prošle sedmice ministri vanjskih poslova NATO-a potvrdili našu čvrstu opredijeljenost za stabilnost regiona i očuvanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini. I dalje imamo zabrinutost zbog najnovijih dešavanja u Bosni i Hercegovini – kazala je Šekerinska.

Podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH

Ona je zatim dala tri kratka komentara.

– Prvo, NATO čvrsto podržava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Dejtonski mirovni sporazum se mora poštovati. To je kamen temeljac stabilnosti i državne arhitekture Bosne i Hercegovine. Drugo, ustavni poredak u Bosni i Hercegovini se mora poštovati. Nećemo prihvatiti bilo kakav sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini i nećemo dozvoliti da se ugrozi teško stečeni mir. NATO ostaje usko povezan sa svojim međunarodnim partnerima u tome. Stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina koristit će svima, a to je i naš sigurnosni interes. Treće, Bosna i Hercegovina je cijenjen partner. Spremni smo za daljnju konsolidaciju naše saradnje kroz implementaciju našeg paketa izgradnje odbrambenih kapaciteta kroz svakodnevne napore našeg štaba u Sarajevu i naše ćelije za podršku političkom angažmanu. Također, kroz blisku saradnju sa našim međunarodnim partnerima, uključujući operaciju EUFOR-a Althea, koju nastavljamo podržavati kroz naš Berlin plus aranžman i sa visokim predstavnikom, čiji autoritet mora biti očuvan. – naglasila je.

Napredak BiH na evropskom putu

Svi želimo vidjeti kako Bosna i Hercegovina napreduje na svom evropskom i euroatlantskom putu, dodala je Šekerinska.

– Mnogo je već postignuto na tom planu i nadamo se i očekujemo da ćemo zajedno sa našim partnerima u Bosni i Hercegovini graditi na ovim temeljima za dobrobit svih koji tamo žive. Radujemo se produktivnom i konstruktivnom angažmanu. Također, radujemo se veoma uspješnom sastanku NAC-a – kazala je u kratkom obraćanju.

Niko od članova Predsjedništva BiH se nije obratio prije početka ovog sastanka.

Napomenimo kako je nedavno nakon prilično oštrih i direktnih komentara koje je o stanju u Bosni i Hercegovini dala visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kalas (Kallas) podršku njenim riječima i stavovima izrazio i pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja Boris Ruge.

(avaz.ba)

Komšić upozorio NAC: Kriza u BiH je sigurnosni problem, prijeti i regionu

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se danas članovima Sjevernoatlntskog vijeća – NAC u Briselu. Prilikom svog obraćanja članovima NAC-a član PBiH Željko Komšić iznio je svoje viđenje trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na put Bosne i Hercegovine prema punopravnom članstvu u NATO savezu.

Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:

“Poštovani članovi Sjevernoatlantskog vijeća,

Imam posebno zadovoljstvo i čast obratiti vam se ukratko i iznijeti moje viđenje trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na put moje zemlje prema punopravnom članstvu u NATO savezu.

U par rečenica, dozvolite mi da kratko podsjetim da je put Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO savezu započeo još 2001. godine, donošenjem odgovarajuće Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.

Svoj zvaničan zahtjev za učešćem u MAP-u (Membership Action Plan) dostavili smo još 2009. godine, da bi NAC u 2018. godini pozvao Bosnu i Hercegovinu da učestvuje u MAP-u.

Već naredne 2019. godine sačinili samo i dostavili prvi Godišnji nacionalni program (ANP), koji smo u dogovoru sa saveznicima preimenovali u Program reformi, te su u prethodnom periodu dostavljena četiri Programa reformi a dostavljanje petog očekuje se veoma brzo.

Ono što možemo zajednički ocijeniti da svi Programi reformi nakon 2019. godine su, zapravo, iste verzije onog iz 2019. godine, te očekujem, od svake naredne evaluacije NATO-a, da to jasno iskaže i postavi se konkretni zadaci pred Bosnu i Hercegovinu.

Osim toga, Bosna i Hercegovina je uzela učešće u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, zatim više misija Ujedinjenih nacija, te najzad niza vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu, gdje je interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ocijenjena veoma visoko.

S druge strane, trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini, inicirana prvostepenom presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, jako je složena, te može predstavljati direktnu prijetnju po sigurnost zemlje i cijelog regiona.

Imamo pravosudni postupak sa jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije jer se tu ne radi o političkom nego, prije svega, o sigurnosnom problemu.

Čak, imamo takve signale da se kroz unutrašnji dijalog pokuša pregovarati i dogovarati neko rješenje, što je zapravo nemoguće, jer ne postoji politički dogovor ili sporazum koji može ili smije devalvirati odluke pravosudnih organa, jer bi to bio konačni udarac na vladavinu prava u našoj zemlji.

Potpuno smo svjesni da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti i čemu im eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a, pa čak i NATO-a, kao jednakih pravnih slijednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 2004. godine.

Koristim ovu priliku da vas podsjetim, kako su snage SFOR-a brzo reagovale 2001. godine u slučaju „Hercegovačka banka“ i spriječile tadašnji udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom „Hrvatska samouprava“.

U kratkom zaključku, želim posebno istaći da Bosna i Hercegovina izdvaja 0.95% svoga GDP-a za odbranu, što je nedovoljno i što je, nažalost, ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura, iako bi on u stvarnosti trebao biti oko 15 milijardi eura.

Ako bismo ukinuli postojanje Fiskalnoga okvira, tada bismo imali dovoljno sredstava da ispunimo i svoju obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje 2% GDP-a za odbranu.

Zbog svega pobrojanog, pozivam NATO saveznike da se u narednom periodu, koji se tiče učešća Bosne i Hercegovine u MAP-u i njegovih 5 poglavlja, dodatna pažnja posveti ispunjavanju političkih kriterija, posebno onih kojih se tiču vladavine prava i demokratije.

U Bosni i Hercegovini, trenutno se vrši udar na vladavinu prava od onih političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji.

U Bosni i Hercegovini postoji pozitivno raspoloženje oko 70% građana koji žele članstvo u NATO-u, što politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ili samo 3 delegata u zakonodavnom organu vlasti koji se zove Dom naroda.

Zato je od suštinske važnosti, da naši saveznici iz NATO-a svoju pažnju, pored vojnih kriterija, usmjere i na političke kriterije, kako bismo otkočili procese, koji Bosnu i Hercegovinu vode ka članstvu u NATO savezu, kao i u zemlju u kojoj postoji vladavina prava i potpuna demokratija.

Hvala vam za pažnju.”

(Vijesti.ba)

Ovo će biti novi iznosi kazni, neke će narasti na 5.000 KM

Ključni segmenti zakona su: popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima koje završavaju izostankom kažnjavanja kao i definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas bi na sjednici trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, čiji su predlagači poslanici SDP-a BiH Saša Magazinović i Jasmin Imamović.

Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma u ponedjeljak je podržala principe predloženog zakona.

Kazne za “bahatu vožnju”

Kako je ranije navedeno iz Kluba poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu PSBiH, uz pomoć kolega poslanika, stručnjaka iz pravosuđa, sudskih vještaka i eksperata iz oblasti saobraćaja kreirano je zakonsko rješenje čiji je cilj dati u ruke alat policiji i pravosuđu kako bi prevenirali tragedije u saobraćaju kojima prečesto svjedočimo i sve učesnike u saobraćaju učinili odgovornijim.

Ključni segmenti zakona su: popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima koje završavaju izostankom kažnjavanja kao i definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja.

– Posebno se u tom smislu precizira prolazak dva i više puta kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja u naselju brzinom iznad 40 km/h, a van naselja 60 km/h iznad ograničenja, prestizanje kolone preko pune linije, vožnja u alkoholiziranom stanju (1,5 g/kg) i pod utjecajem psihoaktivnih supstanci – naveli su predlagači.

Predložene su i kaznene mjere, između ostalog, kazna od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i dva kaznena boda za bahatu vožnju.

– Ako je bahatom vožnjom izazvana saobraćajna nesreća, definirana je kazna od 3.000 do 5.000 KM, devet mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i četiri kaznena boda.

Kazna od 200 do 400 KM za korištenje mobitela u vožnji, nevezivanje pojasa i korištenje uređaja za ometanje radara.

Ako je korištenje mobitela uzrok saobraćajne nesreće, predložena je kazna od 400 do 2.000 KM, oduzimanje vozačke dozvole od jednog mjeseca do šest mjeseci i dva kaznena boda – neke su od predviđenih sankcija.

Magazinović i Imamović posebno ističu da su svjesni potrebe da se mijenjaju i drugi segmenti zakona, ali da su se za ove izmjene kao prioritet odlučili nakon brojnih sastanaka s ljudima iz pravosuđa i policije, na kojima je ponavljano da se prioritetno moraju rješavati najveći uzročnici saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, prije svega brzina, korištenje alkohola i droge, grubo kršenje saobraćajnih propisa i korištenje mobitela.

Osuda vlasti RS-a zbog napada na ustavni poredak

Nakon što Kolegij Predstavničkog doma nije postigao saglasnost, poslanici bi se, u drugom krugu glasanja, trebali izjasniti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu BiH, čiji je predlagač Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma, kao i Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parlamentarnom nadzoru, koji su predložili poslanici: Jasmin Emrić, Zlatan Begić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović.

Iz istog razloga će se u drugom krugu glasanja izjašnjavati i o Prijedlogu rezolucije o osudi napada vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine s pozivom na odlučno djelovanje nadležnih institucija s ciljem zaštite ustavnog poretka, očuvanja mira i poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji su predlagači poslanici: Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Vlatko Glavaš i Zlatan Begić.

Na dnevnom redu današnje sjednice je i više izvještaja i informacija, te davanje saglasnosti za ratifikaciju nekoliko međunarodnih sporazuma i ugovora.

(CH)

Htio platiti račun u restoranu pa se šokirao kada je vidio poruku na njemu: ‘Rasplakalo me…’

‘Ovo me pogodilo ravno u srce! Nasumična djela dobrote su tako moćna! Cijeli moj dan se promijenio, možda čak i cijeli mjesec?’, napisao je Amerikanac Slaughter.

Američki liječnik John Slaughter početkom siječnja otišao je sa suprugom i troje djece na doručak u bistro u Fort Worthu u Teksasu, a to što mu se dogodilo, sada je postalo viralni hit. Kada je htio platiti račun od 85 dolara (81 euro), konobarica mu je rekla da je sve podmireno. Uzeo je račun i na njemu pročitao rukom napisanu poruku: ‘Hvala ti što si divan otac.’ Sve je objavio na Facebooku, a s druge strane računa bila je još jedna poruka…

‘Pa, upravo sam zaplakao u javnosti nakon što je potpuni stranac platio cijeli doručak za moju obitelj – nije bio jeftin! Evo što je pisalo na računu: ‘Od tate za tatu. Hvala ti što si otac kakvog oni trebaju, bez obzira na to tko gleda. Trebamo više muškaraca poput tebe. Hvala ti što nam svima dopuštaš da vidimo tvoju ljubav prema djeci. S poštovanjem, umirovljeni vojni bolničar’, napisao je John pa dodao:

Ovo me pogodilo ravno u srce! Nasumična djela dobrote su tako moćna! Cijeli moj dan se promijenio, možda čak i cijeli mjesec? Sada sam još svjesniji koliko dobrote postoji među potpunim strancima. Kad sam se smirio i objasnio djeci zašto mi idu suze radosnice, moja kći me pitala: ‘Tata, koga ćemo mi danas blagosloviti?’ Vjerojatno nikada neću saznati tko je to učinio niti mu moći zahvaliti osobno, ali obećavam da ću se još više truditi biti najbolji otac koji mogu biti. Roditelji, nemojte glumiti, ali ja ću svakako držati oči otvorene za priliku da ovo dobročinstvo prenesem dalje, napisao je.

Dobio je mnoštvo komentara.

– Divno. Muškarci mogu imati osjećaje i biti što god požele kao i žene – napisala mu je jedna pratiteljica. ‘Uvijek si imao zlatno srce i to se vidi. Nastavi biti drag, emotivan za svoju dragocjenu obitelj’, nadovezala se druga.

(24sata.hr)

EU o BiH, Kallas poručila: Svaki pokušaj razbijanja BiH neprihvatljiv

Ministri vanjskih poslova država članica Evropske unije u Luksemburgu su razgovarali o zapadnom Balkanu i potvrdili potrebu za normalizacijom odnosa Beograda i Prištine i prevazilaženju političke krize u Bosni i Hercegovini.

Sastankom Vijeća EU-a za vanjske poslove predsjedavala je visoka komesarka za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, a razgovarano je i o ratu Rusije u Ukrajini, situaciji na Bliskom istoku, odnosima EU-a i Afrike i o drugim aktuelnim pitanjima, javlja Anadolija.

Ministri su razmijenili stavove i o odnosima EU-a s partnerima iz zapadnog Balkana, fokusirajući se na to kako dalje unaprijediti sigurnosnu i odbrambenu saradnju u suočavanju s političkim izazovima i kako unaprijediti regionalnu stabilnost.

Kako se navodi u saopćenju Vijeća EU, razgovarano je o situaciji u Bosni i Hercegovini i Srbiji i potvrđena je potreba za normalizacijom odnosa Beograda i Prištine.

Kallas je naglasila da su stabilnost i sigurnost regiona od suštinskog značaja za EU.

– Ako pogledate kartu, zapadni Balkan se geografski nalazi u Evropi. Trebali bi biti i u Evropskoj uniji. Zato je proces proširenja iznimno važan i moramo s tim krenuti naprijed. Vidimo Albaniju i Crnu Goru kako čine dobre korake i dobre reforme. Nadamo se da ćemo odatle imati neke uspješne priče – rekla je Kallas.

Dodala je da je Bosna i Hercegovina trenutno u ustavnoj krizi.

– Jasno je da je svaki pokušaj razbijanja Bosne i Hercegovine neprihvatljiv. Politički čelnici moraju premostiti podjele, a ne proširiti ih. A kad sam bila tamo, vidjela sam i da se svi slažu s proširenjem. Dakle, trebali bi donijeti odluke u tom pogledu, jer bi se međunarodna intervencija mogla postupno ukinuti ako svi vide da su sposobni sami donositi odluke – poručila je.

O dijalogu Srbije i Kosova je kazala da je jasno da je normalizacija njihovih odnosa od najveće važnosti.

– Zato se dijalog Beograda i Prištine mora nastaviti. Imenovali smo novog posebnog predstavnika za dijalog Beograda i Prištine, a ja ću ih također posjetiti kasnije u maju – dodala je.

Na kraju je upozorila da Evropska unija jasno poručuje da neće blagonaklono gledati na odlazak stranih zvaničnika na vojnu paradu u Moskvi 9. maja.

Svoje sudjelovanje na ovogodišnjoj paradi za Dan pobjede u Moskvi najavili su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorad Dodik te slovački premijer Robert Fico.

(Vijesti.ba / FENA)

Zlatna generacija: Kickboxing centar “Bihać” osvaja medalje i priznanja za najbolje takmičare

Na državnom prvenstvu Bosne i Hercegovine u kickboxingu, održanom proteklog vikenda u Laktašima, takmičari Kickboxing centra “Bihać” ostvarili su izvanredan uspjeh, potvrdivši još jednom status jednog od najperspektivnijih klubova u zemlji.

U konkurenciji klubova iz cijele BiH, bihaćki borci su se takmičili u disciplinama low kick, point fight i kick light, a ukupno jedanaest predstavnika kluba kući se vratilo s devet medalja – šest zlatnih, dvije srebrene i jednom bronzanom. Zlatom su se okitili Dino Čustović, Mak Čustović, Elmas Mešić, Elvin Šomić, Irma Jusić i Ajša Zulić. Srebrne medalje osvojili su Ismedina Kurtović i Bilal Kurtović, dok je bronzu u disciplini kick light također osvojio Dino Čustović.

Pored izuzetnog ekipnog uspjeha, posebno treba istaći individualna priznanja koja su dodatno naglasila kvalitet rada ovog kluba. Elmas Mešić proglašen je za najuspješnijeg mlađeg kadeta prvenstva, dok je Dino Čustović ponio titulu najuspješnijeg starijeg kadeta. Obojica su, osim medalja, nagrađeni i peharima za najbolje takmičare u svojim uzrasnim kategorijama, što je veliko priznanje kako za njih lično, tako i za stručni tim kluba.

Ovi rezultati ne dolaze slučajno, već su rezultat dugotrajnog i predanog rada, ozbiljne trenažne discipline i jasne sportske vizije. Kickboxing centar “Bihać” nastavlja graditi uspješan put, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni.

Naredni izazov za klub slijedi već početkom maja, kada će njihovi takmičari učestvovati na Europskom kupu u Varaždinu, koji se održava od 2. do 4. maja 2025. godine. Očekivanja su visoka, a rezultatima iz Laktaša ovaj tim je pokazao da je potpuno spreman odgovoriti na nove izazove.

Počinje ispitivanje više od 100 građana koji su prijavili tegobe poslije protesta u Srbiji

Foto: FoNet / Marko Dragoslavić

Prvo osnovno tužilaštvo ove nedjelje počinje ispitivanja građana koji su prijavili tegobe poslije protesta 15. marta, a za sada ih je identifikovano više od 100, saznaje Insajder.

Kako navodi Insajder, Tužilaštvo za sada planira da uzme izjave od više od 100 građana, ali to ne mora da bude konačan broj.

Kako je Insajderu rečeno u Tužilaštvu, paralelno se vodi istraga na utvrđivanju da li je bilo još građana sa tegobama.

Zvuk koji je prekinuo petnaestominutnu tišinu na studentskom protestu 15. marta izazvao je paniku među okupljenima, a mnogi su izjavili da je u pitanju zvučno oružje ili „zvučni top“, koji posjeduje sigurnosni sistem Srbije.

Zbog aktiviranja tog oružja, dosta građana se javilo Kliničkom centru sa tegobama poput problema sa disanjem i pritiskom.

(Vijesti.ba)

Vučić i Dodik planiraju odlazak u Moskvu, EU poručuje – To neće proći nezapaženo!

Evropska unija ne gleda blagonaklono na najave da će pojedini lideri iz regiona prisustvovati vojnoj paradi u Moskvi 9. maja, povodom Dana pobjede.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas, jasno je poručila da takvi potezi neće proći nezapaženo, naročito u kontekstu rata koji Rusija vodi u Ukrajini.

“Učešće na ovom događaju dok traje ruska agresija u Evropi nosi ozbiljnu političku težinu i EU to neće zanemariti“, izjavila je Kallas nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica u Luksemburgu.

Među liderima koji su potvrdili svoj dolazak na paradu su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kao i premijer Slovačke Robert Fico. EU, s druge strane, poziva sve zemlje, posebno one koje teže članstvu, da se solidarišu s Ukrajinom i 9. maja posjete Kijev, umjesto Moskve.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da bi volio tog dana ugostiti evropske čelnike koji su spremni stati uz njegovu zemlju i pružiti joj sigurnosne garancije.

Kallas je dodatno istakla da EU priprema novi, 17. paket sankcija protiv Rusije, a rasprave se vode i o eventualnom uvođenju mjera koje bi se odnosile na energetski sektor, s obzirom da se prihodi od nafte i plina koriste za finansiranje ratnih aktivnosti.

(Vijesti.ba)

Hadžić: Aerodrom Bihać nije šarena laža, gradimo pistu za Airbus i Boeing

Nakon burnih rasprava i niza spekulacija koje su se pojavile u medijima, direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać, Anel Hadžić, poručuje da ovaj ambiciozni infrastrukturni projekat nije šarena laža, već da ide naprijed i da se radi u skladu s najvišim stručnim i aeronautičkim standardima.

“Ne radimo ništa napamet. Svi naši koraci temelje se na stručno izrađenim elaboratima i aeronautičkoj studiji koju je izradila renomirana italijanska kuća, a koju su verifikovale nadležne agencije BHANSA i BHDCA. Na osnovu te studije imamo idejni projekat koji predviđa pistu dužine 1800 metara u prvoj fazi – kategorije 4C, što znači da može primati mlazne avione – te produženje piste do 2100 metara u drugoj fazi”, rekao je Hadžić u razgovoru za Fenu.

Prema njegovim riječima, projekat Aerodroma Bihać dobio je pravosnažnu urbanističku saglasnost, dok se do jula ove godine očekuje građevinska dozvola, nakon čega će uslijediti raspisivanje javnog poziva za izvođenje radova.

“Aerodrom Bihać nije šarena laža. Moramo se vratiti u 2022. godinu kada smo morali izraditi aeronautičku studiju, bez koje ovaj projekat ne bi mogao ni postojati. Na osnovu te studije definisane su dvije faze: prva – pista od 1800 metara, širine 45 metara plus ramena, ukupno 60 metara, te druga faza – pista od 2100 metara s pomjerenim pragom, što efektivno znači 2075 metara”, pojasnio je Hadžić.

Dodao je kako je bilo opstrukcija od strane određenih agencija koje su smatrale da Bihaću nije potreban aerodrom za mlazne avione, već isključivo za turbo-propelerce. No, uz podršku tadašnjih i sadašnjih političkih struktura i prilagođavanje elaborata, JP Aerodrom Bihać odlučio se za rješenje koje će omogućiti prihvat mlaznih aviona.

Posebno je istakao problem sa BHANSA, koji može postati ključna prepreka za realizaciju.

“BHANSA je dužna implementirati devet miliona evra u ovaj projekat, ali trenutno postoji blokada u vezi s međunarodnom presudom o dugu entiteta RS. Ako se ta situacija ne riješi, projekat može biti ozbiljno ugrožen. Pozivam sve političke aktere da učine sve kako bi se taj dug što prije izmirio”, apeluje Hadžić.

Govoreći o špekulacijama koje su se pojavile na pojedinim portalima u vezi s kapacitetom piste, Hadžić je rekao da bihaćka pista nije pravljena za dva sporna aviona, već za cijeli niz letjelica – od Embraer serije 170 do 195, preko Bombardiera, Boeinga 737 nove generacije, pa do Airbus modela 319, 320 i 321.

“Uostalom, ako iko sumnja, neka pogleda aerodrom na grčkom ostrvu Skiathos, gdje je pista 1610 metara, a slijeću Airbus 321neo i Boeing 737 Max”, poručio je Hadžić.

Podsjetio je i da četiri postojeća aerodroma u BiH imaju piste dužine do 2000 metara, ali su ti aerodromi građeni u bivšoj Jugoslaviji. Danas, pod strožijim standardima, takve piste ne bi dobile dozvole za prijem određenih letjelica.

“Naš cilj nije let preko okeana. Cilj je povezivanje Bihaća s evropskim destinacijama u radijusu do 1500 kilometara – Istanbul, Kopenhagen, Madrid… Za to nam ova pista u prvoj fazi potpuno odgovara”, rekao je Hadžić.

Na kraju, direktor JP Aerodrom Bihać istakao je da su sve potrebne pripreme za dobijanje građevinske dozvole već završene i da nema razloga da se dozvola ne izda do jula.

(nezavisne.com)

Hasanović o dugu “Viaductu”: RS nije u stanju servisirati svoje obaveze, država ne može biti zarobljenik

Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović komentarisao je slučaj “Viaduct” i dug koji je napravio entitet Republika Srpska u iznosu nešto većem od 110 miliona KM.

On je nedvosmisleno poručio da rješenja za pitanja koja se odnose na finansiranje Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) i izvršenje presude u slučaju “Viaduct” postoje u okviru važećih zakonskih propisa.

“Međutim, ne može i ne smije se dozvoliti da se odgovornost za neizvršene obaveze jednog entiteta prenosi na cijelu državu i sve njene građane”, istakao je Hasanović.

Kada je riječ o finansiranju BHANSA-e, član 11, stav (5) Zakona o finansiranju institucija BiH propisuje mogućnost donošenja posebne odluke o nepredviđenim rashodima čak i tokom privremenog finansiranja – pod uslovom da ukupni rashodi ne prelaze raspoložive prihode.

“Uz odluku Vijeća ministara BiH, time je otvoren put za zakonito i pravovremeno osiguranje sredstava za rad BHANSA-e, čime se štiti sigurnost zračnog prometa i integritet institucije koja ima ključnu ulogu u međunarodnom saobraćaju. Podsjećam da Republika Srpska već duguje Federaciji BiH iznos od 72 miliona KM na osnovu poravnanja prihoda od indirektnih poreza preko UIO BiH. Taj iznos nije apstraktan broj – to su sredstva koja konkretno pripadaju poreskim obveznicima i građanima FBiH”, objašnjava Hasanović.

Zato je, kako dodaje, važno naglasiti da problem duga prema “Viaductu” nije tehničko pitanje niti stvar političkog dogovora.

“Naprotiv, riječ je o drskom pokušaju bespravnog prisvajanja i trošenja državnih sredstava od strane entiteta Republika Srpska. S tim u vezi, treba imati u vidu i dugogodišnje onemogućavanje obavljanja vanjske revizije u UIO BiH od strane ministara i premijera RS-a. Time se sistematski sprječava adekvatno određivanje koeficijenata za raspodjelu indirektnih poreza. Prema relevantnim procjenama, Bosna i Hercegovina, a posebno Federacija BiH, svake godine budu oštećene za stotine miliona KM koje RS neosnovano prisvaja”, ističe.

Upozorava da slučaj “Viaduct”, kao i svi oni koji neminovno slijede, nije usamljen incident.

“Riječ je o dijelu šire, sistemske strategije podrivanja finansijskog sistema BiH s ciljem njegovog urušavanja. Svaki pokušaj legalizacije takve prakse kroz ad hoc odluke Vijeća ministara BiH bio bi direktan udar na pravnu državu i fiskalni suverenitet. Zabrinjavajuće je i to što ukupni iznos ovog duga premašuje 110 miliona KM, uz dnevne kamate od gotovo 18.000 KM. Stoga je od suštinskog značaja da se ovakvi slučajevi ne relativizuju, jer štete koje proizlaze iz njih nisu ni privremene ni zanemarive. U jeku secesionističkih aktivnosti zvaničnika RS-a, treba jasno poručuti da ovdje nije samo riječ o izbjegavanju već i faktičkoj nemogućnosti vlasti RS da servisiraju svoje finansijske obaveze”, objasnio je Hasanović.

Drugim riječima, dodaje, umjesto lažnog narativa da je Bosna i Hercegovina neodrživa država, jedino što potvrđuju činjenice je da je fiskalna i finansijska situacija u Republici Srpskoj neodrživa, već da RS nije u stanju servisirati svoje obaveze, da se zadužuje pod netransparentnim uslovima kako bi servisirao socijalne sisteme te da je na ovaj način svim finansijskim tržištima i kreditorima poslao poruku da je nelikvidan i nesloventan.

“U skladu s tim, ni Centralna banka BiH ne može ostati nijema. Postupajući po članu 30. Zakona o Centralnoj banci BiH, ova institucija ima pravo i odgovornost da suspenduje transfer dobiti u cilju zaštite svoje finansijske stabilnosti. Ova mjera je izravno povezana s odlukom Suda o pljenidbi nekretnine u vlasništvu Centralne banke u Mostaru, a kao posljedica presude u slučaju ‘Viaduct’. Upravni odbor Centralne banke ima obavezu da spriječi situaciju u kojoj bi aktiva Banke pala ispod vrijednosti pasive – što je zakonski nedopustivo. Zbog toga bi odluka o privremenoj suspenziji isplate dobiti bila ne samo zakonita, nego i neophodna za očuvanje stabilnosti najvažnije finansijske institucije u državi”, kazao je Kasanović.

Smatra da se zabrinutost koju su iskazali kontrolori letenja BHANSA-e mora se shvatiti ozbiljno.

“Njihova poruka, da ne žele snositi odgovornost za dugove koje su napravili drugi, jasno ukazuje na to da sigurnost zračnog prostora BiH ne smije biti predmetom političkih kalkulacija. To je strateški interes države, koji mora ostati iznad bilo čije neodgovornosti. Zato pozivam sve nadležne aktere da postupaju odgovorno, u skladu sa zakonom, i u interesu svih građana BiH. Institucije države moraju biti zaštićene, međunarodne obaveze izvršene, a oni koji duguju, moraju snositi posljedice. Svaki pokušaj da se šteta uzrokovana nemarom jednog entiteta podijeli na cijelu državu neće proći, jer ne može se očekivati da državne institucije i svi građani BiH budu taoci neodgovornosti jednog entiteta”, zaključio je Hasanović.

(klix.ba)

1...121314...1,427Page 13 of 1,427
© Copryright 2004 - 2025.