AMERIČKI predsjednik Donald Trump iskazao je punu podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbánu uoči nadolazećih izbora, nazvavši ga “snažnim i moćnim vođom”. U objavi na svojoj društvenoj mreži, Trump je pozvao Mađare da glasaju za Orbána na izborima koji se održavaju ove nedjelje, 12. travnja, objavljeno je na platformi Truth Social.

Pohvale Orbánovom vodstvu
Trump je istaknuo kako iznimno cijeni mađarskog premijera. “Viktor Orbán uistinu je snažan i moćan vođa, s dokazanim iskustvom u postizanju fenomenalnih rezultata. On se neumorno bori za svoju veliku zemlju i narod te ih voli, baš kao što ja to činim za Sjedinjene Američke Države”, napisao je.

Naveo je i Orbánove uspjehe: “Viktor marljivo radi na zaštiti Mađarske, rastu gospodarstva, otvaranju radnih mjesta, promicanju trgovine, zaustavljanju ilegalne imigracije i osiguravanju zakona i reda!”

Trump se osvrnuo i na odnose dviju zemalja za vrijeme svojeg mandata. “Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dosegnuli su nove visine suradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uvelike zahvaljujući premijeru Orbánu. Radujem se nastavku bliske suradnje s njim kako bi obje naše zemlje mogle dalje napredovati ovim izvanrednim putem do uspjeha i suradnje”, poručio je.

“Ima moju potpunu i totalnu podršku”
Američki predsjednik podsjetio je da je Orbána podržao i na izborima 2022. godine. “Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za ponovni izbor 2022. godine i čast mi je to učiniti ponovno”, stoji u objavi.

Zatim je uputio izravan poziv mađarskim biračima. “Dan izbora je nedjelja, 12. travnja. Mađarska: Izađite i glasajte za Viktora Orbána. On je pravi prijatelj, borac i pobjednik te ima moju potpunu i totalnu podršku za ponovni izbor za premijera Mađarske.” Svoju je poruku zaključio riječima: “Viktor Orbán nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske. Ja sam s njim do kraja!”
(index.hr)

Hormuški moreuz tjera Trumpa na neočekivani kompromis.

U pokušaju da stabilizuje globalno tržište i spriječi dalji rast cijena goriva usljed zatvaranja Hormuškog moreuza, očekuje se da će administracija Donalda Trumpa produžiti izuzeće od sankcija na rusku naftu, što otvara put i za sličan potez sa iranskom naftom.

Prema navodima američkog portala Semafor, koji se poziva na bivše zvaničnike američkog Ministarstva finansija (Treasury) i State Departmenta, Trumpova administracija će ove sedmice najvjerovatnije produžiti takozvani “waiver” (izuzeće od sankcija) na rusku naftu. Ovaj potez će poslužiti kao uvod u produženje ublažavanja sankcija i na iransku naftu kasnije ovog mjeseca.

Ministarstvo finansija SAD-a je prošlog mjeseca dalo zeleno svjetlo za prodaju ranije sankcionisane ruske i iranske nafte koja se već nalazila na moru (u tranzitu), s rokovima do 11., odnosno 19. aprila. Američki ministar finansija Scott Bessent objasnio je ovaj manevar kao ekonomski “džiju-džicu”, čiji je cilj minimiziranje ekonomske štete izazvane ratom sa Iranom, uz predviđanje da će to povećati globalnu ponudu nafte i sniziti cijene na pumpama.

“Druga strana medalje”: Rusija profitira, cijene u SAD-u i dalje visoke
Iako je potez osmišljen kako bi se ugasio “požar” na tržištu, stručnjaci upozoravaju da ima vrlo malo dokaza da su ova ublažavanja zapravo dovela do pada troškova, osim što su privremeno umirila investitore. Zbog ratnih dešavanja na Bliskom istoku i blokade Hormuškog moreuza, Amerikanci trenutno plaćaju u prosjeku 4 dolara za galon goriva, što je najviša cijena od 2022. godine.

S druge strane, širi krug kupaca omogućio je sankcionisanim državama da podignu cijene. Prema analizama stručnjaka, Rusija je u određenim trenucima zarađivala i do 150 miliona dolara dodatnog profita dnevno, dok je većina oslobođene iranske nafte već ionako bila na putu prema Kini.

“Igranje sa iranskom naftom na kraju dana nije pitanje sankcija; radi se o općoj procjeni tržišta u kojem pravcu ide ovaj sukob,” izjavio je Alex Zerden, bivši zvaničnik Ministarstva finansija SAD-a.

Nova paradigma američkih sankcija
Oba produženja izuzeća poslužit će kao najnoviji dokaz da su američke sankcije promijenile oblik tokom drugog mandata predsjednika Trumpa. Od alata koji je služio kao prvi izbor za vršenje ekonomskog pritiska, sankcije su se pretvorile u povremeni mehanizam za ostvarivanje uticaja na tržištima.

“Teško mi je zamisliti scenario u kojem Trumpova administracija ponovo oštro sankcioniše rusku naftu, barem ne u periodu do izbora na polovini mandata (midterms),” ističe Edward Fishman, stručnjak za sankcije.

Ovakav pristup predstavlja jasan otklon od dosadašnje politike. Umjesto da brinu samo o uvođenju sankcija i njihovom uticaju na cijene, američka administracija sada proaktivno ukida sankcije upravo zbog visokih cijena nafte. Sličan scenario Trump je primijenio 2019. godine, kada je ukinuo sankcije jednoj ruskoj kompaniji nakon što je nestašica aluminijuma dovela do skoka cijena.

Kritike iz Kongresa
Ovaj potez, međutim, nailazi na osude s obje strane američkog političkog spektra. Kritičari ističu da se ovim stvara opasan presedan: sankcionisane nacije sada vide da, ukoliko uzvrate dovoljno jako, Sjedinjene Američke Države mogu ustuknuti.

Republikanski senator Thom Tillis iz Sjeverne Karoline otvoreno je izrazio skepticizam: “To mi se zaista ne sviđa. Ako je ovo samo privremeni ‘izduvni ventil’, razumijem zašto administracija to mora učiniti — ali dugoročno gledano, to nije dobro.”

U međuvremenu, dok se pregovori o okončanju rata s Iranom nastavljaju, stručnjaci očekuju da će Trump nastaviti pokazivati skepticizam prema sankcijama, oslanjajući se više na carine i vojne akcije kao primarne instrumente svoje vanjske politike.
(SB)

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je uspješnom i korisnom posjetu sina američkog predsjednika Donalda Trampa Mlađeg Banjaluci, te istakla da je događaj pokazao da političko Sarajevo ne smatra da je Republika Srpska u BiH.

Cvijanovićeva je napomenula da se pojavila serija različitih netačnih tumačenja i naklapanja iz Sarajeva u vezi sa tim događajem, ali da ni jedan komentar nije bio da je tako važna ličnost došla u BiH.

“Sve što se dešava na liniji Republike Srpske i spoljašnjeg svijeta, u kojem su i SAD, jeste dogovor izabranih predstavnika i ljudi koji imaju političku snagu da u ime Republike Srpske nešto dogovore”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da lobisti služe za sasvim drugu priču, te da to očigledno nije jasno političkom Sarajevu.

“Umjesto da smo svi zajedno rekli kako je ova posjeta značajna, juče cijeli dan imamo kampanju laganja, petljanja, izmišljanja, a u tu zamku su upali i pojedini predstavnici opozicije, komentarišući da će posjetu morati neko da plati”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona smatra da bi opozicija trebala da zauzme zreo stav u vezi dolaska Trampa Mlađeg u Banjaluku, umjesto što pričaju kako će to da plate poreski obveznici.

“Neće to da plate ni poreski obveznici, niti iko drugi, ali je činjenica da se taj događaj obezvređuje produkovanjem dezinformacija, te da se vjerovatno intimno plaše da nije neki veći razlog iza toga”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da razumije stav opozicije da pokuša umanjiti značaj događaja koji organizuje vlast, te ocijenila da sa druge strane treba da postoje linije u politici kada to ne treba raditi.

“Ako ste patriota i želite sve najbolje, a niste opterećeni samo time što ne podnosite vlast ili ne zavidite što vi niste na vlasti, onda morate razmišljati dugoročno da li je tako nešto značajno u pozicioniranju Srpske na mapi kao mjesta u koje je došla tako važna ličnost”, rekla je Cvijanovićeva.Мапе

Ona je navela da se Republika Srpska već godinu dana nalazi u snažnoj diplomatskoj ofanzivi, te da koristi svoje mogućnosti da komunicira i da omogući istini da nađe svoj put.

“Naš cilj je put ka istini i put ka pravednosti i otklanjanju nepravde pod kojoj smo morali živjeti, tako što su primjenjivani dvostruki aršini i standardi na nas u Srpskoj i na sarajevsku političku elitu”, rekla je Cvijanovićeva.

Istakla je da političko Sarajevo već tri decenije koristi sve alate spoljne politike kako bi ocrnilo Republiku Srpsku i Srbe.

“Došlo je vrijeme da oni koji odlučuju razumiju da je BiH u svojoj postavci takva da možemo da bude samo decentralizovana, i ta svijest raste i nama je u korist da pričamo o toj temi”, napomenula je Cvijanovićeva.

Ona smatra da je u prethodnih četiri godine, za razliku od Republike Srpske, BiH jako nazadovala, jer ne može da postigne kompromis o suštinskim pitanjima.

“Kako može napredovati zemlja u kojoj neki stranac misli da može da promijeni zakon?”, upitala je Cvijanovićeva.

Ona smatra da nije dobro da jedan dio BiH radi protiv drugog dijela, nego da umjesto toga treba razgovarati.

Ali, dodala je ona, dijaloga nema, jer je političkom Sarajevu važnije da ne uspije Republika Srpska ili da se obračunaju sa SNSD-om i njenim liderom Miloradom Dodikom, nego što im je stalo do uspjeha BiH.
(CH)

U RATU u kojem nije bilo pobjednika, čini se da će najveći gubitnik biti izraelski premijer Benjamin Netanyahu, ulaskom u krhko i neodređeno primirje s Iranom. Nakon godina Netanyahuovih prijetnji Iranu, njegovih ispada u u UN-u, mahanja sumnjivim dosjeima pred svjetskim medijima i diplomatskog pritiska na predsjednike SAD-a da pristanu na rat, izraelski sukob pokazao se kao potpuni promašaj, piše The Guardian.

Političke optužbe za neuspjeh
Procjena američke obavještajne zajednice da su izraelska predviđanja o promjeni režima i revoluciji u Iranu bila “farsična” pokazala se točnom. Izraelska procjena da će rat trajati od nekoliko dana do najviše nekoliko tjedana bila je tragično pogrešna.

Prema izraelskom Kanalu 12, Netanyahu je još prije dva dana nagovarao Donalda Trumpa da ne pristane na prekid vatre. Američki predsjednik je jedan dan upućivao genocidna upozorenja Teheranu, da bi već sljedeći dan popustio i, prema nekim izvješćima, u potpunosti marginalizirao Izrael.

“Nikada u cijeloj našoj povijesti nije se dogodila ovakva politička katastrofa. Izrael nije bio ni blizu stola kada su se donosile odluke o srži naše nacionalne sigurnosti”, napisao je na X-u Yair Lapid, glavni izraelski oporbeni čelnik.

“Vojska je izvršila sve što se od nje tražilo, a javnost je pokazala izvanrednu otpornost, no Netanyahu je politički i strateški podbacio i nije postigao nijedan od ciljeva koje je sam postavio. Trebat će nam godine da popravimo političku i stratešku štetu koju je Netanyahu prouzročio svojom arogancijom, nemarom i nedostatkom strateškog planiranja.”

Čelnik ljevičarske stranke Demokrati, Yair Golan, također je prekid vatre nazvao Netanyahuovim “strateškim neuspjehom”. “Obećao je povijesnu pobjedu i sigurnost za generacije, a u praksi smo dobili jedan od najtežih strateških neuspjeha koje je Izrael ikada doživio”, rekao je Golan. “To je potpuni neuspjeh koji ugrožava sigurnost Izraela u godinama koje dolaze.”

Urušen ugled
Stvarnost je takva da je Netanyahu sve stavio na kocku u ovom ratu. Nije uspio osigurati pad teokratskog režima, zaplijeniti teheranske zalihe visoko obogaćenog urana niti značajno oslabiti državu. Time je globalni ugled Izraela – već masovno narušen njegovim djelovanjem u Gazi, gdje je optužen za genocid – pretrpio dodatnu štetu.

Unatoč Trumpovim tvrdnjama, moć Korpusa čuvara islamske revolucije ojačana je jer je Teheran postigao svoj primarni cilj – preživjeti jednomjesečni napad dviju najvećih svjetskih vojnih sila. Režim je ranjen, ali netaknut, sa značajnim vojnim kapacitetima, te će vjerojatno težiti brzom ponovnom naoružavanju tražeći prilike za odmazdu.

U tom kontekstu, Netanyahuovo inzistiranje na nastavku napada u južnom Libanonu čini se bahatim. Izraelska namjera stvaranja nove sigurnosne zone dovodi njegove snage u izravan sukob s borcima Hezbolaha, koji su se povijesno pokazali vještima u borbi na vlastitom terenu. Teški i nenajavljeni masovni zračni napadi na Libanon čine se kao kazneni čin raseljavanja nakon neuspjeha u Iranu.

Ozbiljne posljedice
Posljedice u javnom mnijenju i diplomaciji vjerojatno će biti još ozbiljnije. U Americi se politički konsenzus koji datira iz 1960-ih vidljivo raspada. Ulogu Izraela u guranju Trumpa u rat napadaju i progresivci i krajnja desnica, dok je podrška Izraelu općenito na povijesno niskim razinama, čak i među židovskim biračima.

Zatim, tu su i domaće posljedice za Netanyahua u izbornoj godini. Daleko od toga da je transformirao sigurnosnu situaciju, iz rata izlazi bez ijednog ispunjenog obećanja. Izraelcima je jasno da, unatoč tome što je godinama govorio o uklanjanju “egzistencijalne” prijetnje, uvjeti ostaju uglavnom nepromijenjeni.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei je možda mrtav, ali naslijedio ga je njegov tvrdolinijaški sin. Umjesto da zatvori poglavlje iranskog nuklearnog programa, čini se da teheranski plan u 10 točaka, koji je Trump nazvao izvedivom osnovom za pregovore, uključuje prihvaćanje iranskog prava na obogaćivanje urana.

Uvjeti američko-iranskih pregovora za sada više nalikuju na okvir međunarodnog nuklearnog sporazuma Baracka Obame – koji je Netanyahu tako žestoko sabotirao – nego na neku novu stvarnost.

Prilika koja se neće ponoviti
Za neke, poput vojnog dopisnika Haaretza Amosa Harela, neuspjeh je bio sastavni dio Netanyahuovih ratnih planova. “Mnoge slabosti koje dijele sadašnja američka administracija i izraelski sustav pod Netanyahuom došle su do izražaja: sklonost kockanju na temelju neutemeljenih želja, plitki i nedovršeni planovi te zanemarivanje stručnjaka”, rekao je Harel.

Izraelcima je također jasno da je sukob u proteklih mjesec dana bio jedinstvena prilika za vođenje kampanje takvih razmjera uz punu potporu SAD-a. Drugi sukobi su mogući, ali šansa za ponavljanje tako dugotrajnih neprijateljstava čini se dalekom. Nakon što je dobio rat koji je dugo želio – i doživio neuspjeh – Netanyahu vjerojatno neće dobiti drugu priliku uz američku podršku.

S obzirom na to da je to godinama bila opsesivna politička tema izraelskog premijera, postavlja se pitanje: koja je sada njegova svrha? “Ovo je sada četvrti put zaredom – u Gazi, jednom u Libanonu i dvaput u Iranu – da su se njegova hvalisanja o potpunoj pobjedi i uklanjanju egzistencijalnih prijetnji pokazala kao prazna obećanja”, zaključio je Harel.
(index.hr)

ŠPANJOLSKI premijer Pedro Sanchez pozvao je u srijedu Europsku uniju da suspendira Sporazum o pridruživanju s Izraelom iz 1995. godine, ugovor koji regulira trgovinsku i političku suradnju, nakon novog vala napada na Libanon. Sanchez je osudio, kako je naveo, “nedopustiva” kršenja međunarodnog prava od strane Tel Aviva, piše Anadolu Agency.

U objavi na društvenoj mreži X Sanchez je napisao: “Danas je Netanyahu pokrenuo svoj najžešći napad na Libanon otkako je ofenziva počela”. Zanemarivanje života i međunarodnog prava od strane izraelskog premijera opisao je kao “nedopustivo”.

Španjolski premijer poručio je kako se moraju poduzeti hitne mjere te da “Europska unija mora suspendirati svoj Sporazum o pridruživanju s Izraelom”. Zatražio je i da “Libanon mora biti dio prekida vatre”, aludirajući na primirje postignuto u utorak između SAD-a i Irana. Sanchez je dodao i kako “međunarodna zajednica mora osuditi ovo novo kršenje međunarodnog prava”.

Nadalje je naglasio potrebu za odgovornošću, poručivši: “Ne smije biti nekažnjivosti za ova zločinačka djela”. Prema podacima libanonskog ministra zdravstva, u izraelskim napadima ubijeno je najmanje 254 ljudi, a 1400 je ozlijeđeno. Ministar je napomenuo da su brojke preliminarne.

Španjolski premijer poručio je kako se moraju poduzeti hitne mjere te da “Europska unija mora suspendirati svoj Sporazum o pridruživanju s Izraelom”. Zatražio je i da “Libanon mora biti dio prekida vatre”, aludirajući na primirje postignuto u utorak između SAD-a i Irana. Sanchez je dodao i kako “međunarodna zajednica mora osuditi ovo novo kršenje međunarodnog prava”.

Nadalje je naglasio potrebu za odgovornošću, poručivši: “Ne smije biti nekažnjivosti za ova zločinačka djela”. Prema podacima libanonskog ministra zdravstva, u izraelskim napadima ubijeno je najmanje 254 ljudi, a 1400 je ozlijeđeno. Ministar je napomenuo da su brojke preliminarne.
(index.hr)