Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi sastao se u četvrtak u Pekingu s generalnim direktorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaelom Marianom Grossijem, javila je Xinhua.
Wang, član Političkog biroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, rekao je da se borbe na Bliskom istoku proširuju, a njihov utjecaj se ubrzano prenosi. Konkretno, ako se ciljaju nuklearni objekti, doći će do neizmjerno ozbiljnih posljedica i ljudi u regiji bit će gurnuti u tešku situaciju, rekao je Wang.
Potrebno je spriječiti uzastopnu eskalaciju sukoba, koja bi mogla potkopati svjetski mir i regionalnu stabilnost, rekao je Wang, dodajući da je historija više puta dokazala da militarizam nipošto nije pravi put u svijetu. Samo trenutnim prekidom neprijateljstava i nastavkom dijaloga i pregovora mogu se istinski eliminirati temeljni uzroci sukoba, naglasio je.
Napominjući da je svijet danas u previranju, rekao je da neke zemlje gaze pravila silom i zamjenjuju saradnju maltretiranjem. Međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata suočava se s neviđenim izazovima, međunarodni sistem s Ujedinjenim nacijama (UN) u svojoj srži doživljava krizu povjerenja i postoji stvarna opasnost da se svijet vrati zakonu džungle, dodao je Wang.
Kina će čvrsto podržavati i prakticirati multilateralizam, štititi autoritet i status Povelje UN-a, posvetiti se revitalizaciji i jačanju UN-a te promovirati izgradnju pravednijeg i ravnopravnijeg sistema globalnog upravljanja, naglasio je.
Napominjući da IAEA igra značajnu ulogu u globalnom upravljanju nuklearnim programima, snosi sve istaknutije međunarodne odgovornosti i snosi očekivanja ljudi svih zemalja, Wang je rekao da je Kina spremna ojačati saradnju s IAEA, zaštititi međunarodni režim neširenja nuklearnog oružja i uložiti napore u održavanje mira.
Grossi je rekao da se svijet danas suočava s neizvjesnostima, a promjene su toliko duboke da ih je teško predvidjeti i izazivaju zabrinutost, te da se sve zemlje moraju udružiti kako bi se suočile s ovim izazovima.
Četiri globalne inicijative koje je predložila kineska strana u potpunosti pokazuju čvrstu podršku Kine međunarodnom sistemu sa UN-om u njegovom središtu, što IAEA visoko cijeni, istakao je Grossi.
Kina je glavna nuklearna sila i važan član IAEA, rekao je Grossi, dodajući da se IAEA pridržava politike jedne Kine i da je spremna produbiti komunikaciju i saradnju sa tom zemljom u rješavanju relevantnih žarišta i promovisanju miroljubive upotrebe nuklearne energije, zajednički čuvajući međunarodni režim neširenja nuklearnog oružja i održavajući svjetski mir i stabilnost.
Američki predsjednik Donald Trump ustvrdio je da Iran silno želi postići dogovor, ali da to ne smije otvoreno pokazati jer se njegovi čelnici boje reakcije vlastitog režima i američke strane.
Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, Trump je rekao da Teheran pregovara i da “jako želi postići dogovor”, ali da se to boji javno priznati.
“Pregovaraju i jako žele postići dogovor, ali boje se to reći jer misle da će ih ubiti njihovi ljudi. Boje se i da ćemo ih mi ubiti”, rekao je Trump. U nastavku je utvrdio da nikada nije vidio vođu neke zemlje koji toliko malo želi biti na toj funkciji kao iranski čelnik.
“Nikad nije postojao čelnik neke zemlje koji je manje želio taj posao od onoga tko vodi Iran. Ne želim to. Slušamo neke od stvari koje govore, čujemo ih vrlo jasno. Kažu: ‘Ne želim to. Htjeli bismo da budete sljedeći vrhovni vođa.’ Ne, hvala, ne želim to”, rekao je Trump.
Njegove izjave dolaze usred nastavka rata i rastućih nagađanja o mogućem dogovoru između Washingtona i Teherana. Iranska strana posljednjih dana javno odbacuje tvrdnje da vodi pregovore sa SAD-om, dok Trump istodobno tvrdi da postoje pomaci i da je dogovor moguć.
Trump je i ranije davao slične izjave u svom prepoznatljivom stilu. Krajem travnja prošle godine, odgovarajući na pitanje ko bi trebao biti novi papa nakon smrti pape Franje, našalio se pred novinarima da bi on “volio biti papa” i da bi mu to bio “prvi izbor”.
Osim toga, Trump je prošle godine izazvao i val kritika među katoličkim vjernicima nakon što je na službenim kanalima Bijele kuće objavljena slika generirana umjetnom inteligencijom, na kojoj je Trump prikazan kao papa.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump objavio je poruku na društvenoj mreži Truth Social u kojoj je kritikovao članice NATO saveza zbog, kako tvrdi, izostanka podrške u sukobu s Iranom.
“NATO članice nisu uradile apsolutno ništa da pomognu s luđačkom nacijom Irana, koja je sada vojno desetkovana. SAD-u ne treba ništa od NATO-a, ali nikada ne zaboravite ovaj veoma važan trenutak”, poručio je Trump.
Njegova objava dolazi u trenutku sve izraženijih političkih neslaganja unutar Sjedinjenih Država o načinu vođenja operacija protiv Irana.
Podsjetimo, Trump je tokom obraćanja na donatorskoj večeri Republikanske stranke u Washingtonu pokušao opravdati napade na Iran, izbjegavajući termin “rat” i insistirajući da je riječ o “vojnoj operaciji”. Tom prilikom priznao je da je očekivao teže ekonomske posljedice, uključujući veći rast cijena nafte i pad berze, ali je naglasio da mu to nije bilo presudno.
Iako tvrdi da SAD “pobjeđuju u velikom stilu”, priznao je da sukob već utiče na svakodnevni život građana kroz rast cijena goriva i troškova života, poručujući da su takve posljedice prihvatljive kako bi se spriječilo da Iran dođe do nuklearnog oružja. Ipak, ankete pokazuju rastuće nezadovoljstvo javnosti, dok Trump za negativnu percepciju optužuje medije.
Istovremeno, Iran i dalje zadržava sposobnost izvođenja napada u regiji, a zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno destabilizira globalno tržište nafte. Kritike dolaze i iz redova republikanaca, gdje pojedini zvaničnici traže više informacija o planovima administracije i upozoravaju na oprez, posebno kada je riječ o mogućem slanju kopnenih trupa.
(klix.ba)
Na Kantonalnom takmičenju iz matematike učenici JU OŠ „Harmani II“ ostvarili su izvanredan uspjeh – svi predstavnici škole izborili su plasman na federalno takmičenje, još jednom potvrdivši da se znanje, trud i predan rad itekako isplate.
Posebno smo ponosni na sljedeće rezultate:
U VI razredu, Aiša Hodžabegović osvojila je prvo mjesto uz mentorstvo Tatjane Tomić.
U VII razredu, Amal Mujezinović osvojio je treće mjesto, uz mentorstvo Emine Dervić Prša.
U VIII razredu, Una Šumar osvojila je drugo mjesto, uz mentorstvo Azre Brkić.
U IX razredu, Faris Dervišević osvojio je treće mjesto, uz mentorstvo Almine Dizdarić.
Ovi rezultati nisu samo brojke – oni su dokaz posvećenosti, ljubavi prema znanju i izuzetne saradnje između učenika i njihovih mentorica.
Od srca čestitamo našim vrijednim učenicima i njihovim predanim nastavnicama na ovom velikom uspjehu, te im želimo mnogo sreće i uspjeha na predstojećem federalnom takmičenju!
Na održanom Gradskom takmičenju u košarci, ženska košarkaška ekipa JU OŠ „Harmani II“ ostvarila je zapažen uspjeh osvojivši treće mjesto.
U jakoj konkurenciji, učenice su pokazale izuzetnu borbenost, timski duh i veliku posvećenost, dostojno predstavljajući svoju školu i potvrđujući kvalitet sportskog rada.
Velike zasluge za ovaj rezultat pripadaju i njihovom nastavniku Zlatko Budimlić, koji ih je predano pripremao i vodio kroz takmičenje.
Ovaj uspjeh još je jedan dokaz da se trud, disciplina i zajedništvo uvijek isplate.
Ponosni smo na naše košarkašice i želimo im još mnogo uspjeha u budućim sportskim izazovima!
Na Kantonalnom takmičenju iz matematike, održanom 24. marta 2026. godine, učenici JU Gimnazija „Bihać“ još jednom su potvrdili visok nivo znanja i predan rad, ostvarivši izvanredne rezultate.
Posebno su se istakle istakla Hodžabegović, učenica prvog razreda, koja je osvojila prvo mjesto, uz mentorstvo profesora Muharema Mušić i Lamija Vojić iz trećeg razreda, koja je osvojila prvo mjesto uz mentorstvo profesora Dine Kuduzović.
Značajan uspjeh ostvarila je i Hana Hodžabegović, učenica četvrtog razreda, koja je osvojila drugo mjesto, također uz mentorstvo profesora Muharema Mušića.
Vrlo dobre rezultate postigli su i Timur Harbaš (četvrto mjesto, prvi razred) te Selma Dragušić (četvrto mjesto, drugi razred), uz mentorstvo profesora Muharema Mušića i Sanja Mihić.
Ovi rezultati još jednom potvrđuju kontinuiran kvalitet rada škole, kao i posvećenost učenika i njihovih profesora.
Supruga premijera Izraela Benjamina Netanyahua Sara Netanyahu izjavila je: “Moja djeca su pretrpjela sramotu i nasilje samo zato što su djeca premijera”.,
Dok je to izgovarala, do nje je sjedila surpuga Denisa Bećirovića, Mirela Bećirović i pila vodu.
Američki predsjednik Donald Trump pokušao je “odbraniti” napad na Iran tokom obraćanja na donatorskoj večeri Republikanske stranke održanoj u srijedu u Washingtonu, dok rastu ekonomske posljedice sukoba i sve glasnije kritike dolaze čak i iz redova njegove stranke.
Govoreći na događaju u Union Stationu, Trump je izbjegao koristiti riječ “rat”, naglašavajući da se radi o “vojnoj operaciji”.
“Neću koristiti riječ rat jer kažu da to nije dobro. Ako koristite riječ rat, onda vam treba odobrenje. Zato ću koristiti izraz vojna operacija”, rekao je Trump.
On je također priznao da je očekivao negativnije ekonomske posljedice.
“Mislio sam da će cijene nafte više porasti. Očekivao sam da će berza pasti, ali to mi nije bilo važno”, kazao je.
Trump je ustvrdio da Sjedinjene Američke Države “pobjeđuju u velikom stilu”, ali je priznao da rat utiče na svakodnevni život građana, uključujući rast cijena goriva, duža čekanja na aerodromima i sve veće troškove života.
Trump je poručio da su kratkoročne ekonomske posljedice prihvatljive.
“Ne mogu reći da ne želim utjecaj na cijene nafte nekoliko sedmica ili mjeseci i pustiti Iran da ima nuklearno oružje”, rekao je, dodajući: “Morali smo ukloniti rak. Rak je bio Iran s nuklearnim oružjem i mi smo ga uklonili.”
Ipak, istraživanja javnog mnijenja pokazuju rastuće nezadovoljstvo. Prema anketi koju je objavio Associated Press u saradnji s NORC centrom, 59 posto Amerikanaca smatra da su američki napadi na Iran bili pretjerani, dok je 45 posto izrazilo ozbiljnu zabrinutost zbog cijena goriva u narednim mjesecima.
Trump je za negativnu percepciju okrivio medije, tvrdeći da ne prenose njegovu ocjenu da je Iran vojno poražen.
“Ako slušate vijesti, pomislili biste da gubimo rat, a zapravo uništavamo drugu stranu”, rekao je.
Međutim, Iran i dalje zadržava sposobnost izvođenja napada u regiji, a zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno je destabiliziralo globalno tržište nafte.
Kritike i iz redova republikanaca
Zabrinutost raste i među republikanskim zvaničnicima. Senatorica Lisa Murkowski izjavila je da građani traže više informacija o planovima administracije i mogućem slanju kopnenih trupa u Iran.
“Ima mnogo pitanja na koja ljudi žele odgovore, a trenutno ih ne dobijamo dovoljno”, rekla je Murkowski.
Slične primjedbe iznio je i kongresmen Mike Rogers, predsjednik Odbora za oružane snage Zastupničkog doma, koji je kritikovao Pentagon zbog nedostatka informacija tokom zatvorenog brifinga.
“Želimo znati više o tome šta se dešava, koje su opcije i zašto se razmatraju, ali ne dobijamo dovoljno odgovora”, rekao je Rogers, upozorivši da bi eventualno slanje trupa moralo biti “promišljeno i oprezno”.
Pentagon, u međuvremenu, razmatra raspoređivanje hiljada vojnika iz 82. zračno-desantne divizije na Bliski istok.
Republikanska kongresmenka Nancy Mace bila je još oštrija, poručivši nakon brifinga da neće podržati slanje američkih vojnika na teren u Iranu.
“Obrazloženja koja su predstavljena javnosti nisu ista kao ona koja smo danas čuli. Taj jaz je duboko zabrinjavajući”, navela je.
S druge strane, kongresmen Nick LaLota smatra da bi ishod sukoba mogao dugoročno ojačati konzervativni pristup nacionalnoj sigurnosti, ali je pozvao na oprez do daljnjeg razvoja situacije.
Predsjednik Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta Richard Hudson ocijenio je da je prerano donositi političke zaključke, ističući da vjeruje Trumpovim tvrdnjama da će sukob biti kratkotrajan.
(klix.ba)
Supruga predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mirela Bećirović prisustvovala je na konferenciji koju je organizovala prva dama SAD-a Melanija Trump, a koja je između ostalog govorila o budućnosti umjetne inteligencije u obrazovanju.
U svom govoru, Bećirović je navela kako joj je čast prisustvovati na ovakvoj konferenciji.
“Velika je čast biti ovdje danas i učestvovati u diskusiji koja oblikuje budućnost naše djece – AI u obrazovanju. Hvala prvoj dami Melaniji Trump na pozivu kako bismo razgovarali o danas. Umjetna inteligencija već mijenja način kako se obrazujemo i razgovaramo. Djeca danas u učionicama odrastaju u digitalnom svijetu”, rekla je.
Naglasila je koliko umjetna inteligencija može biti važan alat u obrazovanju.
“Baš zbog toga, obrazovni sistem mora naći način da koristi tehnologiju na način da ona bude korisna studentima. Umjetna inteligencija može biti snažan alat u edukaciji. Može pomoći profesorima da bolje razumiju potrebe učenika. Ipak, nastavnici ostaju važni za razvoj vrijednosti kod djece. Važno je da AI koristimo kao alat podrške nastavnicima, a ne kao njihovu zamjenu”, ističe.
Na kraju, govorila je i o tome koliko BiH prepoznaje ulogu AI-ja u obrazovanju.
“U BiH također prepoznajemo važnost digitalne transformacije obrazovanja. Naši univerziteti rade na razvoju i primjeni AI-ja u našem obrazovnom sistemu. Također, jačamo digitalne vještine studenata. Svjesni smo izazova. Pitanje etike, sigurnosti i zaštite djece u digitalnom prostoru mora biti u centru naših politika. Kao majka, vjerujem da je obrazovanje najvažnije ulaganje u budućnost. Naša odgovornost je dati djeci znanje i vrijednosti kako bi koristili tehnologiju tako da izgrade bolje društvo”, zaključila je Mirela Bećirović.
Inače, prva dama SAD-a Melania Trump pokrenula je program “Zajedničko stvaranje budućnosti”, a 45 zemalja članica prisustvuje inauguralnom samitu koalicije.
U svom uvodnom govoru, prva dama je naglasila važnost globalnih partnerstava i potvrdila svoju posvećenost osiguravanju da djeca svugdje imaju priliku učiti, rasti i napredovati u brzo razvijajućem digitalnom svijetu. Pozvala je članove koalicije da poduzmu mjere kroz partnerstva, istraživanja i regionalni angažman kako bi unaprijedili misiju zajedničkog podsticanja budućnosti.
“Naša zajednička vizija daje prioritet djeci iznad političke filozofije, geografskih granica i lokalnih predrasuda. Zajedno možemo proširiti pristup obrazovanju i tehnologiji i opremiti sljedeću generaciju vještinama koje su im potrebne za uspjeh”, rekla je Melanija Trump.
Također, zahvalila se svim državama članicama koje učestvuju na ovom skupu.
“Dobrodošli Albanija, Antigva i Barbuda, Aruba, Bosna i Hercegovina, Bangladeš, Belize i Bolivija. Posebna mi je čast što su nam ovdje u Washingtonu prisutni Burundi, Zelenortski Otoci, Kongo, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, Ekvatorijalna Gvineja, Estonija, Francuska, Gambija, Gruzija, Gana i Gvatemala. Pozdrav Izraelu, Keniji, Kosovu, Litvaniji, Malti, Malaviju, Crnoj Gori, Maroku, Nigeriji, Sjevernoj Makedoniji, Palauu, Panami i, naravno, Paragvaju. Zdravo Poljskoj, Rumuniji, Senegalu, Srbiji, Sejšelima, Sijera Leoneu, Sloveniji, Svetom Kittsu i Nevisu, Ukrajini i UAE”, zaključila je.
(Klix.ba)
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je poručio da je dogovor o okončanju rata s Iranom blizu, iako je Teheran odbacio njegov plan primirja u 15 tačaka te iznio vlastite široke zahtjeve za zaustavljanje borbi, istovremeno pokrećući nove napade na Izrael i zaljevske arapske države.
Dva pakistanska zvaničnika opisala su američki prijedlog u 15 tačaka, navodeći da predviđa ukidanje dijela sankcija, povlačenje iranskog nuklearnog programa, ograničenja za rakete te ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji uobičajeno prolazi petina svjetske nafte.
Iran je preko državne televizije predstavio vlastiti plan, koji uključuje obustavu ubistava njegovih zvaničnika, mehanizme da se osigura da se protiv Irana više ne vodi novi rat, ratnu odštetu, okončanje neprijateljstava te priznanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom.
“Do sada nikakvi pregovori s neprijateljem nisu vođeni i ne planiramo nikakve pregovore”, poručio je kasnije iranski ministar vanjskih poslova za državnu televiziju.
Trump je, međutim, na republikanskoj donatorskoj večeri u srijedu navečer insistirao da razgovori s iranskim čelnicima traju.
“Pregovaraju, usput rečeno, i žele sklopiti dogovor toliko očajnički, ali se boje to reći jer misle da bi ih vlastiti ljudi mogli ubiti”, rekao je Trump.
Broj poginulih u ratu porastao je na više od 1.500 ljudi u Iranu, gotovo 1.100 ljudi u Libanonu, 20 u Izraelu i 13 pripadnika američke vojske, kao i na određeni broj civila na kopnu i moru u području Zaljeva. Milioni ljudi u Libanonu i Iranu raseljeni su zbog sukoba.
Najnoviji razvoj događaja:
Australija je privremeno ograničila putovanje dijela iranskih državljana u tu zemlju zbog bojazni da se, zbog rata, ne bi željeli ili mogli vratiti u domovinu.
Ograničenja, koja stupaju na snagu u četvrtak i traju šest mjeseci, odnose se na nosioce iranske posjetilačke vize (Subclass 600).
Ove vize izdane su za više od 7.000 Iranaca koji planiraju posjetiti Australiju radi turizma, poslovanja ili posjete porodici.
“Kada dobijete iznenadni sukob kao što je ovaj s Iranom, imate veliki broj ljudi kojima su već izdate vize, a koji, da danas apliciraju, zapravo ne bi bili podobni”, rekao je ministar imigracija Tony Burke u obraćanju Parlamentu u četvrtak.
Vlasti će u periodu od šest mjeseci ponovo procijeniti aplikacije za vize, a nepoznat broj ljudi bit će izuzet iz novih ograničenja.
Aktivisti u Iranu izvijestili su o žestokim udarima u ranim jutarnjim satima u četvrtak u okolini Isfahana, grada koji se nalazi oko 330 kilometara južno od Teherana.
Reformski nastrojene novine Ham Mihan objavile su na internetu izvještaje o napadima u tom području.
Isfahan je domaćin velike iranske zračne baze i drugih vojnih objekata, kao i jednog od nuklearnih postrojenja koje su Sjedinjene Američke Države bombardovale tokom 12-dnevnog rata između Izraela i Irana u junu.
Poluzvanična novinska agencija Fars, bliska Revolucionarnoj gardi, opisala je napade kao usmjerene na “dva stambena područja”, ne iznoseći dodatne detalje.
Ranije je izraelska vojska saopćila da je okončala “široku seriju udara” širom Irana, uključujući i područje Isfahana.
U četvrtak ujutro u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, oglasila se uzbuna za raketni napad na mobilnim telefonima stanovnika.
Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saopćilo je da je u četvrtak ujutro presrelo više dronova iznad svoje naftom bogate istočne provincije.
Kuvajt je izvijestio da radi na presretanju dolazeće iranske vatre u ranim jutarnjim satima u četvrtak.
Bahrein je također u četvrtak rano ujutro aktivirao sirene za raketnu uzbunu.
Protivzračna odbrana Ujedinjenih Arapskih Emirata u prvim satima četvrtka također je radila na presretanju dolazećih projektila.
Snage SAD-a pogodile su do sada više od 10.000 ciljeva u ratu s Iranom, izjavio je komandant Centralne komande američke vojske.
Američki admiral Brad Cooper izjave je dao u video poruci koju je Centralna komanda objavila u ranim jutarnjim satima u četvrtak.
“Ako kombinujete ono što smo mi postigli s uspjesima našeg izraelskog saveznika, zajedno smo pogodili još hiljade ciljeva”, rekao je Cooper. “Naši precizni udari preplavili su iransku protivzračnu odbranu, a naše borbene misije imaju opipljive efekte.”
Cooper je dodao da su SAD uništile 92 posto “najvećih plovila iranske mornarice”.
“Sada su izgubili sposobnost da na smislen način projiciraju pomorsku moć i utjecaj u regiji i svijetu”, rekao je.
Iran, međutim, i dalje drži čvrstu kontrolu nad Hormuškim moreuzom, uskim izlazom iz Perzijskog zaljeva, putem napada dronovima i raketama na brodove.
Cooper je također rekao da su SAD pogodile više od dvije trećine iranskih fabrika za proizvodnju municije.
“Danas smo oštetili ili uništili više od dvije trećine iranskih postrojenja za proizvodnju raketa, dronova i mornaričke opreme te brodogradilišta i nećemo stati na tome”, naglasio je. “Na putu smo da u potpunosti eliminišemo širi iranski vojnoindustrijski aparat.”
Satelitske fotografije koje je analizirala agencija Associated Press, a koje je kompanija Planet Labs PBC dostavila s dvosedmičnim zakašnjenjem, pokazuju da su izraelski i američki udari bili usmjereni na brodogradilišta i raketne pogone.
Iran do sada nije javno priznao materijalne gubitke u ratu.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius opisao je rat s Iranom kao ekonomsku “katastrofu” i poručio da Njemačka ne želi biti “uvučena” u sukob.
Pistorius je u četvrtak rekao da je Njemačka spremna pomoći u osiguravanju bilo kakvog mira kada bude postignut te je apelirao da se prekid vatre što prije dogovori.
“Da budem potpuno jasan, ovaj rat je katastrofa za svjetske ekonomije”, rekao je Pistorius novinarima u zgradi australskog Parlamenta.
“Od samog početka niko nas nije konsultovao. Niko nas ranije nije pitao. To nije naš rat i zato ne želimo biti uvučeni u njega”, dodao je.
Pistorius se medijima obratio u nacionalnoj prijestolnici Canberri nakon sastanka sa svojim australskim kolegom Richardom Marlesom.
(klix.ba)
