Azra Dedić iz Bihaća, prva zaposlena osoba u BiH s Down sindromom, koja se već deset godina aktivno bavi i džudom, osvojila je srebrenu medalju u A kategoriji takmičenja u G-džudu u Italiji.
Hrabra Azra, istinska zaljubljenica u džudo, s dvije pobjede i jednim porazom protiv predstavnice Rusije osvojila srebrenu medalju i još jednom pokazala da je čeka sjajna džudo karijera.
Iako je Azra priželjkivala osvajanje zlatne, srebrena medalja nije joj umanjila sreću i veselje.
„Zlato je prošli put osvojila u Pordinoneu, a sad je osvojila srebro. Međutim, ovo je sad najjači turnir u regiji koji je bio u italijanskom gradu Raveni“, kazala je za portal Radiosarajevo.ba majka Remzija Dedić.
Na ovom međunarodnom turniru gdje je učestvovao 181 takmičar iz 18 država, kako priča Remzija, plijenila je pažnju, jer su na turnir došle kompletne ekipe, a Azra je bila sama iz BiH sa svojim trenerom Fikretom Bečićem, no podrške nije nedostajalo.
„Italijani, ako se ne bori njihov tim – navijaju za Azru, isto tako Slovenci. Tu su bile još ekipe iz Brazila, Andore, Britanije, Rumunije… To je bio nevjerovatan osjećaj“, prepričava nam ponosna majka.
Azra je pokazala da je dobro organizirana i da uspijeva sve stići.
“Uvijek nosi kimono. Poslije posla tri puta sedmično trenira gdje spremna čeka s nestrpljenjem oca koji dolazi po nju. Trener nam je rekao da ona i dalje trenira s istim žarom, voljom i željom i da nikakve promjene ne osjeti otkako radi”, ponosno će za kraj razgovora majka Remzija .
O društveno-ekonomskoj valorizaciji i zaštiti srednjeg toka rijeke Une, od Bihaća do Bosanske Otoke, govorili su uvodničari prof. dr. Halid Merdanić, profesorica Greta Župančić, te prof. dr. Vladana Alibabić i Azra Hromadžić. Još formiranjem „Unskih smaragda“ počelo se razmišljati o zaštiti srednjeg toka rijeke Une na potezu od Bihaća do Bosanske Otoke jer na području Bosanske Otoke nastaju prvi oblici sedrenih tvorevina pa bi bila šteta da to blago bude uništeno kada se tu može proučavati njihov nastanak, kazao je na početku svog izlaganja uvodničar dr. Halid Merdanić.
Da bi se ovo postiglo, profesor Merdanić ističe potrebu zatvaranja postojeće magistralne ceste Bihać – Bosanska Krupa kroz kanjon Une, kada bude izgrađena započeta saobraćajnica preko Srbljanskog platoa. Profesorica Vildana Alibabić s Biotehničkog fakulteta je u svom izlaganju kazala kako je u BiH formirana Mreža zaštićenih područja ili područja koja bi to trebala biti u okviru „Natura 2000.“ – europske mreže zaštićenih područja.
U Unsko-sankom kantonu potrebno je prihvatiti tu inicijativu i, kako kaže Alibabić, izvršiti pritisak na naše institucije da se započne procedura zaštite srednjeg toka rijeke Une. U tom pravcu učesnici građanskog foruma su usvojili proklamaciju kojom se želi zaštiti srednji tok Une.
Štrbački buk je 24 metra visok vodopad na rijeci Uni na nadmorskoj visini od 294 metra.
Nalazi se na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dijelom je Nacionalnog parka Una. Uz martinbrodske vodopade jedan je od najljepših na rijeci Uni. Geomorfološki je spomenik prirode.
Slapovi Štrbački buk dobili su naziv po obližnjem mjestu Donji Štrpci u Hrvatskoj, a najlakše im se dolazi sa Bosanske strane, skrečući u mjestu Orašac na dobro uređen makadamski put u dužini od oko 7km…
A kako je danas bilo na najljepšem vodopadu pogledajte u fotogaleriji.
Poljoprivreda u Federaciji Bosne i Hercegovine sektor je koji nije dovoljno iskorišten, a tematskom sjednicom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja je održana danas pokušalo se doći do rješenja.
Jedna od zdravijih grana poljoprivrede je malinarstvo, a predsjednik Udruženja proizvođača, prerađivača, otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća Enver Avdić kazao je da se mora pomoći ovom sektoru da bi nastavio s rastom.
Iako je pohvalio napredak proizvodnje malina kazao je da to neće trajati vječno ako ne dobiju podršku.
– Ne smijemo dozvoliti da ovo stane, jer sve što se uloži vratit će se višestruko – rekao je Avdić.
Dodao je da je malinarstvo zaposlilo 60.000 ljudi, a da, uz domaćinski odnos prema tom sektoru može biti i više.
U prošlog godini neto izvoz maline, istakao je, bio je 80 miliona KM, a da bi ove godine trebao preći cifru od 100 miliona.
– Za jednu KM koju uvezemo za malinarstvo izvezemo 40 KM. Malo je sektora koji se mogu pohvaliti ovim modelom razvoja, ali podrška ne smije izostati – poručio je Avdić.
Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka FBiH Mehmed Nikšić govorio je na tematskoj sjednici uime grane kojom se on bavi naglašavajući da oni nisu u poziciji kao malinari, te da imaju problema.
Potcrtao je da ih ”uništavaju parafiskalni nameti kojih u FBiH ima više od 400”.
Naveo je da se moraju napraviti prioriteti u svim odnosima prema poljoprivrednicima, između ostalog i kad su u pitanju poticaji.
Tvrdi da se više pomaže onima kojima je poljoprivreda ”hobi” nego stvarnim proizvođačima.
”Hobista” je, kaže, na hiljade, a nezadovoljstvo je izrazio i zbog velikog broja udruženja koja umrežuju i ljude koji nemaju veze s poljoprivredom i proizvodnjom.
Poslanica Saveza za bolju budućnost u Predstavničkom domu PFBiH Azra Hadžić, koja je i inicirala tematsku sjednicu, kritikovala je ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudina Dedića i pozvala ga da podnese ostavku.
Navela je da ministar ne shvata ozbiljno probleme u poljoprivredi.
– Očekivali smo da ćete napraviti određene poteze, da ćete prevazići probleme, da nećete dozvoliti da uđemo u ovu godinu s neisplaćenim poticajima koji se vuku iz 2014. godine – kazala je Hadžić.
Ministar Dedić je na početku tematske sjednice istakao da je ministarstvo koje vodi naslijedilo brojne probleme i da je to jedino ministarstvo u kojem nije bilo zvanične primopredaje funkcije jer raniji ministar nije imao informaciju o stanju u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Naglasio je da pritisak na resorno ministarstvo, u proteklom periodu, najviše vrše oni koji su godinama koristili poticaje, a na to nisu imali pravo.
Rekao je da su poticaji jedan od problema u poljoprivredi zbog neuređenosti koja je naslijeđena, naglašavajući da su postali socijalna, a ne razvojna komponenta.
– U poljoprivredu ulaze mnogi zbog poticajnih sredstava – naglasio je Dedić te dodao da su oko 2.500 obrtnika i pravnih osoba korisnici poticaja, i 12.000 fizičkih osoba.
Federalna porezna uprava je dostavila podatke da je među 12.000 fizičkih osoba 2.000 korisnika koji su zaposleni u raznim državnim službama, 2.500 penzionera te 450 korisnika socijalne pomoći.
– Struktura korištenja poticajnih sredstava nije dobra, u tome je problem – naglasio je Dedić.
Šef Kluba SBB-a u Predstavničkom domu PFBiH Nasir Beganović je akcentirao da je problem u poljoprivredi evidentan i da ministra ne amnestira činjenica da je loše stanje naslijedio.
– Na to se odmah trebalo reagirati, izaći pred ovaj parlament i reći imamo veliki problem u poljoprivredi – potcrtao je Beganović.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PFBiH Edin Mušić pozvao je sve predlagače zaključaka s tematske sjednice o stanju u poljoprivredi FBiH da ih dostave u pisanoj formi dostavi da bi bio sačinjen konačni prijedlog zaključaka.
O tom prijedlogu Predstavnički dom će se, po riječima Mušića, izjasniti na prvoj sjednici nakon dostavljanja konačnog prijedloga zaključaka Kolegiju Doma.
Budući da su tokom današnje sjednice poslanici Socijaldemokratske partije i Demokratske fronte uputili u proceduru prijedlog za izgasavanje nepovjerenja Vladi FBiH, Mušić je pojasnio pravila u tom slučaju. On će taj prijedlog uputiti Vladi čije očitovanje treba da bude dostavljeno Parlamentu najkasnije za 30 dana.
Po dobijanju stava Vlade FBiH, na prvoj narednoj sjednici Predstavničkog doma prijedlog će biti dat na izjašnjavanje poslanicima.
Zasjedanje Predstavničkog doma završeno je večeras nakon cjelodnevnog rada.
Bosna i Hercegovina nije srpska, niti hrvatska, niti bošnjačka, ona pripada svima te, stoga, svi moraju biti ravnopravni, a političari u BiH to moraju shvatiti da bi građanima pružili bolju budućnost, kazala je danas bivša poslanica u Evropskom parlamentu i dugogodišnja predsjednica Komisije za jugoistočnu Evropu u Evropskom parlamentu Doris Pack.
Stoga će, kako je rekla, međunarodna konferencija o temi “BiH: Korak do statusa zemlje kandidata – Možemo li ubrzati proces?” biti odlična prilika za razmjene ideja i prijedloga koji će pomoći BiH da ubrza svoj put ka Evropskoj uniji (EU).
Kako je najavljeno na današnjoj press-konferenciji u Sarajevu, ovu trodnevnu međunarodnu konferenciju koja će biti održana u Bihaću od 19. do 21. maja organizira Panevropska unija BiH.
Tokom konferencije više od stotinu sudionika govorit će o trenutnoj situaciji u BiH, regiji i cijeloj Evropi, integracionim izazovima te ispunjavanju uvjeta za kandidatski status BiH.
Pack je istakla činjenicu da BiH još nije članica EU mogu promijeniti samo bosanskohercegovački političari, jer se unutrašnji problemi mogu rješavati samo unutar zemlje.
– Tri naroda u BiH moraju zajednički raditi na tom problemu kako bi BiH pristupila EU – naglasila je.
Članica Predsjedništva Panevropske unije BiH Jasmina Pašalić kazala je nešto više o Panevropskoj uniji BiH te podsjetila da je formirana 1994. godine.
Od tada pa do danas, kako je istakla, ova organizacija usmjerava svoje aktivnosti ka promociji BiH u međunarodnim okvirima kao evropske zemlje koja, ipak, nije institucionalno vezana za EU.
Također je istakla da je Panevropska unije dala značajan doprinos reformama i promjeni političke atmosfere u BiH, koji se ogleda kroz upućivanje apela državnim institucijama da brže donose i usvajaju reforme neophodne za ulazak BiH u EU te stvaranja osnove za BiH kao funkcionalne i efikasne države.
Kazala je da svaka godišnja konferencija završi donošenjem deklaracije koja uvijek identificira nešto novo, odnosno potrebe BiH za promjenama da bi što brže i efikasnije krenula ka statusu zemlje kandidata.
Direktor predstavništva Fondacije “Konrad Adenauer” u Sarajevu, glavnog partnera konferencije, Karsten Dummel konstatovao je da je potrebno imati političku volju da bi se “izravnao put BiH ka EU”.
– Nekada je ta politička volja jača izvana, nego unutar zemlje. Zbog toga je naš zadatak ujediniti sve pozitivne snage i ići naprijed – zaključio je.
Savjetnik predsjednika Panevropske unije BiH Haris Ćutahija najavio je da će tokom konferencije u Bihaću biti održana tri panela te da će neki od govornika biti i predsjednik Međunarodne panevropske unije Alain Terrenoire, potpredsjednici Federacije BiH (FBiH) Melika Mahmutbegović i Milan Dunović, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark te zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.
Priču iz Krajine, koja se počela širiti društvenom mrežom Facebook, odlučili smo podijeliti i s našim čitaocima u nadi da ćemo jednom dječaku vratiti osmijeh na lice.
Ne znamo kako se zove, ali ima 10 godina, sa Johovice je, i ako ste prolazili ovim naseljem u Velikoj Kladuši, vjerovatno ste ga zapazili kraj ceste s lopatom u ruci. Da, dobro ste pročitali. Lopatom. Jer, kako je rekao našem čitaocu Edinu Zarifoviću, koji se zaustavio i pričao s dječakom, ovo dijete popravljanjem puta zarađuje novac za život.
Pa, eto, ako i vas put nanese u pravcu Johovice i ugledate plavokosog dječaka kojem ne znamo ime kako drži lopatu i popravlja put, stanite, popričajte s njim pa onda sami odlučite želite li mu pomoći ili ne.
Jer, dok njegovi vršnjaci provode vrijeme za kompjuterom, ili u igri s drugom djecom, jedu slatkiše, imaju bezbrižno djetinjstvo i jedva podignu i kašiku sa stola, neka djeca imala su manje sreće i u ranim godinama saznaju šta znači rad, šta znači raditi da bi mogao preživjeti.
Bakir Izetbegović ranije je izjavio da je imao nekoliko prijetnji smrću od kako je na poziciji člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Gostujući u Pressingu, Izetbegović je prvi put konkretno govorio o ovome. Podsjećamo, Izetbegović je ranije kazao da je imao 30-ak prijetnji, od kojih je nekoliko bilo smrću.
Izetbegović nije prijavio niti jednu prijetnju – ali je kazao da su njemu prijavljene.
“Agencija mi je prijavila. Nisam ja prijavio. Ova koja se bavi mojom sigurnošću. Da mi je zaprijetio čovjek iz Bihaća. Da su mu ušli u prostorije, našli bombe i tako dalje”, kazao je Izetbegović – pa nastavio:
“Da mi je čovjek sa Pala prijetio da će me upucati snajperom. Jer mu je sin poginuo u ratu. Da su ga zatim legitimisali 50 metara od moje kuće. Došao s Pala. Nisam ja te ljude legitimisao nego oni koji se bave mojom sigurnošću i prijavili mi tu stvar”, kazao je Izetbegović za N1.
Institucija mu je to prijavila, kaže – odnosno Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, gdje su pomenuli da je bila 31 prijetnja, od kojih su nekoliko njih bile vrlo ozbiljno.
Kazao je da nije želio prijavljivati i problematizirati nešto “što se nigdje u svijetu ne problematizira”.
“Ako moja žena može stradati zato što sam ja član Predsjedništva, ja ću se pobrinuti da je zaštitim”, kazao je Izetbegović.
“Nigdje na svijetu nemate slučaj da supruga predsjednika nije zaštićena, nisam ja znao da kod nas nije to tako”, kazao je Izetbegović – odgovarajući i na pitanje o aferi “službeni automobil”, nakon kojeg su i otkriveni ovi detalji o prijetnjama Bakiru Izetbegoviću.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić na početku tematske sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine o stanju u poljoprivredi FBiH je kazao da pritisak na resorno ministarstvo vrše oni koji su godinama koristili poticaje, a na to nisu imali pravo.
Istakao je da su poticaji jedan od problema u poljoprivredi, zbog neuređenosti koja je naslijeđena, naglašavajući da su poticaji postali socijalna, a ne razvojna komponenta.
“U poljoprivredu ulaze mnogi zbog poticajnih sredstava”, naglasio je Dedić te dodao da su oko 2.500 obrtnika i pravnih osoba korisnici poticaja, i 12.000 fizičkih osoba.
Federalna porezna uprava je dostavila podatke da je među 12.000 fizičkih osoba 2.000 korisnika koji su zaposleni u raznim državnim službama, 2.500 penzionera te 450 korisnika socijalne pomoći.
“Struktura korištenja poticajnih sredstava nije dobra, u tome je problem”, naglasio je Dedić.
Govoreći o naslijeđenim problemima u resornom ministarstvu kazao je da su 48,3 miliona KM obaveza koje je Ministarstvo, u dogovoru s Vladom FBiH, stavilo u proceduru revizije.
Revizijom je, između ostalog, do sada, poništeno sedam miliona KM rješenja zbog raznih nepravilnosti, izrečeno je 77 zabrana korisnicima poticaja, a Vlada FBiH je poništila 68 rješenja po pravu nadzora.
“Izdali smo 53 rješenja o povratu sredstava čime je 200.000 KM vraćeno u budžet Federacije BiH”, rekao je Dedić.
Tematska sjednica Predstavničkog doma PFBiH o stanju u poljoprivredi u FBiH, po riječima poslanice Azre Hadžić, iz Saveza za bolju budućnost BiH, inicirana je iz redova te stranke radi razmatranja problema u poljoprivrednom sektoru.
Ministar za borce u Vladi USK-a Dževad Malkoč najavio je održavanje javne rasprave u maju
U Unsko-sanskom kantonu postoje 133 boračka udruženja i paradoksalna je činjenica da sva zagovaraju ukidanje brojnih udruženja i formiranje krovne organizacije. O tome, ali i o ostalim pitanjima koja ih muče, borci će moći reći svoje na javnoj raspravi. Kako je najavio ministar za borce u Vladi USK-a Dževad Malkoč, javna rasprava održava se u maju, i to o nacrtu zakona o boračkim udruženjima od posebnog interesa za BiH.
Jednokratne pomoći
Boračke populacije zbog brojnosti udruženja nisu u koordinaciji, neuređene prilike pogoršavaju situaciju u kojoj se borci nalaze.
– Zakonom o fondacijama i udruženjima tri čovjeka mogu osnovati bilo koje udruženje, pa, između ostalog, i boračko. Nadam se da će i nacrt zakona o boračkim udruženjima konačno regulirati da imamo jedno krovno boračko udruženje za opći interes boračke populacije, kaže ministar Malkoč.
Druga strana medalje, boračkog pitanja je da još postoji mnogo ratnih veterana koji se ni 22 godine od rata nisu snašli, žive u siromaštvu i predstavljaju rizičnu grupu onih koji pate od PTSP-a. Policija Unsko-sanskog kantona je nedavno u posljednji čas zaustavila jednog borca koji se pokušao spaliti. Na osnovu obavještajnih saznanja, pretresli su ga i pronašli uz njega flašu sa benzinom. Odmah je upućen u Kantonalnu bolnicu radi pružanja pomoći. Društvo nije bezosjećajno spram ovakvih slučajeva, a Vlada Kantona je donijela odluku da se pruži jednokratna pomoć od 2.000 KM jednom ratnom veteranu koji je u teškoj ekonomskoj situaciji, a koji je nedavno ponovo postao otac. Ali, za većinu siromašnih boraca se ni ne zna, razlozi su što ne postoji jedinstveni registar boraca, uz to što oni obično trpe do zadnjeg. Ratni vojni invalidi iz Unsko-sanskog kantona također trpe, ali oni su barem malo bolje organizovani. Tako su se prošlog mjeseca dovezli u kolicima u Skupštinu Unsko-sanskog kantona, samo da poslanicima kažu da više ne žele da trpe neljudske uslove pod kojima nabavljaju i obnavljaju protetiku.
Za njih se nabavljaju pelene, zavoji i čarape najslabijeg kvaliteta, nakon čega im se ponovo otvaraju rane. Također, kada mijenjaju proteze, njihove stare bivaju uništene na licu mjesta iako bi invalidi mogli imati koristi od starih proteza, barem privremeno u slučaju ako su im nove na popravku. No, uvijek se stiče dojam da su borci samo kolateral biznisu koji ne smije stati. U Bihaću je održana i redovna godišnja skupština RVI. Osvrnuli su se na ove probleme, uz obećanje nadležnih da će putem Zavoda zdravstvenog osiguranja riješiti sve probleme nabavke ortopedskih pomagala. Iz RVI-ja USK-a su stava da podržavaju stvaranje i objavu jedinstvenog registra branitelja, te smanjenja broja boračkih udruženja. Ali, njima smeta i to što je Unsko-sanski kanton jedini u Federaciji BiH gdje su odjeljenja za boračku zaštitu pod ingerencijom kantonalnog Ministarstva za boračka pitanja, a ne općina i gradova, što im dodatno otežava ostvarivanje prava koja proističu iz Zakona o dopunskim pravima boraca.
Koliko nas ima?
Pripadnici Petoga korpusa Armije RBIH, okupljeni u Udruženju Zaboravljeni branioci, bili su aktivni, pa su organizovali mirnu šetnju gradskim ulicama. Zaustavili su se pred zgradom kantonalnog Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida. Podsjetili su ministra Dževada Malkoča da borci u Federaciji BiH nemaju borački dodatak, dok borci u Republici Srpskoj taj dodatak imaju. Zar za 22 godine nije bilo vremena da se to riješi, pitao je borac Muharem Pašalić iz Bosanske Krupe. To ih opet vraća na problem s jedinstvenim registrom boraca, jer država nije u mogućnosti pružiti minimum prava borcima dok barata sa cifrom od 500.000 učesnika rata. Čak i njihova reducirana procjena, da je boraca bilo duplo manje, ne nailazi na odobravanje u ovoj populaciji. Bilo nas je, kažu, manje i od toga. Kraj aprila i početak maja probudio je borce u Krajini, čak su i nosioci najvećeg ratnog priznanja Zlatni ljiljan zasjedali. Ono što ljiljanima naročito smeta, pa su digli svoj glas, jeste nedosljedna primjena Zakona o pravima boraca.
– U pravilu, djeca iz redova boračkih populacija trebala bi imati prednost pri zapošljavanju nakon što su institucije morale prilagoditi pravilnike prema Zakonu. U praksi to nije tako, zaključeno je na Skupštini zlatnih ljiljana.
Primjedbi na primjenu zakona ne nedostaje, potrebe za jedinstvenim registrom i zakonom o boračkim udruženjima su velike, želje demobilisanih boraca, zlatnih ljiljana, ratnih vojnih invalida su iste. Aktivnosti boračkih grupa sve je više, pa je realno očekivati da će ova godina biti u znaku borbe za njihova prava.
U organizaciji Unskih smaragda, Nacionalnog parka Una danas je sedmu godinu za redom, održana centralna manifestacija obilježavanja 17. maja – Dana rijeke Une. Ovogodišnjoj proslavi u eko selu Natura Art u bihaćkom naselju Lohovo, pored aktivista Unskih smaragda, prisustvovali su učenici OŠ Kulen Vakuf-Orašac, članovi Crvenog križa Bihać, te brojne osobe iz javnog života grada Bihaća.
Obilježavanju Dana rijeke Une prisustvovao je i Davor Župa, predsjedavajući Gradskog vijeća Bihać, koji je čestitajući Unskim smaragdima i uposlenicima NP Una dan rijeke Une, kazao da se danas prisjećamo i Boška Marjanovića, osnivača Unskih smaragda i čovjeka koji je pokazao kako se bori za rijeku Unu.
“Mi u gradskoj upravi podržavamo sve aktivnosti koje za cilj imaju zaštitu rijeke Une. To podrazumijeva i inicijativu oko proglašenja parka prirode uzvodno od zone NP Una prema Bihaću i dalje kroz kanjon prema Bosanskoj Krupi. Svaka aktivnost koja za rezultat ima zaštitu Une i razvoj turizma za grad Bihać je itekako važna, a potvrda tome jeste i skori završetak projeka izgradnje kanalizacionog sistema za otpadne i oborinske vode zahvaljujući kojem će rijeka Una biti još čišća” -kazao je predsjedavajući Župa.
U svojim obraćanjima Mejasa Dupanović, predsjednica Unskih smaragda i Amarildo Mulić, direktor NP Una, kazali su da su Bišćani pokazali veliko zajedništvo kada je u pitanju očuvanje rijeke Une i jasno poslali poruku protivljenju gradnji hidrocentrala na Uni i njenim pritokama.
“Rijeka Una nije samo prirodna ljepota Bihaća, USK-a i Bosne i Hercegovine, već je ona evropska i svjetska atrakcija i jedinstvena rijeka koja cijelim svojim tokom daje život gradovima i naseljima kroz koja protiče i zato je ona za nas u pravom smislu riječi život“- kazao je u svom obraćanju Amarildo Mulić, direktor NP Una.
U okviru ovogodišnjeg obilježavanja 17. maja – Dana rijeke Une održan je i ekološki sat o rijeci, a potom je uslijedilo već tradicionalno druženje svih učesnika i organizatora.
