U organizaciji Udruge za promociju biciklizma ”Hercegovina Bicikl” i Biciklističkog kluba „Mostar“ jučer je održana druga po redu biciklistička cestovna utrka pod nazivom ”Estrella Damm Hercegovina Classic 2015”, a koja je okupila bicikliste iz sedam zemalja.
Radi se o kružnoj utrci sa startom i ciljem ispred Tržnog centra „Mepas Mall“ u Mostaru, a vožena je kroz Široki Brijeg, Posušje, Grude, Ljubuški, Čapljinu i Stolac.
Ukupna dužina utrke bila je 165 kilometara. Kako je utrka uvrštena u kalendar utrka Biciklističkog saveza Bosne i Hercegovine, ista je i bodovana za Premijer ligu Bosne i Hercegovine.
Među oko 150 biciklista, učešće na ovoj prestižnoj sportskoj plejadi vrhunskih biciklista, uzeli su i članovi Biciklističkog kluba „Bihać“, koji su ostvarili zavidan rezultat.
Veteran „A“ kategorije na ovogodišnjem „Hercegovina Classic“ Amir Bašanović, osvojio je drugo mjesto u svojoj kategoriji, te time gradu na Uni donio još jednu pobjedu, koju BK „Bihać“ posvećuje rijeci Uni, budući da je medalja osvojena na dan rijeke Une. Zapažen rezultat imao je i dugogodišnji član BK „Bihać“, Nedim Alagić (Elite), koji je u ukupnom plasmanu zauzeo visoko 6. mjesto, a 2. mjesto među bosanskohercegovačkim vozačima.
Prvak Hercegovine za 2015. godinu je član BK „Partizan“ iz Beograda, Dušan Kalaba, koji je ovogodišnju etapu utrke odvezao za 4:08:03 sata.
Savjet mjesne zajednice Centar u saradnji sa Udruženjem dijabetičara i JU Dom zdravlja Bihać za građane Mjesne zajednice Centar organizuje akciju mjerenja šećera u krvi i krvnog pritiska dana 19.05.2015. godine (utorak) u 09:00 sati u prostorijama mjesne zajednice.
Ljubuški, Bihać, Visoko, Bosanska Krupa, Goražde, Konjic, Tešanj, Prozor/Rama, Livno i Žepče iz Federacije BiH te Banja Luka, Bijeljina, Teslić, Gradiška i Laktaši iz Republike Srpske, općine i gradovi su iz naše zemlje uključeni u Program certifikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okružjem u jugoistočnoj Europi (BFC SEE).
Tehničko tajništvo za ovaj program u FBiH je Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu REDAH, čiji nam je direktor Ivan Jurilj najavio da bi se uvjeti za certifikaciju, na razini BiH, mogli ispuniti do kraja ove godine.
Novi certifikati
Jurilj nam objašnjava da su trenutačno evaluatori na terenu, pripremaju izvješće te je još prerano govoriti koliko su pojedine općine ispunile kriterija. Nakon toga, najavljuje, uslijedit će verifikacija i tek onda certifikacija.
– Ima tu mnoštvo kriterija koji se moraju ispuniti. Jedni su manje važni, drugi nisu, jedni su eliminacijski… Mislim da će u skorije vrijeme biti završeni procesi evaluacije, pa ćemo vidjeti kakvo je stanje, ističe naš sugovornik.
Pobrojane su općine započele s aktivnosti na uvođenju tog certifikata, dok su Sanski Most i Prijedor već ispunili kriterije i posjeduju spomenuti certifikat. Također, iz Gospodarske komore Republike Srpske stigla je vijest da je i Grad Banja Luka ispunio uvjete za certifikaciju grada s povoljnim poslovnim okruženjem prema zahtjevima BFC SEE standarda te da je ostvario ukupnu ocjenu od 92,5 posto. U Komori ističu da će svečano uručenje certifikata biti uručeno na regionalnoj BFC SEE konferenciji, koja se planira održati 26. svibnja u Neumu. Što se tiče RS-a, iz Komore RS-a su izvijestili ovaj tjedan i da je potpisan ugovor o provođenju programa certifikacije Trebinja kao jedinice lokalne samouprave s povoljnim poslovnim okruženjem. Direktorica Komore, Dragica Ristić, rekla da je grad Trebinje ispunio više od 50 posto predviđenih kriterija za certifikaciju, čime je osigurao uvjete za pristupanje ovom programu. Prema njezinim riječima, grad Trebinje, nakon potpisivanja ugovora, imenovat će odgovarajući tim koji će raditi na procesu certifikacije.
– Radit će i s certifikatorima koji će pregledati dokumentaciju, pratiti cijeli proces i dati odgovarajuće zadatke s ciljem poboljšanja uvjeta privređivanja, nakon čega slijedi proces evaluacije, navela je Ristić. Zamjenik gradonačelnika Trebinja, Neđo Ćebedžija, izrazio je očekivanje da će ova lokalna zajednica vrlo brzo okončati proces certifikacije.
– Prepoznali smo da je to dobro za sam grad, koji je i bez ovoga ispunio dosta uvjeta, jer investitori traže pojednostavljene procedure, pogodnosti, brzinu i učinkovitost, a nadamo se da ćemo uz pomoć Gospodarske komore još brže ostvariti zacrtane ciljeve, rekao je on.
Povoljna klima
Na putu do certifikata općine trebaju ispuniti 12 kriterija i više od 80 podkriterija koji podrazumijevaju unaprjeđenje procedura, jačanje transparentnosti, smanjivanje birokracije i pribavljanje svih dokumenata i podataka potrebnih gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima u planiranju poslovanja i donošenju investicijskih odluka.
Program podržavaju Njemačka agencija za međunarodnu suradnju (GIZ), kroz projekt Otvoreni regionalni fond za modernizaciju općinskih usluga u jugoistočnoj Europi, Švicarska agencija za razvoj i suradnju (SDC) i USAID Sida Projekt unaprjeđenja lokalnog razvoja (GOLD). Istog je u 2007. osmislila Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj NALED u Srbiji, a proširena je i na susjedne zemlje: BiH, Hrvatsku i Makedoniju te je formirana regionalna Mreža za povoljno poslovno okruženje koja je zadužena za unaprjeđenje uvjeta za rad postojećeg gospodarstva i privlačenje novih investicija u navedenim zemljama.
Program je namijenjen općinama i gradovima koji imaju odgovarajuće kapacitete i strateški su opredijeljeni da unaprijede poslovni ambijent, privuku investicije i potaknu razvoj lokalne ekonomije. Investitorima koji žele preseliti ili proširiti svoje poslovanje u jugoistočnu Europu, BFC SEE služi kao jamstvo da općina ima povoljnu klimu za investiranje.
– Općenito, u BiH nedostaje izgradnja pozitivne percepcije, kako države, tako i pojedinačno svake općine, jer se moramo natjecati u privlačenju investitora u naš prostor. To natjecanje znači da nudimo nešto više, nego naša konkurencija, objašnjava nam Jurilj koji je mišljenja da se s ovim certifikatom promovira općina i ispunjavaju se kriteriji zbog kojih bi se na tom mjestu “investitor trebao osjećati ugodnije i dobrodošao”. Dodaje i da je sama certifikacija za jednu općinu vrlo važna za njezino funkcioniranje.
– Međutim, mora se raditi na marketingu i promociji onih lokacija koje su zaslužile da ih se potiče i na taj način da se kod njih privuče investitor, zaključuje Jurilj.
Jedan od strateških infrastrukturnih projekata gradske uprave Bihaća, Projekt izgradnje mreže za odvodnju oborinskih i fekalnih voda u ovoj godini privodi se kraju u bihaćkim mjesnim zajednicama Bakšaiš i Hatinac. Do sada je asfaltiran značajan broj lokalnih ulica u obje mjesne zajednice a proteklih dana završeno je asfaltiranje preko 650 metara lokalnih ulica u MZ Hatinac. Završetak radova danas je zajedno sa mještanima i članovima Savjeta MZ Hatinac, obišao i mr.sci.Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća.
“Hvala mještani Hatinca na strpljenju i razumijevanju jer je ovaj projekat izuzetno zahtjevan,ali evo idemo korak po korak i završavamo ulice u Kraljama, Bakšaišu i Hatincu i dobijamo ulice koje imaju kanalizaciju, te novu elektro i telekom instalaciju. Ovaj projekat je od strateške važnosti za grad Bihać i evo nakon početka radova u Jezero-Privilici uskoro kreću radovi u Ružici i tamo ćemo od izvođača tražiti da radove okonča prije zime “- kazao je gradonačelnik Galijašević.
Opšta privredna kretanja u Unsko-sanskom kantonu bila su tema proširene sjednice Privredne komore USK-a na kojoj su privrednici pokušali dati savjete Vladi Kantona koja se nalazi u problemima.
U odnosu na prošlu godinu u USK-u je zabilježen pad zaposlenosti, za oko 600 radnih mjesta. Prosječna plaća je najniža u Federaciji. Uvoz je duplo veći od izvoza. Mladi napuštaju zemlju jer poslije završenog školovanja ogromnu većinu samo čeka mjesto na evidenciji nezaposlenih.
– Nemamo rasta proizvodnje, izuzev u mljekarstvu, ali i to je rezultat izlaska mljekarstva van kantona. Nemamo ekonomski održivih projekata, čak i u poljoprivredi gdje se najviše rade zahvati, to su uglavnom socijalni programi, što je u industriji nezamislivo.
Zato smo pripremili detaljno razrađene mjere i sugestije iz privrednog sektora za Vladu, kazao je Ismet Pašalić, direktor Privredne komore.
Kod prvog koraka su problemi, visoki notarski troškovi u registrovanju biznisa, nepostojanje sistemskog pristupa informacijama i administrativni košmar kod osnivanja preduzeća, naročito kod potrebnih dozvola i odsustvo podrške nakon osnivanja i registracije.
U Kulturnom centru u Bihaću večeras je upriličena promocija fotomonografije pod nazivom “Moja Una”, autora Nedžiba Vučelja, novinara, književnika i umjetničkog fotografa iz Bužima.
Fotomonografija “Moja Una” je zbir fotografija 60 autora iz cijelog svijeta, koje su nastale na višegodišnjoj manifestaciji “Foto susreti na Uni “.
Knjiga je formata A4 sa 272 stranice (full color), uvodni dio je napisao autor Nedžib Vučelj, osvrt Husein Dervišević, a recenzenti su: Irena Pilaš, Hajro Ikić i Mugdim Galijašević. Izdavač je Bošnjaci.net iz New Yorka, a suizdavač Infokult Bužim. Autori fotografija na naslovnoj stranici su Nedžib Vučelj i Ekrem Halilagić.
– Imao sam težak zadatak da od nekoliko hiljada slika izaberem one najbolje. To sam pokušao u ovoj knjizi, ali sad bi mogao izdati najmanje još dvije fotomonografije. Knjigu nisam pravio za sebe, ni za autore fotografe, moje prijatelje, nego za Bosnu i Hercegovinu i ovaj kanton, da promovišemo naše ljepote u cijelom svijetu, da vide kakvim prirodnim bogatstvima ova država raspolaže – istakao je Vučelj.
Dodao je da je naša dužnost da promoviramo jedinstvenu ljepotu rijeke Une, ali isto tako i da ne dozvolimo da se grade hidrocentrale na njoj, betonske obale, kao ni katance i ograde na našoj rijeci. – Zahvaljujem mojoj porodici, prijateljima i kolegama na podršci, ali je žalosno da nisam dobio podršku vlasti, osim Općine Bužim i bivšeg načelnika Mirsada Šahinovića, koji je sa 2.000 KM jedini podržao izdavanje knjige – kazao je Vučelj.
Po njegovim riječima, promocija je održana večeras u Bihaću jer je i rođendan našoj rijeci Uni, ali u narednom periodu biće upriličena i u ostalim gradovima širom Bosne i Hercegovine. Na kraju je zamolio sve prijatelje, koji kupe knjigu, da je ne čuvaju kod svojih kuća, nego da je poklone prijateljima širom svijeta i pokažu im našu ljepoticu.
Prisutnima se obratio i direktor JP Nacionalni park Una Amarildo Mulić, koji se zahvalio autoru fotomonografije, ali i svim autorima fotografija Une, koje su se našle na njenim stranicama, kazavši da je ovo najbolja promocija Nacionalnog parka. Također, se zahvalio i svim fotografima i snimateljima, čija djela nisu u fotomonografiji, ali zahvaljujući njima rijeka Una promoviše se širom svijeta.
Obilježavanje 23. godišnjice pogibije Rame Pašića, počelo je mimohodom od njegove porodične kuće na Izačiću do spomen-obilježja u naselju Mušići.
Prva žrtva odbrambeno-oslobodilačkog rata na prostoru bihaćke mjesne zajednice Izačić bio je Ramo Pašić, istaknuti član Patriotske lige BiH.
Članovi njegove porodice, mještani i prijatelji i ove godine su, zajedno s predstavnicima Patriotske lige i Grada Bihaća, posjetili mjesto njegove pogibije, kako bi odali počast ovom istaknutom borcu za slobodu svog naroda i rodnog kraja.
Obilježavanje 23. godišnjice pogibije Rame Pašića, počelo je pješačenjem od njegove porodične kuće na Izačiću do spomen-obilježja u naselju Mušići. Mjesto je to na kojem su pripadnici srpskih agresorskih snaga tada pucali na vozilo u kojem se nalazio Ramo, a zatim ga zajedno s njim i zapalili.
Mještanima Izačića poznata su imena počinilaca ovog zločina, za koji nikada nisu odgovarali.
Dolazak na ova mjesta način je na koji treba iskazati zahvalnost svima koji su ugradili svoje živote u temelje naše slobode, kazao je nakon proučene dove efendija Izet Šahinović.
“U borbi za opstanak, Izačić je dao 88 šehida i sedam civilnih žrtava rata.Takve ljude ne smijemo zaboraviti”, rekao je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice, Rasim Islamović.
Grad Bihać podržava sve manifestacije čiji je cilj da se ne zaborave događaji iz proteklog odbrambeno-oslobodilačkog rata pa tako i ovu danas, kazao je savjetnik gradonačelnika Galijaševića, Smail Toromanović. Dodao je da je Grad u ovoj godini osigurao 50 hiljada KM za rad boračkih udruženja, preko 80 hiljadaza implemetaciju Zakona o dopunskim pravima boraca, a rekonstruisano je i 11 spomen-obilježja.
Centralna manifestacija Dana rijeke i promocija aktivnosti Nacionalnog parka Una održana u prelijepom ambijentu Štrbačkog buka – Učenici Umjetničke škole, koja slavi 60 godina rada, izveli program učesnike i goste.
Aktivnosti na obilježavanju Dana rijeke Une nastavljeni su i danas. Centralna manifestacija i promocija aktivnosti Nacionalnog parka Una održala se danas na Štrbačkom buku.
Pored predstavnika NP Una i članova Društva Unski smaragdi na Šrtbačkom buku bili su i učenici Umjetničke škole koji su u okviru 60 godina svog djelovanja dali i svoj doprinos koncertom “Uni za ljubav”.
Na današnji dan, prije 30 godina, osnovani su Unski smargadi, društvo za stvaranje kulture čuvanja i zaštite rijeke Une.
“U srcu NP Una već treću godinu zaredom proslavljamo svoj rođendan, slaveći ljepotu rijeke Une”, kazala je Mejasa Dupanović, predsjednica Unskih smaragda.
Prije tri godine ozvaničen je i rad Nacionalnog parka Una kao najmlađeg i jedinog u F BiH, koji svakodnevno dobija pohvale za rad, podsjeća direktor Nacionalnog parka Amarildo Mulić. Proslavi je kao gost prisustvovao i Leon Kebe, voditelj WWF-ova projekta “Parkovi Dinarskog luka”.
Bila je ovo prilika da brojni uzvanici na Štrbačkom buku prisustvuju i proslavi 60 godina postojanja Umjetničke škole. Učenici su ih počastili svojim izvedbama.
Svoj doprinos Danu rijeke Une dalo je i više od stotinu biciklista iz nekoliko općina USK-a, rutom od Bihaća do Štrbačkog buka.
U okviru ovogodišnjeg obilježavanja 17. maja – Dana rijeke Une održan je i ekološki sat o rijeci, a potom je uslijedilo već tradicionalno druženje svih učesnika i organizatora.
