Šemsudin Dedić, novi predsjednik kantonalnog odbora SDA u svom prvom razgovoru za medije sa nove dužnosti za MojUSK kaže da je pred njim izazovan zadatak, da nikad nije tražio funkcije, da su mu uvijek nudili teške, ali da nije bježao od njih.
Po pitanju evidentne podjeljenosti u SDA Dedić nam je kazao da će raditi na tome da stranka ima jasne i usaglašene stavove, vizije za budućnost kantona, uspješan politički rad u izvršnoj ali i zakonodavnoj Vlasti.
-Ja poštujem i one koji se ne slažu sa ostalima, ambicioznost je nešto što se treba podržati, ali ćemo graditi odnose na način da svoje nesuglasice riješimo ranije kroz dijalog i organe stranke, te ako se usaglasimo oko neke odluke očekujem da je onda i svi podržavaju- kazao je Dedić.
S tim u vezi on nije mogao odgovoriti na pitanje kod posljednje odluke Skupštine USK za kredit u Cazinu koja nije prošla, kao ni za rekonstukciju Vlade koja bi se uskoro mogla desiti uvođenjem SBB-a u koaliciju.
-Mi sa našim partnerima, koje uvažavamo, moramo sve dogovoriti i raditi na stabilnosti prilika u kantonu, SBB je naš partner na Federalnom nivou i vrlo brzo ćemo sa našim partnerom ASDA dogovoriti da taj dio posla završimo i ovdje, a o kadrovskim rješenjima i eventualnoj rekonstrukciji Vlade za sada ne možemo govoriti- kazao je on.
“Šemsudin Dedić nije imao protivkadinata iako je predlagačka mogućnost bila otvorena, on lično je želio da se i tu pokaže pluralizam ali s obzirom da je stvar već ranije bila iskristalizovana u stranačkim organizacijama, zadovoljan je što je podržan jednoglasno od svih 8 općinskih organizacija.”
Kako će voditi stranku i koje poteze će prve povući zavisiće od što hitnije primopredaje dužnosti od Seada Kadića i analize postojećeg stanja koju će izvršiti.
Njegove su namjere da stranka bude otvorena za stručne ljude, za mlade kadrove, da bude krajnje demokratična i transparentna u svome radu.
Također smatra da je najvažnije da u ovoj godini što više sredstava iz federalnog budžeta dobijemo za projekte poput Aerodroma, za saobraćajne komunikacije u kantonu i slično.
-Mi moramo biti ravnopravni u Sarajevu. Do sada je bila praksa da, kada nekog kadra hoćete da se rješite da ga šaljete u Sarajevo, ali radeći tamo kao Federalni ministar uvidio sam da nam treba što više kadrova iz Krajine u Sarajevu kako bi smo što više postigli u nametanju interesa našeg kantona. Dakle ljudima i u našoj stranci želim poručiti da moraju biti spremni da idu tamo raditi- kazao nam je Dedić u razgovoru neposredno po imenovanju za kantonalnog predsjednika SDA.
Za kraj, ovim putem, Dedić poziva partnerske stranke jednako kao i sve stranke iz opozicije koje također cijeni i poštuje, na jedan otvoreni dijalog i iskrenu suradnju kod svih značajnih pitanja za kanton.
Prije godinu dana Unsko-sanski kanton je dobio novu Vladu s premijerom Izudinom Saračevićem na čelu. Turbulentna društveno-politička scena u kantonu, brojni problemi, štrajkovi i protesti sindikata, reformska agenda, projekti i odnosi Krajine sa Sarajevom samo su neka od pitanja o kojim smo razgovarali s prvim čovjekom Vlade USK.
Prije tačno godinu dana došli ste na veoma “klizak” teren premijerske pozicije u Unsko-sanskom kantonu, naslijedivši svog prethodnika Hamdiju Lipovaču. U svom ekspozeu pred kantonalnom skupštinom istakli ste brojne probleme koje ste zatekli, kao i one koji tek predstoje. Jeste li zadovoljni urađenim i gdje se moglo više uraditi?
Ukoliko pitate svakog građanina da li je on zadovoljan stanjem u kantonu, naići ćete na različite odgovore: neko jeste, neko nije. No, s obzirom na to da sam ja u proteklih 12 mjeseci prvi čovjek kantona i, samim tim, odgovoran za osam posto stanovništva Bosne i Hercegovine, na bazi svega onog što je učinjeno, ja mogu reći da sam relativno zadovoljan. Zadovoljan sam iz razloga što smo uspjeli odagnati i identifikovati ključne probleme koji su kanton opterećavali u različitim finansijskim iznosima, kao i funkcionisanje cjelokupnog državnog aparata, jer kanton je praktično država u državi. Projekat “Država za čovjeka”, obojen korupcijom, otjerao je u finansijsku dubiozu čitav kanton i napravio svojevrstan bunar bez dna, zbog čega naše najvrednije blago koje imamo, a to su ljudi, nije moglo pokazati svoje kvalitete i sposobnosti. Ogroman problem za kanton predstavljaju i tužbe građana. Tačnije, više od 10.300 ljudi je tužilo i dobilo pravosnažne sudske presude protiv kantona i taj je dug dostigao 69 miliona KM, samo u posljednjih godinu dana taj se dug povećao za pet miliona. Zbog toga, ali i brojnih drugih stvari, ne možemo očekivati da se nešto što je 20 godina rađeno kako ne treba promijeni preko noći. Teorija kaže da treba najmanje toliko vremena da se stvari postave na nulu, da bi se tek nakon toga krenulo u pozitivnom smjeru.
Kada govorimo o ekonomskoj situaciji, u kojem smjeru ide Unsko-sanski kanton?
Mi imamo oko 47 hiljada nezaposlenih i oko 32 hiljade zaposlenih. Po prvoj kategoriji smo otprilike na šestom mjestu, a prema drugoj na četvrtom mjestu u Federaciji. Naša neto plata je 807 KM i po tom kriteriju smo na četvrtom mjestu. Vlada je povećala sredstva od koncesije na 1,2 miliona KM. Usvojena je i odluka da se izradi Strategija za mlade koja bi trebala ponuditi čitav set odgovora koja muče ovu kategoriju društva, kao što su problemi sa nezaposlenošću, dijalog između obrazovnog i realnog sektora, te brojna druga pitanja. Međutim, treba imati u vidu da je naš budžet projektovan na 216 miliona KM. Od tog novca, 135 miliona potrebno je izdvojiti na plate budžetskih korisnika. To je negdje oko 65 posto. Dakle, ostaje 81 milion. Od 81 miliona, najmanje 30 posto sredstava, ili 24 miliona KM, ide za naknade koje nemaju karakter plata i materijalne troškove. Kako da funkcioniše sve ostalo nakon ovakvih podataka? Šta ćemo sa mizernim ostatkom novčanih sredstava?
Na osnovu toga što ste kazali, Vaša Vlada je pokušavala smanjiti, odnosno, racionalizirati budžetsku potrošnju. Uvođene su i pojedine mjere, poput rješavanja pitanja viška uposlenih u prosvjeti, što je s druge strane rezultovalo štrajkovima budžetskih korisnika, sukobima sa sindikatima, itd. Kako ste zadovoljni procesom provođenja reformi?
Mi u školama zbog demografskih kretanja iz godine u godinu imamo sve manji broj đaka. Naprimjer, ako ste u jednoj školi prošle godine imali 80 nastavnika i 100 đaka, ove godine imamo 80 đaka i 100 nastavnika. Dakle, pojavljuje se višak. Pored toga, sistem rada prošlog saziva vlade bio je da se, naprimjer, od 23 učenika jednog odjeljenja naprave dva odjeljenja, kako bi se stranački kadrovi mogli zaposliti. Sve to trpi budžet kantona u ovom trenutku. Najlakše je zaposliti nove ljude u nekoj instituciji, ali ko će ih plaćati? Mi smo to u određenoj mjeri pokušali dovesti u red, no još je potrebno raditi u tom smislu.
U kakvim ste odnosima Vlada i Vi kao premijer sa čelnim ljudima Sindikata budžetskih korisnika, prije svega policije i obrazovanja? Konstantno se proteže pitanje štrajkova u policiji i školama, sindikati tvrde da ste nekoliko puta do sada prekršili prethodne dogovore. Kada možemo očekivati kraj problema u prosvjeti i MUP-u? Da li je konačno rješenje u posljednjem zaduženju kantona koje je i Skupština kantona potvrdila?
Nije, to je pogrešna pretpostavka. Budžetski manjak koji je autorstvo naših prethodnika, ali i pojedinih članova istih tih sindikata, prevelik je da bismo razmišljali na takav način. Mi smo danas počeli novu seriju razgovora sa sindikatima i vidjet ćemo dokle će to dovesti. No mnogi tu ne razumiju, ili neće da razumiju da postoje brojna budžetska davanja iza kojih vlada stoji. To su isplate našim studentima u Sarajevu i Tuzli, naknade za priključke struje boračkim populacijama, naknade za smještaj djece sa posebnim potrebama, naknade za porodilje, doprinose, kao i isplate za brojne druge kategorije.
Koji su Vaši principi u pregovorima sa sindikatima?
Suština je da jednim istrajnim pristupom pomalo vraćamo od svega. Ali da na prvom mjestu stoje plate, kao što i stoje. Mi smo baš danas isplatili 4,2 miliona KM za plate, zatim 1,6 miliona na ime regresa za sve, te 2,5 miliona za tople obroke iz prošle godine. To je to sustizanje. No neki smatraju da su samo oni prioritet. I da i jesu, iz čega platiti sve to?
Prema Vašem viđenju, kakav je odnos glavnog grada i zvanične državne politike prema Krajini? USK od rata pa do današnjih dana praktično nije imao nijedan kapitalan projekat, a i vrlo malo je Krajišnika na odgovornim funkcijama u Sarajevu. Zbog čega je to tako i da li se bilo šta počelo mijenjati?
Naravno da se počelo mijenjati, ali prvo smo mi morali promijeniti način svog ponašanja prema federalnim i državnim institucijama da bi to počelo davati rezultate. Do sada smo imali brojne naše funkcionere koji su išli put Sarajeva i odavde su startali revolucionarno. Međutim, dolaskom do jedne ćevabdžinice u Travniku, oni bi pojeli čudotvoran ćevap i svi postali mekši od zečijeg repa. Tako da se njihova revolucionarnost završavala i prije dolaska u Sarajevo. Pored toga, treba izdvojiti da naš kanton ima jako lošu energetsku i komunikacijsku mrežu i to je nešto na čemu insistiramo, prije svega, kod Elektroprivrede BiH.
Nezamislivo je da diljem Cazina, Velike Kladuše… i dalje stoje drveni stubovi za električnu energiju. Ipak, neke stvari sugerišu da se stanje počelo mijenjati. Naime, postoje pojedini ozbiljni projekti koji ulažu nadu da će i ovaj dio države biti na listi prioriteta. Naprimjer, pokrenute su neke stvari za regulisanje graničnih problema na prelaza u Izačiću i Maljevcu, kao i nekoliko malograničnih prelaza.
Najavljeni su i neki ozbiljni projekti poput izgradnje brze ceste Bihać – Bosanska Krupa, zatim izgradnja aerodroma u Bihaću. Koliko su ovi projekti doista realni?
Realni su. No, prvo bih nešto razjasnio. U okviru Reformske agende postoji kategorija energetskih projekata i za naš kanton je najinteresantnije priča za termoelektranu u Kamengradu kod Sanskog Mosta. To je projekat vrijedan 730 miliona KM, a cilj je povećati proizvodnju električne energije, budući da je USK ovisan o zeničko-tuzlanskom bazenu. Mi smo prodali koncesiju za taj rudnik firmi Lager iz Posušja na 30 godina. Druga kategorija projekata jesu komunikacije. Prije svega, tu podrazumijevamo izgradnju treće trake na putu Bihać-Ključ, na dionici Ripačkog klanca, zatim na prostoru Laništa, te dalje preko Oštrelja. Za projekat ceste Bihać – Bosanska Krupa već je obezbijeđeno 9,3 miliona eura preko EBRD-a. U trećoj kategoriji projekata nalaze se svi ostali projekti. Tu treba izdvojiti Agrokomerc, gdje uskoro očekujemo da se završi priča o kupoprodaji. Ipak, smatram da mi najviše radnih mjesta možemo otvoriti u poljoprivredi i zanatstvu i vjerovatno je tu naša velika šansa. Ja sam optimista.
U odnosu na prošlu godinu veliki pad je doživio SSST koji je ispao iz Top 10, te BURCH koji je pao sa trećeg na osmo mjesto. Najveći skok je doživio Evropski univerzitet u Brčkom pozicioniranjem na šesto mjesto.
Univerzitet u Bihaću se nije našao u Top 10, a od njega bolje kotira i Univerzitet Sinergija iz Bijeljine, javili su jučer na FB Page “Važno je biti Bosanac i Hercegovac”. Tu je i tabela.
Sad je posao za rektora Univerziteta Mirsada Veladžića da podigne rejting našem Univerzitetu.
Međutim kako to da učini, kako se određuje rejting nekog univerziteta.
Možda je par negativnih bodova dobio svaki Univerzitet ako, na primjer, njihov rektor je bivši politički rukovodilac, a možda na to bonus bodova ide i ako je imao i zabranu od ureda visokog predstavnika.
Ako nam je i to umanjilo bodove na rajtingu, utoliko rektor ima još veću obavezu da poradi na tom rejtingu.
Danas u centru Bihaća, kod poslovnog centra Krajina, oko 13:30, desila se saobraćana nesreća, u kojoj je učestvovala jedna ženska osoba u vozilu marke Škoda. Navodno nesreća se desila zbog sliske ceste.
Vozačicu su izvukli pripadnici policije i vatrogasne službe, a na sreću nema teže povrijeđenih.
Udruženje pčelara Bihaća na čelu predsjednikom Elvirom Šehićem danas je u gradskoj upravi Bihaća prezentiralo planove rada ovog Udruženja u ovoj godini kada ovo udruženje slavi 45.godina postojanja. Pčelarstvo u gradu Bihaću ima višedecenijsku tradiciju, a razvoj pčelarstva u Bihaću dobrim dijelom rezultat je i podrške lokalne zajednice, koja je u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje prepoznala ekonomski i društveni značaj.
Tako je u protekle tri godine gradska uprava i bihaćki gradonačelnik Emdžad Galijašević, pomogla rad Udruženja pčelara, osigurala sredstva za nabavku hrane za pčele, te podržala odlazak bihaćkih pčelara na međunarodna takmičenja.
Stoga je u znak zahvale, ovo udruženje tokom današnje posjete za počasne članove udruženja proglasilo bihaćkog gradonačelnika Emdžada Galijaševića i njegovog savjetnika Smaila Toromanovića.
“ Hvala gradskoj upravi na dosadašnjoj podršci , ali i spremnosti da evo realiziramo konačno i priču o izgradnji pčelarskog doma sa oglednim pčelinjakom. U Bihaću 200 porodica živi od pčelarstva i mislim da je došlo vrijeme da zajedno izgradimo pčelarski dom s ciljem daljnje promocije pčelarstva “-kazao je Elvir Šehić, predsjednik Udruženja pčelara.
On je istakao da će se Udruženje pčelara Bihaća priključiti proslavi Dana grada Bihaća kroz organizaciju tzv. “medenog doručka” za jedan razred osnovaca.
S ciljem nastavka uspješne saradnje sa rukovodstvom i članovima gradskih organizacija RVI i Udruženja logoraša Bihać, delegacija gradske uprave Bihaća i GV Bihać, predvođena vijećnicima Nijazom Malkočem,Dževadom Malkočem, Arnelom Kozlicom i savjetnikom gradonačelnika Smailom Toromanovićem, razgovarala je sa čelnim ljudima obe organizacije. Gradska uprava Bihaća na čelu sa gradonačelnikom Emdžadom Galijaševićem u protekle tri godine podržala je rad Organizacije RVI Bihać i Udruženja logoraša, ali i sve aktivnosti koje ove organizacije realiziraju, a odnose se na pomoć članovima , te obilježavanje značajnih datuma iz odbrambeno-oslobodilačkog rata.
“Boračka populacija u protekle tzri godine mandata gradonačelnika Galijaševića bila je u fokusu rada i to je vidljivo i kroz izdvajanja u budžetu u protekle tri godine. Stoga ćemo i u ovoj godini nastaviti sa podrškom Organizaciji RVI Bihać i Udruženju logoraša jer želimo da se sve aktivnosti ovih organizacija obilježe i održe. Kada je u pitanju stambeni revolving fond kojeg uspješno godinama realizira Organizacija RVI Bihać, u rebalansu budžet planirati ćemo 20.000 KM kako bi i grad Bihać pomogao RVI u rješavanju njihove stambene problematike “-kazao je Samil Toromanović, Savjetnik gradonačelnika Bihaća.
Organizacija RVI Bihać broji 1.443 člana od kojih njih 850 kao 50 postotni invalidi prima naknadu ispod 102 KM . Čelni ljudi organizacije predsjednik Džafer Alibegović, Muharem Čavkić, predsjednik Skupštine i Elvir Hadžić, zamjenik predsjednika , istakli su da je dosadašnja saradnja sa gradskom upravom bila zadovoljavajuća, istaknuvši da raduje spremnost gradske uprave da se riješi i problematika oko parking mjesta za RVI .
“ Ono što mi želimo jeste vraćanje BIZ-ova sa kantona u nadležnosti lokalnih zajednica, uz naravno odgovarajuće i finanacijske obaveze, jer od 22 stavke Zakona o dopunskim pravima boraca njih 19 odnosi se na lokalne zajednice i mislimo da bi saradnja bila još bolja i efikasnija da se BIZ-ovi vrate u nadležnosti grada i općina. “-kazao je Muharem Čavkić, predsjednik Skupštine RVI Bihać.
Zadovoljstvo saradnjom sa gradskom upravom Bihaća istakli su i čelni ljudi Udruženja logoraša Bihaća , koji su ove godine u gradskom budžetu planirano sa 15.000 KM koja bi trebala biti utrošena za izgradnju spomen obilježja na mjestima gdje su bili logori i stratišta zarobljenih Bošnjaka i Hrvata.
“ Hvala gradonačelniku i gradskim vijećnicima koji su i do sada pokazali razumijevanje za naš rad i našu spremnost da obilježimo mjesta stradanja i logore kroz koje je prošlo preko 500 naših članova. Plan je da jedinstvena spomen obilježja napravimo u Ripču, jami Bezdana i Tihotina, kod škole u Orašcu i na Izačiću gdje je i vršena razmijena logoraša i zarobljenika. Zahvaljujući planiranim sredstvima i uz piomoć resornog ministarstva mislim da možemo izgraditi ova obilježja za buduće generacije kao trajni svjedok stradanja i patnje logoraša “-kazao je Mirsad Balić, predsjednik Udruženja logoraša Bihać.
Da li ste se zapitali zašto se grad u kojem živite baš tako zove ili to možda već znate?
SARAJEVO
Riječ Sarajevo je turskog porijekla i složenica je od riječi “Saray” što znači dvor, utvrda i “Ovasi” – polje. Doslovno, Sarajevo bi bilo “Polje oko dvora”. No, treba znati da je na tlu današnjeg Sarajeva grad postojao i ranije i zvao se Vrhbosna, a prvi put se spominje u povelji kralja Bele IV daleke 1244.
Imenom “saraj ovasi” prvi put se spominje 1477, u spisima plemića Ajas-bega, te 1507. godine prvi put na bosanskom jeziku u pismu čiji je autor bio Firuz-beg.
MOSTAR
Među objašnjenjima porijekla imena najinteresantnija su dva: Mostar je dobio ime po mostarima-čuvarima mosta ili po dvijema kulama koje je narod zvao mostare.
U pisanim dokumentima Mostar se prvi put spominje 1452. godine. Dubrovčani ga u svojim pismima nazivaju malim naseljem sa dvije kule oko drvenog mosta učvršćenog lancima.
BANJA LUKA
Kad se nalazila u sastavu srednjovjekovne bosanske države, Banja Luka je bila vojno uporište i gospodarskog središte oblasti Donjih krajeva. Početkom 15. stoljeća pripada bosanskom plemiću i hrvatskom banu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću i u to vrijeme se javlja i novi naziv – Banja Luka, koji je ostao do danas.
Filolozi smatraju da je Banja Luka dobila ime od pridjeva „banj“, tj. banov, koji potiče od avarske riječi „bajan“, što znači bogat, i imenice „luka“, koja znači zaravan, livada uz rijeku.
Banja Luka se prvi put spominje 1494. godine u povelji ugarskog kralja Vladislava II Jagelovića.
TUZLA
Ime grada je, oduvijek, kroz sve vrijeme njegovog postojanja i na jezicima svih putopisaca, kartografa, historičara, osvajača, bilo vezano za so. Rijeka Jala, koja protiče kroz Tuzlu, nosi naziv koji potiče od grčke riječi Jalos, što znači so, dok je grad kroz svoju historiju, nazivan: Castron de Salenes, grad solana (grčki), Salenes (grčki), Ad Salinas (latinski), Soli (južnoslavenski), Memlehatejn (arapski), Memleha-i Zir (persijski)… sve do današnjeg imena Tuzla, koje potiče iz turskog jezika – tuz,što znači sa soli, posoljeno, solana…
TREBINJE
Trebinje se prvi put spominje u X vijeku kod Konstantina Porfirogenita pod nazivom Tribunia, koji se kasnije promijenio u Travunija. Današnji naziv datira iz XVI vijeka. Prvi put se ime “Trebinje” pominje 1711. godine od izaslanika ruskog cara Petera Mihajila Miloradovića, koji je imenovao kuće i dućane u doba Osman-paše Resulbegovića.
SREBRENICA
“Srebrne” je bugarska i bosanska riječ za srebro, a kako se u brdima ovoga grada nalazi srebrni rudnik, on je po tome dobio svoje ime.Srebrenica se prvi put spominje 1352. u pisanim dubrovačkim izvorima.
ZENICA
Postanak imena Zenica je prilično nejasan. Prema nekim mišljenjima izvedeno je od riječi bazenica, bazga, zova. Postoji i niz predanja o tome kako je prilikom odlaska, posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača – Kotromanić rekla “Osta zenica oka moga….”.
Današnje ime Zenica prvi put se spominje u Dubrovačkom arhivu, a odnosi se na turskog vojvodu Baraka. Tursko-osmanlijska vojska osvojila je zenički kraj 1463. i uključila ga u sastav vilajeta i kadiluka Brod.
BIHAĆ
Bihać ili Bišće se prvi put spominje (i grad i varoš) 1260 godine. Bio je to slobodni kraljevski grad i tada se nazivao Otok sv. Ladislava. Riječ bihać u različitim svojim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označava kraljevsko dobro, a ovo je područje nekad zauzimalo središnje mjesto u Kraljevini Hrvatskoj.
POČITELJ
Ime Počitelj ukazuje na arhaično porijeklo. Etimologija imena Počitelj nije riješena. Jedni smatraju da je ime Počitelj izvedeno od glagola počivati; drugi da je ime kastelana toga grada dalo gradu ime Počitelj; treći da su učeni ljudi ‘poštovana gospoda’ uslovili ime Počitelja; četvrti da se porijeklo imena Počitelja treba tražiti u hungarizmu ‘čitelj’, italijanski ‘citadela’, kao izrazu za grad, utvrdu; peti da se radi o glagolu čitati.
NEUM
Samo ime Neuma predhrvatskoga je postanka i poistovjećuju ga s municipijem „Neuense“ čiju baziliku, saborski oci dodjeljuju u Saloni 533. godine biskupiji Sarsenterensis, koja se sterala istočnom Hercegovinom i imala sjedište u Stocu. To bi onda bio prvi spomen Neuma, a značenje bi mu bilo „Novi“. Naziv je mogao nastati i od drugih termina: na grčkom npr. nemos označava krševiti brdski polušumoviti pašnjak, što odgovara području Neuma, itd. Ime se susreće i u jednome dubrovačkom dokumentu koji govori o „neumskom putu“. Inače se današnje selo Neum spominje u crkvenim knjigama tek iza 1800. godine.
BRČKO
Brčko se kao naselje i tvrđava prvi put spominje 1526, odnosno 1533. Nakon Austro-Ugarske okupacije BiH, 1878, grad dobija naziv Brčka. Taj naziv je zadržao do 1912, tj. do pred Prvi svjetski rat otkada se grad naziva Brčko.
Porijeklo vodi od imena tursko utvrđenja koje se zvalo Beroska.
Globalna kampanja „Jedna milijarda ustaje – One Billion Rising“ protiv nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama nastavlja se i četvrtu godinu za redom u Bihaću.
Ove godine kampanja je pod nazivom „ Poziv za revoluciju“, za promjenu paradigme, tražeći odgovornost, pravdu i sistemske promjene.
„Jedna milijarda ustaje protiv nasilja“ je inicijativa koju je pokrenuo aktivistički pokret V-day, predvođen aktivistkinjom Evom Ensler, kao poziv na akciju i odgovor na užasavajuću statistiku po kojoj je svaka treća žena u svijetu pretučena ili silovana.
Širom svijeta, milijarda muškraca i žena će plesnom revolucijom ustati protiv nepravde koju trpe žene, te dati podršku svim ženama, djevojkama i djevojčicama svijeta u borbi protiv nasilja. Plesom izražavamo i svoj bijes protiv nepravde,i moć globalne solidarnosti i kolektivne akcije. Plešemo da izrazimo radost zajednice i slavimo činjenicu da zajedno nasilje može biti pobjeđeno.
Organizacija „Glas žene“ Bihać, uz podršku aktivistica za ženska prava, nosioci su i ove globalne kampanje u Bihaću, a u sklopu koje će se 14. februara na Gradskom trgu, sa početkom u 12h, održati plesnu revoluciju protiv nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama.
Unsko-sanska vlast: Da li A-SDA unutar Stranke demokratske akcije stvara novu frakciju?
U magazinu Federalne televizije “Mreža” noćas je bilo govora o trenutnoj političkoj situaciji na području Unsko-sanskog kantona, sa posebnim osvrtom na trenutnu koaliciju i podjele unutar SDA USK-a.
Unskosanska vlast – da li A-SDA unutar Stranke demokratske akcije stvara novu frakciju?
Osnovan od strane porodice Rekić, 2013. godine, hotel Rekić, iako posluje nepune dvije godine, polako izrasta u brand Bihaća. Dokaz tome je i renoviranje nakon kratkog vremena, te prekategorizacija iz motela u hotel. Hotel Rekić trenutno raspolažae sa 17 soba, 3 apartmana i jednim apartmanom za mladence. Do kraja marta, biti će završeno i spremno za korištenje još 11 soba. Ovo je znatna investicija i proširenje, ako se uzme u obzir da je prijašnji objekat imao samo 12 soba, koji nisu mogli zadovoljiti kapacitete i potrebe gostiju. Renovirana je i sala za vjenčanja, koja sada može primiti 350 gostiju. Restoran, veliki parking, ljubazno osoblje, naši su dodatni aduti. U promotivnom spotu pogledajte novi izgled hotela ”Rekić”.
