Home Blog Page 1436

Planirane obaveze od 3,6 miliona KM prema poljoprivrednim proizvođačima u potpunosti izmirene (VIDEO)

Zasjedala je Vlada Unsko-sanskog kantona. Razmatran je i usvojen Program rada Zavoda zdravstvenog osiguranja za 2017. godinu, izvještaj o realizaciji federalnih i kantonalnih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Prihvaćene su i informacije o stanju sigurnosti i stanju sigurnosti saobraćaja, na području Kantona.

Utvrđen je Prijedlog Odluge Upravnog odbora Zavoda o utvrđivanju takse na teret osiguranih lica. Usvojeni materijali upućeni su skupštini na razmatranje.

Podrška Vlade Programima ZZO USK

Program rada Zavoda zdravstvenog osiguranja za 2017. godinu dobio je podršku Vlade i upućen u skupštinsku proceduru. Kako je rečeno, fokus rada Zavoda u ovoj godini biće završetak procesa informatizacije zdravstvene zaštite. Veći dio samog procesa je završen, a planirano je da uskoro počne i distribucija zdravstvenih iskaznica. U ovoj godini trebalo bi doći i do određenih promjena kada su u pitanju premije zdravstvenog osiguranja, biće izvršene kontrole bolovanja, kao i rad zdravstvenih ustanova u Unsko-sanskom kantonu.

Zavod zdravstvenog osiguranja uputio je i Prijedlog Odluge Upravnog odbora Zavoda o utvrđivanju takse na teret osiguranih lica, a vezano je za izdavanje lijekova sa esencijalne liste lijekova.

Prijedlog Odluke o visini mjesečne naknade za članove upravljačkih struktura Javnog poduzeća Centar upravljanja otpadom „REG-DEP“ Bihać vraćen je na doradu uz obrazloženje da Vlada donese Uredbu o kriterijima za ostvarivanje naknade. Kako je rečeno, Kanton ima udjela svega 5% u upravljačkim strukturama ovog poduzeća, a nema povratnih informacija o aktivnostima koje poduzeće provodi.

Povećanje poljoprivredne proizvodnje

Na prijedlog Dragana Polimanca, ministra poljoprivrede u dnevni red je uvršten i Izvještaj o realizaciji federalnih i kantonalnih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ukupan iznos koji je u 2016. godini odobren kad su u pitanju federalne i kantonalne novčane podrške, koje uključuju i animalnu i biljnu proizvodnju, plasirane na Unsko-sanski kanton su nešto manje od 19 miliona KM. Naglašeno je da su planirane obaveze Kantona prema poljoprivrednim proizvođačima u iznosu od 3,6 miliona KM, zaključno s 31. januarom ove godine u potpunosti izmirene, ali da je došlo do određenog povećanja u uzgoju jagodičastog voća, prvenstveno maline, samim tim potreba za poticajima u prošloj godini bila je iznad očekivanja.

U resornom Mnistarstvu izražavaju zadovoljstvo povećanjem poljoprivredne proizvodnje, ali su svjesni činjenice da to iziskuje i dodatna izdvajanja na ime novčanih podrški. Prihvaćene su i informacije o stanju sigurnosti i stanju sigurnosti saobraćaja, na području Kantona.

Brekovica: Prisjećanje na Februarsku ofanzivu

Najveća agresorska ofanziva na tadašnji Bihaćki okrug tokom rata, bila je čuvena Februarska ofanziva . Pokrenuta je 6. februara 1994.godine, s ciljem zauzimanja Hasinog Vrha, Spahića glavice i HE u Kostelima.

Preživjeli borci, starješine i građani mjesne zajednice Brekovica, prisjetili su se danas tih dana teške borbe protiv agresora i svih poginulih pripadnika Petog korpusa koji su odbranili ove prostore. Svoje živote tih dana izgubili su Brekovčani, Asmir Nadarević Bijeli i Šeherzad Halavać.

Agresor je imao jasan cilj: zauzeti strateški važnu kotu Hasin vrh i Hidroelektranu Kostela i na taj način odsjeći bihaćku općinu od ostatka slobodne teritorije. U tome su ih spriječili hrabri bosanski sinovi, među kojima i pripadnici 503. slavne brigade iz Brekovice. U teškim borbama, živote su dali Asmir Nadarević Bijeli i Šeherzad Halavać.

Sat historije, u kojem je podsjetio na herojsku borbu tih dana, održao je ratni komandant Amir Avdić.

Avdić je istakao kako je prisjećanje na ove događaje od izuzetnog značaja , prije svega za mlađe generacije. Februarska ofanziva bio je najveći agresorski napad na ove prostore u kojem su život za domovinu položila 102 borca Petog korpusa.

Premijer najavio potpisivanje sporazuma ali Sindikat ne prihvata ponudu

Danas u 14 sati najavljen je sastanak premijera USK Huseina Rošića sa sindikatima, međutim do sastanka saznajemo da neće doći.

Kako nam je kazao Samir Fajić predsjednik sindikata u srednjem obrazovanju, upravo zasjeda kantonalni odbor sindikata gdje su odlučili da odbiju premijerovu ponudu o sporazumu oko isplata plaća za januar-februar-mart. Još čekamo potvrdu ove informacije.

Podsjećamo, budžet USK još nije donesen, sporazum sa sindikatima budžetskih korisnika odgovarao bi ovoj Vladi jer bi tako izbjegli nove štrajkove.

U ponedjeljak je zakazana i sjednica Skupštine USK gdje će se vidjeti postoji li još uvijek minimalna većina koja je dala podršku rekonstrukciji ove nove Vlade, a koja bi shodno tome mogla usvojiti i budžet za 2017 godinu.
Sve indicije ukazuju na to da ulazimo u još jedan nestabilan period.

SBB preispituje ostanak o koaliciji sa SDA u USK

Sinoć je u Bihaću održana sjednica Kantonalnog odbora SBB-a USK-a na kojoj je iskazano nezadovoljstvo svih predstavnka općinskih organizacija ali i zastupnika u Skupštini USK-a sa strateškim partnerom SDA.

SDA izbjegava implementaciju sporazuma o preraspodjeli pozicija na dogovoreni način a često mijenja i svoje političke partnere.

Na sastanku je, također, konstantovano da je SDA izgubila legitimitet od 10 zastupnika garantovan u međustranačkom sporazumu te taj gubitak nadomjestila sa zastupnicima Laburističke stranke osuđenog ratnog zločinca Fikreta Abdića, prenosi sana info.

Kako SBB zbog takvih partnera SDA trpi političku štetu zaključkom je zatraženo da se očituju viši stranačkih organi u daljnoj podršci Vladi Huseina Rošića.

Posljednji dani bužimskog komandanta – našeg heroja Izeta Nanića

Supruga slavnog komandanta odbrane Bužima i 505. viteške brigade, Sefija Nanić vjeruje da je Izet predvidio svoju smrt! Nekoliko dana prije kobnog 5. avgusta 1995. godine, kada je dao svoj život za domovinu Bosnu i Hercegovinu, odlazio je na mezar svog brata Nevzeta, koji je kao pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine poginuo još 1992. godine, i tamo dugo ostajao.

Noć prije pogibije, 4. avgusta 1995. godine, komandant Nanić je zabilježio svoja “Razmišljanja”. U svojim “Razmišljanjima”, koja je počeo da bilježi tačno u 21:30, naveo je pravce sutrašnjeg napada 505. viteške brigade i imena starješina kojima je zadatke izdao. Pravac je bio: Previja – Vratnik – Glina. Zadatak:spoj sa Hrvatskom vojskom.

U “Razmišljanima” je naveo i sada već legendarnu misao: “Sve je u igri. Nadam se da će uspjeti i ja sa njima – a onda i narod. Pobjeda je blizu. Ako Bog da, bit će moja BiH. Osjećam se da mogu uraditi zamišljeno. Daje mi snagu i sve sam uložio. Nestalo je struje. Sretno”.

Alija Osmanović, starješina 505. viteške brigade, bilježi da je komandant Nanić 4. avgusta, prilikom postrojavanja elitne jedinice “Hamze”, izjavio: “Ne smijemo dozvoliti da Hrvatska vojska izgubi ovu bitku. Mi se moramo spojiti sa njima. Ako se ne susretnemo sa njima u Dvoru, borbu nastavljamo do Kostajnice, odnosno dok se sa Hrvatskom vojskom ne spojimo”.

Igrom sudbine, Nanić je 5. avgusta, izabrao svoje komandno mjesto na Ćorkovači. Tu su bužimski borci izvojevali prvu veliku pobjedu protiv srpske vojske, 7. oktobra 1992. godine. Između Ćorkovače 1992. i Ćorkovače 5. avgusta 1995. godine bile su mnoge sudbonosne bitke, za opstanak, ne samo Bužima, već cijele BiH. Bužimljani su predvođeni svojim komandantom, i ranije vodili velike bitke, ali su nakon Ćorkovače počeli oslobađati svoju zemlju. Tokom srpske ofanzive “Munja 93”, Nanićevi borci su 2. januara 1993. godine do nogu porazili srpsku vojsku. Također, i u srpskoj ofanzivi “Breza 94”, u septembru 1994. godine, Ratko Mladić je jedva izvukao živu glavu u naletu boraca 505. bužimske brigade. Abdić i njegova Narodna odbrana su najveće poraze doživjeli upravo u borbi protiv boraca 505. brigade. Samo u avgustu 1994. godine, Nanić je osmislio operaciju u kojoj će biti zarobljeno 1 200 pripadnika Narodne odbrane (autnomaša). Smisao operacije je bio da su autonomaši uvučeni duboko u teritoriju pod kontrolom 505. brigade, kako bi se činilo da je 5. korpus potpuno razbijen. Komandant 4. brigade Narodne odbrane, Nevzad Derić Keđa, čak je tada pozivao na predaju Dudakovića i Nanića. Međutim, ubrzo je shvatio da je u klopci. Nanić je sa svojom 505. brigadom prvi ušao i u Veliku Kladušu, kada je prvi put srušena “autonomija”.

Malo je poznato da je Nanić imao i tajni nadimak “Igman”, jer je sanjao da sa svojim oslobodiocima preko Igmana uđe u Sarajevo, koje je bilo pod strahovitom opsadom.

Tog famoznog, 5. avgusta 1995. godine, specijalna jedinica 505. brigade – “Hamze”, već je bila probila srpske linije i bez većih poteškoća napredovala je kroz Hrvatsku u susret Hrvatskoj vojsci. Tada je Nanić naredio da se pođe prema Dvoru. U međuvremenu uspostavljena je i veza sa Komandom 511. brigade. Seadu Deliću je naređeno da sačeka borce 511. brigade i uvede ih u bitku, dok je glavnina boraca na čelu sa Nanićem krenula prema Dvoru.

Alija Osmanović koji se nalazio uz Nanića u tim trenucima bilježi:

“Kretali smo se prema Dvoru, kroz šumu, u rejonu Vijenca, ispod kote Hleb. Ispred nas, koji minut ranije prošla je grupa naših boraca. Putem smo stizali naše borce. Odjednom smo začuli glasove iz šume i pucnjavu. Komandant Nanić je iz stojećeg položaja otvorio vatru, a onda odskočio u stranu, zamijenio okvir i nastavio da puca iz klečećeg stava. Tada sam ga vidio kako pogođen pada. Ja sam se nalazio sa druge strane puta i odmah mu nisam, zbog četničke vatre, mogao prići. U njegovoj blizini našao se borac Zahid Makić, koji mu je prišao prvi i povukao ga za drvo”. Zahid Makić navodi: “Komandat je bio pogođen u glavu i vrat i mnogo je krvario. Vidjelo se da umire. Tada nam je pritrčao Osmanović i naslonio komandantovu glavu na svoje krilo. Komandant je umirući gledao u Osmanovića i uspio samo da ga zovne: ‘Crni…’ i izdahnuo je”.

Pored komandanta Nanića, poginuli su i Ismet Isaković, a malo dalje smrtno je ranjen i njegov brat Suljo. Stotinjak metara ispred Nanića poginuo je i Meho Bašić, pomoćnik komandanta za obavještajne poslove. Tada su preživjeli borci raspoređeni u formaciju lijevka i pod borbom je izvlačeno tijelo poginulog komandanta. Nakon što je tijelo komandanta izvučeno tri kilometra dalje, Osmanović je generalu 5. korpusa, Atifu Dudakoviću, poslao poruku koja je glasila: “Komandant 505 poginuo”. Zbog šoka, gotovo dvije minute nije bilo nikakvog odgovora, a onda je stigao generalov odgovor: “Neka najstariji među vama preuzme komandu”. Bio je to Sead Jusić. Od generala Dudakovića je traženo da dođe do mjesta pogibije, ali je on odgovorio da ne može jer se nalazi u Ličkom Petrovom Selu, gdje se očekivao spoj sa Hrvatskom vojskom. Ipak, poslao je načelnika 5. korpusa, Selmanovića. Selmanović je ubrzo došao i saopštio da je Sead Jusić novi komandant 505. bužimske brigade.

Komandant Izet Nanić, brigadir, nosilac “Zlatnog ljiljana”, mozak svih pobjeda 505. brigade i mnogih koje je vodio 5. korpus ARBiH, ukopan je na bužimskom mezarju. Kasnije su, njemu i njegovom bratu šehidu Nevzetu, njegovi Bužimljani podigli turbe u rodnoj Nanića dolini. Smrću komandanta Nanića, njegova kćerka Lejla je promijenila ime u Izeta. Iza njega su ostali sinovi Nevzet i Ibrahim te supruga Sefija.

Jedna osoba povrijeđena: Sudarila se tri automobila i autobus

U blizini Bosanskog Petrovca, tačnije u mjestu Klenovac, jutros je došlo do saobraćajnoj nesreće u kojoj je povrijeđena jedna osoba.

Ove informacije za Radiosarajevo.ba potvrdila je Snežana Galić, glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona. Ona je dodala i da su u nesreći učestvovala tri putnička automobila i jedan autobus, a još uvijek nije potvrđeno da li ima još povrijeđenih u ovoj nesreći.

Povrijeđena osoba prevezena je u bolnicu u Ključu, gdje će biti hospitalizirana i gdje će biti izvršeni dalji pregledi nad njom, a u ovom trenutku nije poznat stepen povreda koje je ova osoba zadobila.

U ovim trenucima u toku je uviđaj koji obavljaju policijski službenici MUP-a USK-a, nakon čega će biti poznato više detalja.

U Bihaću prezentiran samoevaluacijski izvještaj Agencije za razvoj visokog obrazovanja

Savjet ministara BiH je na svojoj 105. sjednici održanoj 18.11.2009. godine donio zaključak kojim daje ovlaštenja Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH da pokrene proceduru učlanjenja u ENQA /European Association for Quality Assurance in Higher Education/, te EQAR / European Quality Assurance Register for Higher Education/, CEENQA /Central and Eastern European Network of Quality Assurance Agencies in Higher Education/ i INQAAHE /The International Network for Quality Assurance Agencies in Higher Education/.

Agencija je od 2010. godine pridruženi član ENQA i punopravni član CEENQAi INQAAHE, a 2014. godine započela je sa pripremnim aktivnostima za proces stjecanja statusa punopravnog člana ENQA, u toku implementacije IPA Twinning projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta za osiguranje kvaliteta“.

Glavni preduvjet za podnošenje zahtjeva za punopravno članstvo u ENQA-i je da se proces osiguranja kvaliteta obavlja i provodi u trajanju od najmanje dvije godine.

Agencija je 29.01.2016. godine podnijela zahtjev za pokretanje postupka stjecanja statusa punopravnog člana Evropske Asocijacije Agencija za osiguranje kvaliteta /ENQA/ i Europskog Registra Agencije za osiguranje kvaliteta /EQAR/.

Samoevaluacijski izvještaj Agencije je dostavljen svim zainteresiranim stranama u BiH u decembru 2016. godine.

S tim u vezi održan je konsultativni sastanak u sali Senata Univerziteta u Bihaću, u četvrtak, 02.02.2017.g. na kojem su sudjelovali predstavnici svih zainteresiranih strana: predstavnici Agencije, predstavnici Univerziteta u Bihaću, predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, predstavnici Unije studenata Univerziteta u Bihaću i Privredne komore USK.

Kako je ključni cilj kvaliteta visoko-školskih ustanova, itekako je značajna uloga svih zainteresiranih strana u cijelom procesu akreditacije, uključujući i akreditaciju studijskih programa, to se ovi sastanci održavaju i u drugim univerzitetskim gradovima u BiH, pa je tako upriličen i ovaj sastanak u Bihaću.

U procesu akreditacije za pristup Asocijacije ENQA-i u koju može biti uključen bilo koji predstavnik zainteresiranih strana, a o čemu odlučuje ENQA, za sve zainteresirane strane bitna je II grupa standarda i smjernica za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja tzv. ESG standardi.

Posjeta panela će se obaviti u periodu od 07. do 10.05.2017. godine u Banja Luci, a konačna odluka ENQA Board-a o ishodu akreditacije, očekuje se u septembru/rujnu 2017. godine.

SADA JE ZAISTA DOSTA! Šeherzada Delić poslala poruku “podrumskim miševima”

Nakon svog facebook posta o generalu Dudakoviću, Šeherzada Delić postala je meta žute političke štampe i anonimnih komentatora koji bez dostojanstva i bez imena i prezimena znaju sve o svačemu, a najmanje o sebi.

Njen jučerašnji post, koji vam ovim putem prenosimo u cijelosti, upravo je adresiran tim, kako ih prozva sama Šeherzada, “podrumskim miševima”.

Ama sada je zaista DOSTA!!

Dosta vas je vi podrumski miševi raznih nacionalističkih, klereofašitičkih kriminalnih i propalih stanaka, nekakavih portalčića, golubovi prevrtači što bi za sitan ćar prodali ne samo vlastiti partiju, nego i državu i narod!

Nećete od mene praviti moralnu nakazu ni narodnog izdajnika! Možete me pokušati zavaditi, i sa generalima i sa funkcionerima, policijom, tužilaštvom, načelnicima, cijelom skupštinom, vladom, međunaordnom zajednicom, ama baš me briga!

Ali sa časnim demobilisanim borcima, prevarenom iskorištenim i ostavljenim ljudima, istinskim herojima što poredanih čarapa i šupljih cipela izgubljeno hodaju selima, ulicama i gradovima širom domovine, bogami nećete!

Znaju oni isto kao i ja, šta vi pokušavate! Bijes kojeg osjećaju prema vama , usmjeriti na mene!

E nećete uspjeti! Pa nisam ja sitna kukavica crne duše i drhtavog srca, klecavih koljena! Ja sam žena, majka, ja ne odustajem!

Znaju časni borbi ko je bio uz njih i druge demonstrante kada su 07.02.2014. ušli u Skupštinu USK-a zahtijevaći ostavke skupštine i vlade!

Znaju ko je bio uz njih na gradskom trgu kada su tražili usvajanje boračke rezolucije, znaju ko je bio uz njih kada su se u Bihaću sastali predstavnici boraca HVP-a BiH i Vojske R BiH! Ja sam bila uz njih! Ja, Šeherzada Delić!

Ko je išao u Sarajevo na suđenje demobilisanom borcu Hajri Osmančeviću koje je policija brutalno pretukla, zatvorila, pa optužila za uznemiravanje javnog reda i mira, zato što je na javnom mjestu glasno plakao?!

A Hajro je plakao zbog poniženja!

Mjesec dana je vodom zatomljavao glad, pa kada više nije mogao gledati kako sinovi ratnih profitera i političkih moćnika troše ogrone sume na iće i piće, kocku i brza auta, zavapio je na sred ulice!

I zato ga tuže naši vrli čuvari reda!

Ja sam bila uz Hajru! Ja sam bila uz sve siromašne, gladne, izdane, prevarene, čestite bivše borce!! 

Ja!! Žena! Majka! Bosanka!

Uz koga ste bili vi, i uz koga ste stali sada, podmukle kukavice što pišete po mom zidu oštraćene uvrede najprimitivnijeg izričaja? Jeste li Vi ili naši generali, funkcioneri, državnici, pomogli nekom od ovih boraca. Jeste li izišli na ulice zajedno sa njima kada su tražili pravdu!

Jesu li naši generali, funkcioneri sa siromašnim demobilisanim borcima podijelili svoje vikendice, vile, automobile i bankovne račune??

Jeste li vi ili neki vojni odličnici udijelili milostinju onom mršavom, visokom čovjeku što stoni ispred tržnog centra Bingo u Bihaću, a ispred njega mala metalna kutija i list kartona na kojem piše: Demobilisani borac 5. korpusa Armije BiH?

Niste!! Uz koga ste vi !?

Vi ste uz one koji što više plaćaju, koji nam zemlju i narod sramote, koji su nas podijelili u torove,državu rasparčali i među sobom podijelili kao da je njihova prćija! Uz one što pred međunarodnim sudom pravde gzbe optužnice jer niti ih znaju napisati niti za njih prikupiti činjenične dokaze! Činjenične dokaze! A kako će znati kad su to podobne, kupljene diplome!
Kada bi naši poginuli borci znali zašto i za koga su ginuli ustali bi iz grobova i sve ih poveli sa sobom pod crnu zemlju bosansku!!

Ne škrgućite na mene, iz mraka i prikrajka, iziđite mi na megdan punim imenom i prezimenom,ne pod maskom bijednih portala, lažnih portala.
Ja sam učiteljica postala mladim ljudima i time se ponosim.

Ali odraslim fulerima utjerivati pamet u mozak ne želim. Ja na takve nemam pravo gubiti dragocijeno vrijeme.

Neka pišu svoju “historiju” besmisleno tabiranje ovdašnjih historijskih sukoba ostavljam vama!Ja/ mi ćemo se baviti današnjim, živim problemima, sudbinom naše djece, našeg grada i naše domovine.

Kako ćemo ići naprijed, ako smo zagledani u maglovitu prošlost?

Želimo li svi zajedno graditi našu domovinu, svi zajedno, jednaki i slobodni u njoj živjeti?

Želimo!!! Pa hajdemo je takvu graditi.

Od ljeta / Šta donosi novi režim: Hrvatska uvodi jaču kontrolu na granici s BiH

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Vlaho Orepić prilikom posjete Bosni i Hercegovini najavio je strožije mjere na granici s našom zemljom.

Navodno je ova mjera rezultat približavanja Hrvatske režimu Schengena. Kako piše Večernji list, Orepić je nagovijestio da će to prouzrokovati poteškoće u prelasku granice s BiH.

Pojačane mjere kontrole primjenjivat će se od ljeta, a cilj je “osigurati turističku sezonu od mogućih ugrožavanja”.

U čemu će se novi režim razlikovati od postojećeg? Uz obvezno legitimiranje i bilježenje svih osoba koje prelaze granicu, bit će obavljene i snažnije kontrole vozila.

Možemo samo pretpostaviti kakve će se gužve stvarati na granici ako se zna da su ranijih godina samo rutinske pasoško-carinske kontrole uzrokovale kilometarske kolone na graničnim prijelazima

Smeće se odlaže bez ikakvog reda, ali i brige za okoliš

Prošlo je više od 12 godina otkako je Skupština Unsko-sanskog kantona (USK) formirala regionalnu deponiju US-REG-DEP Bihać, a do danas to preduzeće, osim što je potrošilo milion KM kredita kod Svjetske banke i ušlo u novo zaduženje od 2,6 miliona eura, nema ni izvedbeni projekt buduće deponije niti se zna gdje bi trebala biti.

Nema rješenja

U međuvremenu, odlaganje i upravljanje čvrstim otpadom postali su najveći ekološki problem u svih osam općina USK. Lokalne deponije više liče na divlja odlagališta zbog skromnih sredstava koja se ulažu u njihovo održavanje. Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Jasmin Burnić (SBB) ističe da su vozila za transport stara i dotrajala, a upravljanje otpadom se svodi na sakupljanje, odvoz i odlaganje na deponije.

– Nijedna od lokalnih deponija ne posjeduje okolišne dozvole niti ispunjava neophodne ekološke kriterije. Međutim, u ovom trenutku ne postoji alternativno rješenje – rekao je Burnić.

Godišnje se u USK na deponije odloži više od 100.000 tona raznog smeća. Održavanje deponija postalo je skoro nemoguće, a neke od njih prijete da se pretvore u ekološku katastrofu. Kritično stanje je s deponijama u Sanskom Mostu, Cazinu, Velikoj Kladuši i Ključu. Bužim nema odlagalište za smeće, ali u dogovoru ove te općina Cazin i Bosanska Krupa smeće se odvozi na deponiju Meždre – Vlaški do.

Gradska deponija na Sanskim brdima kod Sanskog Mosta, koja postoji kao takva više od 40 godina kao „privremena”, odavno je postala opasnost, prije svega za dvadesetak vlasnika kuća koji tu žive nakon rata. Oni su u više navrata blokirali saobraćaj, ne dozvoljavajući kamionima odvoz smeća.

Faruk Alagić, tehnički direktor JKP “Sana”, koje upravlja ovom deponijom, kaže da su kapaciteti odavno prevaziđeni. Ovo preduzeće je u stečaju i ne može da izdvaja značajnija sredstva za njeno održavanje i sanaciju, ali nije to činilo ni prije. U Velikoj Kladuši su prije tri godine otpočeli sa saniranjem deponije Radića most, ali nisu daleko odmakli zbog nedostatka novca.

Odabrana lokacija

Stanje s odlaganjem čvrstog otpada u USK je više nego zabrinjavajuće. Nakon što je za izgradnju regionalne deponije odabrana lokacija Karanovac nadomak Bihaća, Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša FBiH, a potom i Skupština USK zabranili su sve aktivnosti s eventualnom izgradnjom deponije na tom mjestu, čime je ovaj projekt ponovo vraćen na početak.

Zatvoren Krivodol

Zahvaljujući sredstvima EU kroz projekt IPA, Bosanska Krupa je krajem prošle godine zatvorila i sanirala deponiju Krivodol, koja je bila velika ekološka prijetnja. No, ova se općina godinama bori protiv divljih deponija, a trenutno se koristi divlje odlagalište Vlaški do, koje lokalna vlast nastoji urediti. Taj proces ide sporo zbog nedostatka sredstava.

1...1,4351,4361,437...1,584Page 1,436 of 1,584
© Copryright 2004 - 2025.