U ponedjeljak je Trump rekao da se ‘cijela zemlja može uništiti u jednoj noći, a ta noć bi mogla biti sutra navečer’.
Iran i Izrael razmjenjivali su napade u utorak, a Teheran je odbio ponovno otvoriti Hormuški tjesnac i prihvatiti sporazum o prekidu vatre uoči roka koji je postavio američki predsjednik Donald Trump da pristane na njegove zahtjeve ili će biti “uništen”, piše agencija Reuters.

Iran je odbacio američki prijedlog kojemu je posredovao Pakistan za trenutni prekid vatre i ukidanje njegove učinkovite blokade tjesnaca, nakon čega bi uslijedili pregovori o širem mirovnom rješenju u roku od 15 do 20 dana, prema izvoru upoznatom s planom.

Iranski odgovor sastojao se od 10 točaka, uključujući prekid sukoba u regiji, protokol za siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac, ukidanje sankcija i obnovu, izvijestila je službena novinska agencija IRNA. U ponedjeljak je Trump rekao da se “cijela zemlja može uništiti u jednoj noći, a ta noć bi mogla biti sutra navečer”. Zaprijetio je uništiti iranske elektrane i infrastrukturu ako Teheran odbije pristati prije roka. Bez dogovora, Trump je rekao da će “svaki most u Iranu biti sravnjen” do ponoći po istočnom vremenu (4 sata GMT) u srijedu i da će “svaka elektrana u Iranu bit će uništena, gorjet će, eksplodirati i nikada se više neće koristiti”.

Borbe se nastavljaju
Rano u utorak, izraelska vojska izjavila je da je završila val zračnih napada usmjerenih na infrastrukturu iranske vlade u Teheranu i drugim područjima. Koristila je sustave protuzračne obrane kako bi presrela projektile lansirane iz Irana.

Saudijska Arabija presrela je balističke projektile prema svojoj istočnoj regiji, a ostaci su pali u blizini energetskih postrojenja, priopćilo je ministarstvo obrane bez preciziranja tko je lansirao projektile. Saudijska Arabija je napadnuta stotinama iranskih projektila i dronova otkako su SAD i Izrael počeli rat protiv Irana 28. veljače, od kojih je većina presretnuta, rekle su vlasti. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein u utorak su istodobno izdali upozorenja za javnu sigurnost.

Trump je odbacio pitanja o tome bi li uništavanje iranskih elektrana predstavljalo ratne zločine, rekavši da “uopće nije” zabrinut zbog te mogućnosti.

“Nadam se da to neću morati učiniti”, rekao je.

Iranski izaslanik u Ujedinjenim narodima u ponedjeljak je rekao da je Trumpova prijetnja napadom “izravno poticanje na terorizam i pružanje jasnih dokaza o namjeri počinjenja ratnih zločina prema međunarodnom pravu”.

Iranski zamjenik ministra sporta Alireza Rahimi pozvao je u utorak umjetnike i sportaše da formiraju ljudske lance u elektranama diljem zemlje, a iransko vrhovno vojno zapovjedništvo reklo je da Trump “u zabludi”.

Sinagoga u središtu iranskoga glavnog grada teško je oštećena američko-izraelskim projektilom u utorak, prema poluslužbenoj novinskoj agenciji Mehr.

Ključni pritisak
Cijene nafte u utorak su se kretale oko 110 dolara po barelu dok se približava Trumpov rok i malo je vidljivih izgleda za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne globalne tranzitne točke za naftu koja je potaknula zabrinutost zbog inflacije diljem svijeta.

Iran je praktički zatvorio Hormuz, prolaz za oko petinu svjetske opskrbe naftom i prirodnim plinom, upotrijebivši ga kao snažan pregovarački adut kojeg se ne želi odreći.

Cijena sirove nafte porasla je za 0,4 posto na 110,19 dolara po barelu, dok se cijena američke nafte West Texas Intermediate povećala za 0,8 posto na 113,31 dolar. Trump je na rubu političke krize jer se Iran pokazao težim protivnikom nego što je predvidio na početku sukoba, za koji je rekao da je cilj spriječiti zemlju u izgradnji nuklearnog oružja i razvoju projektila za njegovu isporuku.

S 13 poginulih američkih vojnika od početka sukoba, našao se na još opasnijem terenu kada je u petak srušen američki borbeni zrakoplov F-15E, a jedan od dvojice pilota ostao je zaglavljen duboko na iranskom teritoriju.

Spasilačka misija američkih komandosa s ciljem izvlačenja časnika pomogla je u sprečavanju katastrofalne eskalacije političke krize za Trumpa.

Tisuće ljudi ubijeno je diljem Bliskog istoka u ratu, uključujući 3546 u Iranu, izjavila je američka skupina za ljudska prava HRANA, i gotovo 1500 u Libanonu gdje je Izrael ciljao miliciju Hezbolaha koju podržava Iran.
(rtl)

Visokopozicionirani iranski zvaničnik u intervjuu za libanski Al Mayadeen izjavio je kako postoje dva razloga zbog kojih Donald Trump pregovara s Iranom te da je svjestan da vojna operacija na iranskom tlu ne bi bila uspješna.
Izvor je naznačio da Trumpova administracija vrlo ozbiljno shvata prijetnje zatvaranjem Bab al-Mandaba, posebno nakon što su uočena operativna kretanja u tom pogledu.

Prijetnje zatvaranjem ovog moreuza uputili su jemenski Huti, a njegova blokada ugrozila bi gotovo cijelu svjetsku ekonomiju.

Također, iranski zvaničnik je naveo kako Trump i njegovi saradnici, uprkos svojim razmetljivim stavovima, shvataju obim svog strateškog neuspjeha u neuspjeloj operaciji u Isfahanu i znaju istinu o onome što je nazvano planom “lakog izlaska” za pilota F-15, posebno jer nisu pokazali nikakve snimke operacije.

Iranski zvaničnik je također potvrdio da Trump shvata da ne postoji mogućnost efektivnog napretka na terenu te da zna da ne postoji mogućnost uspješnog sukoba s Iranom na moru i da je svjestan da će cijene energije značajno porasti u narednim danima.

Prije nekoliko dana, iranske oružane snage uspjele su uništiti nekoliko neprijateljskih aviona južno od Isfahana, dok je američki predsjednik Donald Trump tvrdio da je američka vojska provela operacije potrage i spašavanja za drugim pilotom koji se nalazio u borbenom avionu koji se tamo srušio, napominjući da su desetine aviona učestvovale u akciji spašavanja.
klix.ba

Najstariji sin predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Donald Trump Jr., danas stiže u Banju Luku, a njegov dolazak se može gledati iz više uglova.
Prije svega, radi konteksta, njegov dolazak je primarno rezultat ličnih veza između dužnosnika SNSD-a i osoba bliskih porodici Trump.

Tačnije, radi se o vezi između Igora Dodika, sina predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, i Matana Adelsona, izraelsko-američkog poduzetnika i sina Miriam Adelson, koja je ogromnim donacijama finansirala kampanju aktuelnog predsjednika SAD-a. Adelson i Dodik su, naime, zajedno studirali u Milanu.

Nastavak Dodikovih PR pohoda iz Washingtona

Što se tiče same posjete Trumpa Jr., ona je najavljena kao potencijal za investicije. Naravno, to će sigurno biti jedna od tema, ali ona zasigurno neće biti glavna, barem za one koji smatraju da će politički profitirati.

Ova posjeta se mora gledati u širem kontekstu politike SNSD-a, primarno predsjednika stranke Milorada Dodika. Kao što je posjeta Washingtonu za cilj imala PR, tako se može posmatrati i dolazak najstarijeg sina američkog predsjednika.

Trump Jr. i firme koje predstavlja, skupljene u grupaciju The Trump Organization, možda će i nešto novca investirati u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u entitet Republika Srpska, ali to će za Dodika i vladajuću strukturu u RS-u biti samo bonus.

Primarna namjena njegove posjete bit će njegove fotografije na ulicama Banja Luke, kao i poziranja zvaničnika SNSD-a, s Dodikom u prvom redu, jer će to donijeti najveći politički profit.

Ove fotografije će biti centar kampanje SNSD-a na narednim izborima, zakazanim za oktobar ove godine, uz poruku da su nekada nepoželjni partneri sada prva linija komunikacije s američkom administacijom.

Činjenice, naravno, u velikoj mjeri govore drugačije, ali je politički diskurs u BiH takav da je narativ ispred istine.

Jednostavnije rečeno, fotografije su snažnije od pojašnjenja, a kontekst jednostavno više nije bitan, jer se on ne može adekvatno predstaviti u javnosti, a pogotovo ne snažnije od poruke koju će imati poziranje Milorada Dodikom s Donaldom Trumpom Jr.

Javni komentari nose ogroman rizik

Što se tiče stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH, a koje sebe nazivaju probosanskim, one ovu posjetu trebaju shvatiti i percipirati kao nadogradnju ranije PR posjete Dodika i Željke Cvijanović Washingtonu.

Dolazak osobe koja je toliko bliska predsjedniku SAD-a je, naravno, stvar koja se treba shvatiti ozbiljno, ali javni komentari nose rizik da pošalju pogrešnu poruku.

Drugim riječima, komentari koji nipodaštavaju, ali i oni koji preuveličavaju njegovu posjetu, mogu dati dodatnu priliku za političke poene SNSD-u, čija kampanja se svakako u velikoj mjeri vodi na navodnim sukobima s “političkim Sarajevom”.

Pri tome, bilo kakav javni i negativni komentar o Trumpu Jr. bi vrlo lako mogao doći do Bijele kuće, gdje sjedi i donosi odluke osoba koja je posebno osjetljiva na to.

Šta će biti rezultat posjete Trumpa Jr.?

Ako govorimo o konkretnim rezultatima posjete najstarijeg Trumpovog sina, to je suštinski nemoguće prognozirati i u velikoj mjeri zavisi od ishoda njegovih sastanaka u Banjoj Luci.

Međutim, istinska svrha bit će ispunjena kada osvane prva fotografija Trumpa Jr. i Milorada Dodika. Time će PR kampanja Dodika i SNSD-a doživjeti svoj svojevrsni vrhunac.

Ruska obavještajna služba dostavila je Iranu detaljan spisak od 55 ključnih meta izraelske energetske infrastrukture, pokazuju podaci do kojih je došao The Jerusalem Post pozivajući se na izvore bliske ukrajinskoj obavještajnoj zajednici.

Ovaj izvještaj, koji ukazuje na sve dublju vojnu i obavještajnu saradnju između Moskve i Teherana, sugeriše da proslijeđene informacije omogućavaju Iranu da pokrene precizne raketne napade na izraelsku energetsku mrežu.

Prema saznanjima, mete su podijeljene u tri kategorije na osnovu njihove strateške važnosti.

Nivo 1: Ključna proizvodna postrojenja. Riječ je o lokacijama čije bi uništenje paralisalo nacionalni energetski sistem. Izvještaj posebno navodi elektranu Orot Rabin kao primarnu metu.

Nivo 2: Glavna urbana i industrijska energetska čvorišta. Ovi objekti se nalaze uglavnom u centralnom Izraelu i opslužuju velike naseljene centre.

Nivo 3: Lokalna infrastruktura. Ove mete uključuju regionalne trafostanice koje podržavaju industrijske zone, kao i manje elektrane.

Izrael kao “energetsko ostrvo”

Ruska procjena o ranjivosti Izraela zasniva se na činjenici da se, “za razliku od mnogih evropskih nacija, izraelska elektroenergetska mreža odlikuje visokim stepenom izolacije”.

Budući da je Izrael svojevrstno “energetsko ostrvo” koje ne uvozi struju iz susjednih zemalja, ruski obavještajci su navodno prenijeli Iranu da bi oštećenje samo nekoliko centralnih komponenti moglo izazvati potpuni i dugotrajni energetski kolaps. To bi dovelo do masovnih nestanaka struje i tehničkih kvarova koji se ne bi mogli lako sanirati.

Upozorenje Zelenskog o savezu Moskve i Teherana Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sve glasnije upozorava na savez Rusije i Irana, ističući da se “znanje” koje je Rusija stekla na ratištima u Ukrajini sada izvozi na Bliski istok.

“Rusi su im pomogli, baš kao što su Iranci pomogli Rusiji na početku rata isporukom dronova Shahed”, rekao je Zelenski u nedavnom intervjuu. “Stekli su veliko znanje na bojnom polju i to utječe, te će tek utjecati na druge regije.”

Zelenski tvrdi da je Rusija počela snabdijevati Iran dronovima sličnim Shahedu koji su proizvedeni na ruskoj teritoriji. Naglasio je da su “ruske komponente” pronađene u oborenom dronu u jednoj bliskoistočnoj zemlji, iako iz sigurnosnih razloga nije želio otkriti tačnu lokaciju.

S druge strane, ukrajinski zvaničnici smatraju da je motiv iza ovog transfera obavještajnih podataka dvostruk: osnažiti svog glavnog saveznika u regiji, te stvoriti novu krizu na Bliskom istoku koja bi skrenula međunarodnu pažnju i resurse sa rata u Ukrajini.

Oglasio se i ruski ambasador

Ruski ambasador Anatolij Viktorov odgovorio je na ove optužbe, naglašavajući dugogodišnje odnose dvije zemlje.

“Rusija i Izrael su odavno uspostavili kontakte za raspravu o pitanjima nacionalne sigurnosti. Ovi kontakti se intenzivno održavaju između nadležnih ruskih i izraelskih agencija, a o najhitnijim pitanjima razgovaralo se na najvišem nivou”, poručio je Viktorov.

On je oštro negirao navode iz izvještaja.

“Predstavnici ruskog političkog rukovodstva su u više navrata odbacili optužbe da naša zemlja navodno pruža obavještajne podatke Iranu”, zaključio je.
(klix.ba)

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je u ponedjeljak izjavio da Izrael podstiče regionalne tenzije i podriva napore za okončanje sukoba, naglašavajući da prioritet Turske ostaje zaštita zemlje od nestabilnosti i jačanje njene ekonomije.

Govoreći na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade u glavnom gradu Ankari, predsjednik je rekao da Izrael svojim djelovanjem u Gazi, Libanu i Siriji učvršćuje svoju ulogu kao izvor nestabilnosti u regionu, kritikujući izraelsku vladu zbog namjernog opstruiranja inicijativa koje imaju za cilj okončanje tekućih sukoba.

“Održavanjem džamije Al-Aqsa zatvorenom, uvođenjem smrtne kazne za palestinske zatvorenike i izvođenjem napada u Libanu i Siriji, Izrael potvrđuje i učvršćuje činjenicu da je zemlja koja hrani napetost”, rekao je Recep Tayyip Erdogan, dodajući da izraelska vlada i dalje podriva sve napore usmjerene na okončanje rata.

Erdogan je rekao da je Turska djelovala odgovorno od početka sukoba koji pogađa Iran i Zaljev, upozoravajući da rat prijeti da se proširi širom regiona kako ulazi u svoj 38. dan.

“Ako postoji i najmanja šansa da se ušutkaju oružja i otvori prostor za pregovore, mi iskreno nastojimo da je iskoristimo”, rekao je Erdoğan, opisujući sukob kao “nezakonit, besmislen i nelegitiman” i pozivajući na njegovo hitno okončanje.

Upozorio je da “kako rat odmiče, vatra bi mogla da se proširi i na druge zemlje”, dodajući da oni koji produžavaju sukob radi političkog opstanka treba da zapamte da “jednog dana, plima se okreće”.

Praveći oštru historijsku paralelu između izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i nacističkog lidera Adolf Hitler, Erdogan je rekao: “Oni koji danas slijede Hitlerov put djeluju ne samo protiv čovječanstva, već i protiv svog naroda”, pozivajući međunarodnu zajednicu da “zaustavi ovaj kurs” i naglašavajući da će Turska “nastaviti da podiže svoj glas za mir”.
(klix.ba)

PENTAGON proširuje popis iranskih energetskih postrojenja koja bi se mogla naći na meti napada, uključujući i ona koja gorivom i energijom opskrbljuju i civile i vojsku, što je mogući zaobilazni put ako administracija bude optužena za ratne zločine zbog uništavanja osnovne infrastrukture.

Predsjednik Donald Trump nalazi se pod sve većim pritiskom jer SAD-u ponestaje strateških vojnih ciljeva, a Iran blokira Hormuški tjesnac. Suočen s nepopularnom opcijom slanja kopnenih trupa ili rizikom od optužbi za ratne zločine zbog napada na civilne ciljeve, Trumpu se nudi nova strategija gađanja postrojenja dvojne namjene, piše Politico.

Trumpov ultimatumump je u ponedjeljak zaprijetio situacijom “u kojoj do sutra navečer u ponoć neće biti nijednog mosta u Iranu, u kojoj će svaka elektrana biti uništena, gorjeti, raznesena i više nikad neće raditi”.

Predsjednik je postavio ultimatum Irancima da do utorka navečer u 20 sati po istočnoameričkom vremenu postignu dogovor sa SAD-om, inače će pokrenuti napade na infrastrukturu. Prema podacima američkog Središnjeg zapovjedništva, samo su Sjedinjene Države dosad pogodile više od 13.000 ciljeva u Iranu.

Pentagon je pitanja o tome proslijedio Bijeloj kući. “Posao Pentagona je da bude spreman i vrhovnom zapovjedniku pruži što više opcija”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

“To ne znači da je predsjednik donio odluku. Iranski režim ima rok do sutra u 20 sati da postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama. Ako to ne učine, predsjednik će ih bombardirati natrag u kameno doba, baš kao što je i obećao.”

Međutim, unutar Pentagona vodi se rasprava je li takvo opravdanje valjano, tvrdi treći dužnosnik koji je, kao i ostali, želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o internim razmatranjima. Napetosti se vrte oko pitanja gdje povući crtu između vojnih i civilnih ciljeva, poput postrojenja za desalinizaciju vode, koja bi se mogla smatrati metom jer i vojne snage trebaju pitku vodu.

Američko-izraelska kampanja bombardiranja dosad je uglavnom pošteđivala opskrbu zemlje električnom energijom i gorivom. No, kako u Bijeloj kući raste frustracija zbog iranskog odbijanja da popusti pred, barem javno, prilično nejasnim američkim zahtjevima, popis ciljeva se proširio.

Sam Trump je tijekom konferencije za novinare o ratu u Iranu u ponedjeljak rekao kako bi iranski narod pozdravio napade na energetsku infrastrukturu. Oni “bi bili voljni to pretrpjeti kako bi imali slobodu”, rekao je. “Žele da nastavimo s bombardiranjem.”

Ranije istog dana, na uskršnjem događaju u Bijeloj kući, Trump je izjavio da se “ne brine” zbog bombardiranja civilnih elektrana te da Iran čini ratne zločine. “Znate li što je ratni zločin? Posjedovanje nuklearnog oružja”, rekao je Trump. “Dopustiti bolesnoj zemlji, s poremećenim vodstvom, da ima nuklearno oružje – e to je ratni zločin.”

Pravni okvir
Ženevska konvencija, koja utvrđuje međunarodno humanitarno pravo, dopušta odstupanja kada napadnute lokacije koriste i vojska i civili. “Prije odobrenja, ciljevi moraju proći operativno-pravnu provjeru”, rekao je Sean Timmons, bivši glavni vojni pravni savjetnik.

“Neka civilna infrastruktura, ako je vojska također koristi, prema ratnom pravu može biti legitiman cilj. Zabrinutost da bi se u tome moglo pretjerati je opravdana… ali postoje mehanizmi kontrole.” Ipak, ministar obrane Pete Hegseth prošle je godine ukinuo urede u Pentagonu koji pomažu u vojnom ciljanju i sprječavanju civilne štete, što bi moglo značiti manje nadzora nad takvim pitanjima.

Hegseth je smanjio broj osoblja koje se bavi tim pitanjem s 200 na manje od 40. Otpušteno osoblje pomagalo je vojnim zapovjednicima u odabiru ciljeva koji bi poštedjeli civilne živote i istraživalo napade nakon što su se dogodili kako bi se civili bolje zaštitili u budućnosti.

Neselektivno bombardiranje
Hegseth je prošlog mjeseca najavio da će dodatno smanjiti i broj odvjetnika koji savjetuju zapovjednike o zakonitosti operacija. Već je u prvim danima administracije otpustio glavne odvjetnike vojske, mornarice i zrakoplovstva.

Timmons je također napomenuo da je Trump više puta pozivao iransko stanovništvo da pomogne u svrgavanju vođa režima. Napadi na ključne objekte za potporu civilima mogli bi djelovati suprotno tom cilju. “Ako je cilj doista umanjiti njihovu vojnu sposobnost… onda bi neselektivno bombardiranje samo produžilo patnju običnih ljudi”, rekao je.

Vijeće za američko-islamske odnose osudilo je u priopćenju Trumpove prijetnje napadima na infrastrukturne ciljeve, nazvavši ih “nepromišljenima, opasnima i pokazateljem načina razmišljanja koji odražava ravnodušnost prema ljudskom životu i prezir prema vjerskim uvjerenjima”.

(index.hr)