Komisija se prilikom pripremanja predloženog zakona rukovodila stavovima poreznih obveznika koji su tražili da im se omogući prijava i plaćanje poreza na dodatu vrijednost krajem mjeseca.

Zajednička komisija smatra da bi se pomjeranjem rokova za prijavu i plaćanje PDV-a, umjesto sadašnjeg roka – do 10. dana u mjesecu po isteku poreskog perioda, na 20. dan u mjesecu po isteku poreskog perioda, pomoglo velikom broju malih i srednjih preduzeća i doprinijelo daljnjem razvoju ekonomije.

Predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Ermina Salkičević-Dizdarević je kazala da su članovi Komisije imali susrete s predstavnicima poslovne zajednice, posebno onih koji dolaze iz segmenta malih i srednjih preduzeća, “koji su najranjivija kategorija našeg ekonomskog prostora”.

– Svi su izrazili stav i želju, kako bi im mnogo olakšalo njihov svakodnevni poslovni život ukoliko bi se prijava poreza na dodatnu vrijednost sa desetog u mjesecu pomjerila na kraj mjeseca – kazala je Salkičević-Dizdarević.

Predstavnički dom je podržao principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, koji su predložili poslanici SDP-a BiH Saša Magazinović i Jasmin Imamović.

Ključni segmenti zakona su: popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima koje završavaju izostankom kažnjavanja kao i definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja.

Posebno se u tom smislu precizira prolazak dva i više puta kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja u naselju brzinom iznad 40 km/h, a van naselja 60 km/h iznad ograničenja, prestizanje kolone preko pune linije, vožnja u alkoholiziranom stanju (1,5 g/kg) i pod utjecajem psihoaktivnih supstanci.

Predložene su i kaznene mjere, između ostalog, kazna od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i dva kaznena boda za bahatu vožnju.

Ako je bahatom vožnjom izazvana saobraćajna nesreća, definirana je kazna od 3.000 do 5.000 KM, devet mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i četiri kaznena boda.

Kazna od 200 do 400 KM predviđena je za korištenje mobitela u vožnji, nevezivanje pojasa i korištenje uređaja za ometanje radara.

Ako je korištenje mobitela uzrok saobraćajne nesreće, predložena je kazna od 400 do 2.000 KM, oduzimanje vozačke dozvole od jednog mjeseca do šest mjeseci i dva kaznena boda – neke su od predviđenih sankcija.

Poslanici su u drugom krugu glasanja, po hitnom postupku, usvojili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu BiH, čiji je predlagač Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma.

Kako su ranije naveli predlagači, ovim izmjenama i dopunama su pokušali da vrate transparentnost u radu institucija, da jačaju ulogu Savjeta za mjeriteljstvo i da još jednom podcrtaju koliko su važne primjene svih standarda koji proizilaze iz najbolje evropske i međunarodne mjeriteljske prakse.

U drugom krugu glasanja, po hitnom postupku, je usvojen i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parlamentarnom nadzoru, čiji su predlagač poslanici Jasmin Emrić, Zlatan Begić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović.

Predloženim zakonom utvrđen je sveobuhvatan i efektivan okvir za sve nadzorne aktivnosti Parlamentarne skupštine BiH, te je zakonom jasno utvrđena obaveza nadziranim institucijama i odgovornim licima da sarađuju i poštuju zahtjeve parlamentarnih tijela i same Parlamentarne skupštine BiH.

Predloženim dopunama Zakona utvrđeno je da inspekcijski nadzor i provođenje kaznenih odredbi vrši Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH.

Poslanici u drugom krugu glasanja nisu usvojili Prijedlog rezolucije o osudi napada vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine s pozivom na odlučno djelovanje nadležnih institucija s ciljem zaštite ustavnog poretka, očuvanja mira i poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji su predlagači poslanici: Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Vlatko Glavaš i Zlatan Begić.

Usvojen je završni izvještaj o provedenim pilot-projektima uvođenja novih tehnologija u izborni proces u BiH i Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces Bosne i Hercegovine, čiji je podnosilac Centralna izborna komisija BiH.

Poslanici su usvojili šest zaključaka koje je u “Inicijativi za pronalaženje načina isplate duga u predmetu Viaduct d. o. o. Portorož”, predložila poslanica Ermina Salkičević-Dizdarević.

U predloženoj inicijativi navedeno je da je dug prema Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik iz Ankarana, Republika Slovenija i Boris Goljševček iz Pirana, Republika Slovenija nastao iz poslovnog odnosa, odnosno spora između Vlade RS i navedenog pravnog i fizičkih lica. Samim tim nastali dug je dužna da plati Republika Srpska.

– U situaciji kada Vlada RS ne želi izmiriti nastali dug, u cilju sprečavanja daljih štetnih posljedica koje se ogledaju u evidentnoj prijetnji sudskim izvršenjem nad imovinom BiH ako se obaveza hitno ne izmiri, dnevne kamate od oko 9.000 eura, blokadu računa BHANSA-e i s tim u vezi rizik isključivanja BiH iz međunarodnog sistema avio prevoza, daljeg narušavanja međunarodnog ugleda BiH, nalaže se Vijeću ministara da hitno za navedenu namjenu privremeno preusmjeri sredstva sa višegodišnjeg projekta za nabavku zgrade za smještaj Središnjeg ureda i Regionalnog centra Banja Luka Uprave za indirektno oporezivanje u iznosu od 103,4 miliona KM, te da razliku do potrebnog iznosa za pokriće ukupnog duga namiri sa drugih kapitalnih projekata koji nisu okončani, odnosno u kojima još uvijek nije uspostavljen obligacioni odnos sa ugovornom stranom. Za provođenje knjigovodstvenih i administrativnih procedura iz ovog zaključka se zadužuje Ministarstvo finansija i trezora BiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH – navedeno je u jednom od zaključaka.

Također je navedeno da se Pravobranilaštvu BiH naloži da po izmirenju duga prema firmi Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik iz Ankarana, Republika Slovenija i Boris Goljševček iz Pirana, Republika Slovenija od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, odmah pokrene regresnu tužbu protiv Vlade RS na osnovu Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu “Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik iz Ankarana, Republika Slovenija i Boris Goljševček iz Pirana, Republika Slovenija, protiv tužene BiH” pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu, koji je 2017. godine potpisan između Vijeća ministara BiH i Vlade RS.

Predstavnički dom je usvojio i zaključke koje su tokom diskusije o inicijativi predložili posalnica Mia Karamehić-Abazović i poslanik Šerif Špago.

Poslanici su usvojili još nekoliko izvještaja te dali saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma i ugovora.

(Vijesti.ba / Fena)