Sve će biti u redu, neće biti nikakvih sukoba, neće biti rata. Bošnjaci, muslimani, žele nekakvo drugo poluvrijeme, oni bi rado ušli u sukob jer misle da tako mogu ostvariti neke svoje ciljeve.
Ali vidljivo je da od toga nema ništa, rekao je u razgovoru za Glas Srpske predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
“Mi nemamo namjeru da ratujemo, ali ćemo braniti RS političkim sredstvima. Nismo zainteresovani ni za Sarajevo, ni za Tuzlu, ni za bilo šta u Federaciji BiH.
Oni pokazuju da su zainteresovani za sve u RS. Za mene je FBiH odavno inostranstvo. Sud BiH je načinio mnogo prekršaja, samo njegovo postojanje je problematično”, kaže Dodik.
Dodaje da želi “da kaže građanima da ne možemo računati ni na pravo ni na pravdu u tom sudu”.
“Mi smo znali kakva će biti presuda, jer je to odlučeno na političkom nivou. Politička zloupotreba pravosudnih organa u Sarajevu je isključivo u funkciji muslimana. I protiv toga se borim.
Ako srušite autoritet kao što je Milorad Dodik, bar drugi govore da sam autoritet, šta će onda biti sa nekim drugim? Šta će se dešavati drugim predsjednicima RS? Da li će smjeti da potpišu neki ukaz o proglašenju zakona? Ili će pitati Sarajevo za sve”, rekao je Dodik, prenosi RTRS.
ČELNIK bosanskih Srba Milorad Dodik, za kojim je izdan nalog za uhićenje, uvjeren je kako neće završiti u zatvoru jer pretpostavlja da će se sadašnja kriza u BiH riješiti nekom vrstom političke nagodbe, a najavio je i kako će, čak i ako bude pravomoćno osuđen, nastaviti političku karijeru.
U intervjuu za banjolučki list “Glas Srpske” od danas Dodik je priznao kako mu se stanje čini “neizvjesnim”, no ima razrađeni scenarij što će učiniti potvrdi li sud prvostupanjsku presudu kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.
“Čak i da mi zabrane kandidaturu (za predsjednika Republike Srpske) netko drugi će biti kandidat ispred vladajuće koalicije i pobijedit će. A onda ću biti premijer. Ne mogu mi zabraniti da budem premijer, a to je za njih opasnije nego biti predsjednik”, izjavio je Dodik.
Priznao da nije uspio blokirati institucije
No pritom je ignorirao činjenicu da zabrana političkog djelovanja, sukladno zakonu, znači i automatsku zabranu obnašanja bilo koje dužnosti koja se financira iz proračuna, pa tako i onu entitetskog premijera. Dodik u tom slučaju ne bi mogao biti čak ni čelnikom neke entitetske agencije.
Priznao je ipak kako je pretrpio poraz u nastojanjima da nakon što je osuđen blokira rad državnih institucija tako što bi svi Srbi koji u njima rade dali otkaz.
“Istina je da sam očekivao da će biti drugačije. To je porazno. Ima Srba koji su spremni raditi za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, a protiv Republike Srpske”, izjavio je razočarano Dodik koji nije propustio priliku ponovo zaprijetiti kaznenim progonom Srbima koji mu nisu lojalni kada se u RS uspostavi posebno tužiteljstvo zaduženo za takve slučajeve.
“Trumpu ću ponuditi nalazište litija”
Ljut je i na Europsku uniju, a posebice na visoku predstavnicu za vanjske poslove i sigurnost Kaju Kallas koja je tijekom posjeta BiH ranije u travnju jasno označila političke vođe bosanskih Srba odgovornima za sadašnju krizu u BiH.
Kaže kako ona, kao i drugi čelnici EU, ne razumiju što se zapravo zbiva u BiH za razliku od političara iz stranaka ekstremne desnice u nekim europskim državama.
Vjeruje kako će uskoro imati priliku uspostaviti bolje odnose sa SAD-om, odnosno s administracijom Donalda Trumpa, pa pretpostavlja da će onda uslijediti i smanjenje međunarodnog pritiska na RS. Potvrdio je kako je za to spreman ponuditi Trumpu na upravljanje nalazište litija koje je pronađeno na teritoriju RS.
Komentirajući arbitražne sporove vrijedne više od milijardu eura nastale zbog postupaka vlasti RS, Dodik je ustvrdio kako Banja Luka ne bježi od svojih obveza, ali traži da prvo reagira država pa da se onda izmiruje dug entiteta.
HEP-ov zahtjev za 100 milijuna eura odštete od RS-a
Pritom je spomenuo i odštetni zahtjev Hrvatske elektroprivrede (HEP) prema vlastima RS za isplatu oko 100 milijuna eura odštete zbog neisporučene struje iz termoelektrane u Gacku čiju su gradnju u bivšoj SFRJ zajednički financirali Hrvatska i BiH.
“Hrvate tu nešto zanima, oni prijete. Ali imamo priliku i za protunapad, što se tiče hidroelektrane Plat. A to se gradilo u komunizmu, kad smo svi bili jedna država. U ratu je puštena voda iz akumulacije kod Trebinja (za Plat), a struje nismo dobili. Tek na kraju rata nešto je dogovoreno. I tu smo mi oštećena strana. I sad im nudimo kompenzaciju za tu priču s rudnikom i termoelektranom Gacko, ali oni u Zagrebu nemaju snage za to”, izjavio je Dodik.
U Bihaću će se u utorak, 22. aprila, održati velika zajednička policijska vježba pod kodnim nazivom “Unity 2025”, u kojoj će učestvovati pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Kantona Sarajevo i Kantona 10.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, vježba će se odvijati u ulici 5. Korpusa u vremenu od 11:00 do 13:00 sati, a prema najavama, učestvovat će specijalne jedinice i policijski službenici pomenutih kantonalnih MUP-ova.
Cilj vježbe je provjera stepena spremnosti policijskih agencija za zajedničko djelovanje u kriznim situacijama, kao i testiranje sigurnosnih protokola, opreme i međusobne koordinacije.
Iz MUP-a USK upozoravaju da će tokom vježbe biti korištena manevarska municija, pirotehnička sredstva, vodeni top i druga oprema, što može izazvati pažnju ili uznemirenost građana, ali napominju da ne postoji nikakva opasnost za prolaznike ili stanovnike u blizini, objavio je portal “Biscani.net”.
Također je najavljena privremena blokada i preusmjeravanje saobraćaja na području izvođenja vježbe, te se građani mole za strpljenje i razumijevanje.
Tačno je i da su nam uzurpirali pravo na izbore za NSRS i predsjednika kao i lokalne izbore na teritoriji RS.
Predsjednik RS Milorad Dodik kaže da će biti premijer ako mu, hipotetički, zabrane kandidaturu na općim izborima sljedeće godine.
– Tačno je da su stvari neizvjesne. Jer, oni meni mogu da zabrane kandidaturu putem CIK-a. Hipotetički govorim sada, eto i da mi zabrane kandidaturu, bit će kandidat neko drugi u ime vladajuće koalicije i pobijedit će. I onda ću ja biti premijer – rekao je Dodik.
Ne mogu mu, kako je dodao, zabraniti da bude premijer, a za njih je to opasnije nego da je predsjednik.
– Ponavljam, govorim hipotetički. Tačno je i da su nam uzurpirali pravo na izbore za NSRS i predsjednika kao i lokalne izbore na teritoriji RS. Šta CIK ima s tim? Predviđeno je da u CIK-u ne može biti prethodno politički aktivna osoba pa su imenovali zvaničnika PDP-a. Sve je moglo dok je tu bio taj Marfi. Ali, vidjećemo kako će to dalje izgledati. Nisam baš siguran da će muslimani i dalje dobijati sve što traže. Možda im je najbolje da se okrenu dogovoru s nama. Imaju još vremena, ali u jednom trenutku će možda biti kasno pa mi nećemo htjeti da razgovaramo – rekao je Dodik za “Glas Srpske”.
U Banjoj Luci je u toku završna javna rasprava o Nacrtu novog ustava RS. Narodna skupština RS donijela je 13. marta odluku o utvrđivanju nacrta ustava, dok je prva javna rasprava održana 31. marta u Istočnom Sarajevu.
Po završetku javne rasprave, Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine utvrdit će Prijedlog ustava RS i dostaviti ga u dalju parlamentarnu proceduru.
Večerašnjoj raspravi, koja se održava u Banskom dvoru, prisustvuju zvaničnici RS.
Milorad Dodik izjavio je da je cilj rasprava o Nacrtu novog ustava da se “Republika vrati sebi, odnosno izvornom Dejtonskom mirovnom sporazumu”.
Dodao je i sljedeće:
“Malo je naroda u svijetu koji ima pravo da donosi tako važne dokumente, kakav je ustav. To potvrđuje naše pravo na RS, na koje je udarano svih 30 godina. Ideja je da se Republika Srpska vrati sebi, izvornom Dejtonu.”
“Vraćamo svoje dostojanstvo. Narod razumije situaciju i to je podrška svima nama. Mi radimo jedan ozbiljan posao, ovo je Ustav koji će trajati. Čuli smo da se želi da ovo što više bude narodni referendum. Mi smo svi spremni da podržimo ideju oko referenduma i to bi morao da bude obavezujući referendum, narodna odluka koju će podržati NSRS. Moja ideja je da taj referendum održimo 9. januara. Pozivamo Hrvate i Bošnjake da učestvuju u raspravi”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska nema namjeru da donosi bilo kakve druge akte osim onih koji su u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali i da će uvažiti određene evropske vrijednosti koje se smatraju nezaobilaznim.
“Nikada nismo bili zadovoljni dodatnim i dopisanim odredbama Ustava, koje su donosili visoki predstavnici. To nikada nije bio naš ustav. Smatramo da kao narod vraćamo svoje dostojanstvo, kroz činjenicu da smo imali ovako moćnu i javnu raspravu, što je dokaz da narod razumije situaciju i daje podršku nama i ljudima koji vode ovu javnu raspravu”, rekao je Dodik na konferenciji za medije održanoj uoči večerašnje rasprave o Nacrtu ustava.
U izjavi za Biscani.net, Lipovača je kolegama poželio uspjeh u daljnjem političkom i privatnom angažmanu, ali je podsjetio i na činjenicu da većina njih na proteklim izborima nije dobila podršku birača.
– Bivšim članovima DF-a Bihać želim uspjeh u daljnjem političkom i privatnom djelovanju. Podsjećam da su ti sada već bivši članovi bili kandidati na proteklim izborima za zakonodavnu vlast, ali nažalost nisu dobili povjerenje građana, što se može tumačiti i kao određeni vid političke poruke ili svojevrsne opstrukcije prema ideji zajedničkog djelovanja – poručio je Lipovača.
Ističe da su im, unatoč izbornom rezultatu, bile ponuđene mogućnosti da nastave djelovati unutar stranke, ali da su ih odbili.
– U ponedjeljak ću predložiti novo povjereništvo koje će DF Bihać voditi u stabilnijem, odgovornijem i konkretnijem pravcu. Idemo dalje ozbiljno, odlučno i s jasnom vizijom – zaključio je Lipovača za Biscani.net.
U ekskluzivnoj izjavi za Biscani.net, grupa istaknutih članova Demokratske fronte iz Unsko-sanskog kantona – uključujući bivšeg povjerenika Kantonalnog odbora DF Denisa Huskića, člana Glavnog odbora Hasana Semanića, te niz drugih prepoznatljivih imena poput Adila Mušete, Muhameda Beganovića, Asima Hodžića i Jasmina Saračevića – saopćila je da napušta stranku zbog dubokog nezadovoljstva načinom njenog funkcionisanja.
„Ova odluka nije plod trenutne frustracije niti rezultat ličnih ambicija. To je odgovor na sistematsko ignorisanje glasova s terena, nepostojanje dijaloga i odsustvo unutarstranačke demokratije“, navode bivši članovi DF-a iz Bihaća i Cazina.
Kako ističu, unatoč velikom doprinosu u organizaciji i širenju ideje Demokratske fronte u svojim sredinama, izostala je osnovna komunikacija sa centralom stranke. „Umjesto da budemo pitani za mišljenje, suočili smo se sa zidom šutnje i gotovim odlukama, dok su unutarstranački izbori – temelj demokratskog djelovanja – potpuno izostali“, dodaje se u saopćenju.
Iako napuštaju Demokratsku frontu, potpisnici ističu da ne odustaju od borbe za pravdu, socijalnu jednakost i građansku državu – samo, kako kažu, „van strukture koja je zaboravila svoje članove i principe“.
Ovaj čin označava jedan od najozbiljnijih unutrašnjih potresa u Demokratskoj fronti na području USK u posljednjih nekoliko godina, posebno imajući u vidu da se radi o osobama koje su nosile listu i postizale najbolji rezultat stranke na proteklim izborima 2022. godine.
U nastavku objavljujemo obraćanje članova DF-a koji su podnijeli ostavke:
“Obraćamo vam se kao dugogodišnji članovi Demokratske fronte – ljudi koji su, svako u svom gradu i lokalnoj zajednici, uložili ogromnu količinu rada, energije i posvećenosti u izgradnju i širenje političke ideje DF-a. Danas, međutim, s punom odgovornošću i teškog srca, obavještavamo javnost da istupamo iz Demokratske fronte.
Ova odluka nije donesena preko noći, niti pod pritiskom ličnih ambicija. Naprotiv – riječ je o reakciji na duboko ukorijenjene probleme u funkcionisanju stranke, koji se već dugo ignorišu i guraju pod tepih.
Prije svega, ukazujemo na sustavno ignorisanje potreba i stavova članstva. Umjesto dijaloga, dobili smo zid šutnje. Umjesto unutarstranačke demokratije, suočeni smo sa politikom zatvorenih vrata i unaprijed donesenih odluka.
Neuvažavanje ljudi na terenu, koji DF-u daju stvarnu političku snagu, postalo je pravilo, a ne izuzetak. Unutarstranački izbori, koji bi trebali biti temelj svakog demokratskog procesa, nisu sprovedeni – čime su lokalne organizacije faktički lišene prava da biraju i budu birane
Posebno zabrinjava imenovanja kadrova iz drugih političkih stranaka, dok se sposobni i lojalni članovi DF-a sistemski zanemaruju i ponižavaju. Takve odluke su uvredljive – ne samo za nas, već i za ideju DF-a kakvu smo nekada svi zajedno zastupali.
Mi se danas obraćamo centrali stranke, ali i svim građanima Unsko-sanskog kantona, koji su nas podržavali sve ove godine: nismo izdali ideju pravde, građanske države i socijalne jednakosti. I dalje ćemo se za te vrijednosti boriti – ali van okvira strukture koja je zaboravila svoje članstvo i osnovne principe.
Ovo nije kraj naše borbe, naprotiv ovo i jeste borba protiv korištenja nas u svrhe ostvarivanja ličnih ciljeva, ambicija i interesa.”
Na 34. sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona, održanoj danas u Ključu, usvojen je Program utroška sredstava kapitalnih grantova za izgradnju i dogradnju objekata dječijih vrtića.
– Putem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Vlada USK će iz ovogodišnjeg budžeta, za projekte izgradnje i dogradnje objekata dječijih vrtića, plasirati iznos od ukupno 700.000,00 KM, kaže ministar Denis Osmankić.
Na današnjoj sjednici Vlade USK odobreni su grantovi za: Dječije obdanište Velika Kladuša po zahtjevu za dogradnju objekta vrtića, Dječiji vrtić, Ljiljan” Ključ po zahtjevu za rekonstrukciju prostorija za smještaj djece i sanacija sanitarnih prostorija; Dječiji vrtić ,,Hasnija Omanović” Cazin po zahtjevu za rekonstrukciju ade i zida oko objekta;
Dječiji vrtić ,,Krajiška radost” Sanski Most po zahtjevu za dogradnju prostorija na postojeći centralni objekat; Općina Bužim po zahtjevu za izgradnju objekta dječijeg vrtića u Bužimu.
Na jednoj od prethodnih sjednica, Vlada USK je prihvatila inicijativu za pokretanje postupka izrade idejnog rješenja i projektne dokumentacije za izgradnju novog vrtića a u sastavu
JU ,,Dječji vrtić” Bihać u naselju Ceravci.
Univerzitet u Bihaću u saradnji sa Ministarstvom za pitanja boraca i RVI USK te Ministarstvom obrazovanja danas organizuje edukaciju pod nazivom “Genocid u Srebrenici i drugi zločini nad Bošnjacima”.
Namjera je još jednom podsjetiti na razmjere genocida u nekadašnjoj “UN enklavi Srebrenica – Žepa” ali i ratne zločine koji su u periodu od 1992 – 95. godine počinjeni širom BiH.
Učešće u edukaciji uzeće zvaničnici političkog i društvenog života, porodice žrtava i preživjeli svjedoci kao i eminentni stručnjaci i profesori posvećeni istraživanju genocida i ratnih zločina. Skup je počeo u 12.00 sati u Kulturnom centru u Bihaću, a među zvanicama su i studenti bihaćkog Univerziteta kao i građani kantona.
U Kulturnom centru Bihać danas je i otvorena izložba „Kad je vrijeme stalo” autora prof. dr. Muje Begića i Edisa Vojića.
“E.M. je čovjek koji duži niz godina psihički zlostavlja moju porodicu i mene, i sa kojim ja lično nemam nikakvu komunikaciju godinama”.
“Vijećnik u Općinskom vijeću Bosanski Petrovac, Jasmin M. Mešić (Nezavisna lista za Bolji Bosanski Petrovac), 12. aprila 2025. godine oko 12 sati fizički je napao svog punca E.M. ispred porodične kuće u Bihaću”, početak je anoninmog emaila koji je stigao redakciji Politicki.ba.
Dalje piše:
“Prema riječima povrijeđenog, Mešić ga je pozvao da razgovaraju o imovinskim pitanjima, a zatim ga iznenada udario pesnicom u glavu. E.M. je prebačen u Kantonalnu bolnicu u Bihaću, gdje mu je ukazana ljekarska pomoć.
Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona slučaj je okvalifikovalo kao krivično djelo nasilničkog ponašanja protiv vijećnika Mešića.
Prema tvrdnjama stanovnika, braća Jasmin i Haris Mešić ranije su dovođeni u vezu sa sličnim incidentima, navodno bi osobe pozivali u svoje dvorište, gdje bi ih fizički napali,a nakon toga bi se oni u javnosti predstavljali kao žrtve”.
Pitali smo i “drugu stranu” u ovoj priči.
Mešić u svom odgovoru navodi da je “E.M. čovjek koji duži niz godina psihički zlostavlja moju porodicu i mene, i sa kojim ja lično nemam nikakvu komunikaciju godinama”.
Tvrdi da je dezinformacija da su trebali razgovarati o imovinskim pitanjima jer su “te stvari riješili još prije više od godinu dana”. Dodaje da se to lako može i dokazati.
“Zbog svog nasilničkog ponašanja E.M. je u više navrata prijavljivan policiji, što svakako možete dobiti kao informaciju ukoliko se obratite MUP-u USK.
Istina je da je E.M. došao pred moju porodičnu kuću, gdje je nakon niza uvreda i prijetnji smrću upućeni meni, došlo do fizičkog naguravanja, gdje sam ga nakon niza njegovih pokušaja da me ozljedi, u samoodbrani jednom udario, gdje sam nakon toga lično ja zovnuo policiju”, kaže dalje Međić u izjavi za Politicki.ba.
Navodi i da ne zna kako je Tužilaštvo USK okvalificiralo ovo djelo, “jer još nisam zvanično ni dao izjavu o tome kako se sve desilo, međutim mogu vam reći da jedva čekam dalje postupanje nadležnih organa kako bi E.M. zbog svojih postupanja dobio trajnu zabranu prilaska mojoj porodici i meni”.
Poručio je da je E. M. imao i ima “loše namjere”, “jer iako sam napadnut ispred svoje kuće, od čovjeka koji već duže vrijeme tu nije dobrošao, nigdje nisam iznosio da se je ovo i desilo, a kamoli da sam od sebe pravio žrtvu”.
