Francuski mediji procjenjuju da neto vrijednost Brigitte Macron može doseći oko 10 miliona dolara, što je čini jednom od finansijski najneovisnijih prvih dama u Evropi.
Snimak koji je obišao svijet na kojoj se jasno vidjelo kako je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona prije nego izašao iz predsjedničkog aviona ošamarila njegova supruga, ponovo je probudio fascinaciju javnosti njihovom vezom i brakom, velikom Brazlikom u godinama i naravno – samom Brigitte.
Ko je zapravo prva dama Francuske poznata po svom skupocjenom modnom stilu i dugogodišnjoj karijeri u obrazovanju?
Brigitte koja je od svog supruga starija 24 godine, dolazi iz Amiensa, a rođena je u porodici vlasnika poznate tvornice čokolade Chocolaterie Trogneux.
Uprkos porodičnom poslu, odlučila se za drugačiju karijeru te je bila cijenjena profesorica književnosti, francuskog i latinskog, a tako je, dobro je poznato, upoznala i svog sadašnjeg supruga Emmanuela Macrona.
Brigitte Marie-Claude Trogneux potječe iz ugledne porodice Trogneux, poznate po luksuznom čokoladnom biznisu, Chocolaterie Trogneux, osnovanom 1872. godine. Uspješan porodični posao danas vodi njen nećak Jean-Alexandre Trogneux.
Svoju profesionalnu karijeru započela kao nastavnica književnosti 1980-ih, a kasnije je predavala francuski i latinski jezik u gimnaziji Lycée la Providence u Amiensu, gdje je upoznala tada petnaestogodišnjeg Emmanuela Macrona, koji je bio njen učenik i kolega njene kćerke. Unatoč kontroverzama, njihova veza se razvijala, a par se vjenčao 2007. godine. Brigitte je kasnije predavala na prestižnoj školi Lycée Saint-Louis de Gonzague u Parizu do 2015. godine.
Za razliku od supruga, prva dama Francuske posjeduje značajno bogatstvo zahvaljujući porodičnom nasljedstvu i pametnim ulaganjima u nekretnine. Njeno najvrednije imanje je Villa Monéjan, četverospratnica u Le Touquetu, koju je naslijedila od roditelja. Nakon renovacije, djelomično finansirane kreditom od 350.000 eura, vrijednost vile procjenjuje se na 2,7 do 2,8 miliona eura. Brigitte također posjeduje dvije poslovne nekretnine koje iznajmljuje agenciji za nekretnine i modnoj butiku, a prihod od najma porastao je s 23.586 eura 2017. na 27.599 eura 2021. godine.
Zahvaljujući ovim imovinskim ulaganjima i nasljedstvu, francuski mediji procjenjuju da neto vrijednost Brigitte Macron može doseći oko 10 miliona dolara, što je čini jednom od finansijski najneovisnijih prvih dama u Evropi.
U centru Prijedora danas je obilježen Dan bijelih traka, simbola zločina koje su srpske snage provodile u ovom gradu za vrijeme rata nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom.
Tako je krenulo sistemsko ubijanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru 31. maja 1992. godine, a u zločinima je ubijeno 3.176 osoba od čega 102 djece koja ni danas nemaju svoj spomenik.
Spomenik na kojima su trebala biti ispisana njihova imena kao sjećanje na ono što je bilo i opomena na ono što ne bi trebalo nikada da se ponovi.
Ovogodišnje obilježavanje 33. godišnjica od početka zločina u Prijedoru započela je s lokacije kod Starog grada gdje su gradske vlasti dale usmenu saglasnost za gradnju spomenika. Međutim, do danas nijedna izdata dozvola nije uručena onima koji bi izgradili spomenik za ubijenu djecu.
S bijelim trakama na rukama i ružama u rukama počela je mirna šetnja centrom Prijedora do glavnog trga gdje je održan kratki govor predstavnika udruženja roditelja ubijene djece Prijedora i organizatora događaja obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru.
Danas su u Prijedoru bili i šetači iz Travnika i Odžaka, biciklisti iz Ključa te brojni drugi koji su na ovaj način odlučili odati počast ubijenima.
Dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
“Dan bijelih traka. Podsjetnik na razmjere zločina počinjenih 1990-ih u Prijedoru. Odajemo počast svim žrtvama koje zaslužuju da ih se sjećamo s poštovanjem. Iz ove tragedije naučimo važne lekcije o vrijednosti mira, prihvatanju različitosti i borbi za bolju budućnost svih građana”, stoji u objavi britanske ambasade u Sarajevu.
Bosna i Hercegovina je jutros zavijena u crno zbog teške saobraćajne nesreće u kojoj su smrtno nastradale tri mlade osobe.
U nesreći, u kojoj su sudjelovala tri putnička motorna vozila (dva vozila marake Audi i kombi Citroen Jumper) stradali su Almir Crnalić (22), koji je upravljao vozilom Audi i suvozači iz tog vozila Dalila Žugor (20) i Enis Kurtović (22).
Po nalogu dežurnog tužioca slobode je lišen M. Šljivić (28) iz Čapljine, vozač vozila Audi A4 za kojeg je utvrđeno da je bio alkoholiziran u trenutku nesreće i uzrok tragedije mogao bi biti povezan upravo sa vožnjom pod utjecajem alkohola i neodgovornim ponašanjem u saobraćaju.
Prema informacijama iz istrage, Šljivić je vozio iz smjera Mostara prema Čapljini, a samo nekoliko minuta prije nesreće, njegovo nepropisno ponašanje u saobraćaju policiji je prijavio vozač vozila Fiat Ducato, koji se kretao iza njega i koji je također ozlijeđen u sudaru.
Osumnjičeni se trenutno nalazi u prostorijama policije na kriminalističkoj obradi, a tokom sutrašnjeg dana bit će predan u nadležnost tužilaštva u Mostaru.
Rano jutros se u naselju Ševaš Njive, na magistralnoj cesti između Mostara i Čapljine, dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj su smrtno stradale tri mlade osobe.
U nesreći su sudjelovala tri putnička motorna vozila, dva vozila marake Audi i kombi Citroen Jumper.
Smrtno su stradali Almir Crnalić (22), koji je upravljao vozilom Audi i suvozači iz tog vozila Dalila Žugor (20) i Enis Kurtović (22).
U nesreći je učestvovalo vozilo Citroen kombi za čijim je volanom bio Dž. Š. i čiji stepen povreda se utvrđuje, kao i njegov saputnik M.S. Vozač trećeg automobila, Audija, bio je M. Šljivić koji je uhapšen.
Po naredbi dežurnog kantonalnog tužioca tijela poginulih su prevezena u mrtvačnicu Bijeli Brijeg radi obdukcije.
Održana je deveta po redu manifestacija Rotary kanjon 2025, koja je i ove godine okupila veliki broj ljubitelja prirode, rekreacije i sporta. Više od 600 prijavljenih učesnika pješačilo je, trčalo ili vozilo bicikla na relaciji od Bihaća do Bosanske Krupe, kroz kanjon rijeke Une.
Manifestaciju je organizovao Rotary klub Bihać, a Grada Bihać je i ove godine ponosni partner projekta, dok su pomenutu rutu vozili su i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, te njegov savjetnik Anel Kajtezović.
„Ljudi s nestrpljenjem očekuju ovaj dan kad zatvaramo ovu cestu i družimo se uz našu prekrasnu rijeku Unu, hodamo, trčimo, vozimo bicikla, a onda i nastavimo druženje na Zelenim otocima u Krupi,” izjavio je medijima Armin Čolić, predsjednik Rotary kluba Bihać.
„Drugi put učestvujem i nadam se da ću moći i ubuduće. Mi planinari i biciklisti obično u ovo vrijeme imamo termine svih aktivnosti i nekako je teško da budemo svi slobodni, ali evo, tu smo – koristimo lijepo vrijeme, družimo se i uživamo u pozitivnoj energiji,” rekla je Melinda, jedna od učesnica ovogodišnjeg Rotary kanjona.
Rotary kanjon je s godinama prerastao u prepoznatljiv regionalni događaj koji okuplja građane svih generacija, ali i goste iz drugih dijelova BiH i inostranstva. Osim rekreativnog karaktera, manifestacija ima za cilj promociju zdravog načina života i prirodnih ljepota.
Ustavni sud BiH utvrdio je da je Rami Brkiću, bivšem komesaru MUP-a Unsko-sanskog kantona prekršeno pravo na pravično suđenje u slučaju davanja mita sada već penzioniranoj sutkinji Suda BiH Azri Miletić.
Ovaj predmet, vođen pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, bio je jedan od najkontroverznijih predmeta vođenih pred bh. pravosuđem.
Naime, u razdvojenim postupcima, Brkić je pravosnažno osuđen na četiri godine i jedanaest mjeseci zatvora zbog toga što je dao mito sutkinji Azri Miletić, dok je sutkinja Miletić pravosnažno oslobođena optužbi da je primila mito od Rame Brkića, podsjeća Istraga.ba.
Optužnicu protiv Brkića je podiglo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, a Državni sud je 2019. donio rješenje kojim se vođenje postupka protiv njega prenosi na mjesno nadležni Općinski sud u Sarajevu.
Ranijom presudom Suda BiH, Brkić je pravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od od 11 godina zbog organizovanog kriminala, neovlaštenog prometa drogom, primanja dara i drugih oblika koristi te zloupotrebe položaja, a u istom predmetu na deset godina zatvora s njim je osuđen i Senad Šabić.
I Brkić i Šabić su kasnije optuženi u predmetu sa sutkinjom Državnog suda Azrom Miletić, po optužnici da su sutkinji preko posrednika nudili dar kako bi im se umanjila kazna ili da se oslobode krivnje u žalbenom postupku koji je tada vođen.
Obojica su potom napustili teritoriju BiH, te je postupak razdvojen i vođen samo protiv sutkinje Miletić koja je pravosnažno oslobođena, dok je Brkić, nakon izručenja iz Slovenije – osuđen.
“U ovom predmetu pred Sudom Bosne i Hercegovine je prvobitno vođen jedinstveni krivični postupak protiv apelanta i S. Š. zbog krivičnog djela davanja dara i drugih
oblika koristi, a protiv A. M. zbog krivičnog djela primanja dara i kršenja zakona od strane sudije. Nakon toga je došlo do razdvajanja krivičnog postupka protiv apelanta i S. Š. u odnosu na optuženu A. M. U predmetnom krivičnom postupku apelant je presudom Općinskog suda u Sarajevu, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda u Sarajevu, osuđen da je počinio krivično djelo davanja dara i drugih oblika koristi. Ustavni sud je u svojoj odluci istakao da je pravilno provođenje pravde u okolnostima konkretnog slučaja podrazumijevalo obavezu Kantonalnog suda da prilikom odlučivanja o apelantovoj žalbi uzme u obzir novonastalu okolnost – oslobađajuću presudu protiv optužene A. M. jer se radilo o odlučnom pravnom pitanju koje se dovodi u vezu s utvrđenjem apelantove krivičnopravne odgovornosti i postojanjem koruptivnog saveza – sporazuma između apelanta, S. Š. i A. M. Navedeni propust Kantonalnog suda koji se odnosio na ignoriranje specifičnog, relevantnog i važnog pitanja od kojeg zavisi postojanje krivičnog djela koje je apelantu stavljeno na teret rezultirao je nedostatkom adekvatnog obrazloženja sudske odluke u specifičnim okolnostima konkretnog predmeta. Stoga je Ustavni sud usvojio apelaciju i zaključio da je u okolnostima konkretnog slučaja došlo do kršenja apelantovog prava na pravično suđenje u odnosu na obrazloženu sudsku odluku”, saopćio je Ustavni sud BiH.
Ovaj mural, koji decenijama „krasi“ potporni zid u selu, nije samo estetski izraz, već i politički simbol jednog entiteta koji je bio neustavan i čije je postojanje povezano s mračnim poglavljima devedesetih – od etničkog čišćenja do pokušaja stvaranja paradržavne tvorevine unutar međunarodno priznate Bosne i Hercegovine.
Najveći grafit posvećen tzv. Herceg-Bosni, smješten u Dračevu kod Čapljine, nedavno je obnovljen zahvaljujući grupi lokalnih mladića koji su ovu inicijativu predstavili kao čin očuvanja „povijesnog identiteta“. Ipak, iza naizgled bezazlenog čina oslikavanja zida krije se puno dublja – i problematičnija – poruka.
Ovaj mural, koji decenijama „krasi“ potporni zid u selu, nije samo estetski izraz, već i politički simbol jednog entiteta koji je bio neustavan i čije je postojanje povezano s mračnim poglavljima devedesetih – od etničkog čišćenja do pokušaja stvaranja paradržavne tvorevine unutar međunarodno priznate Bosne i Hercegovine.
Obnovljen „s autentičnim tehnikama“, grafit sada ponovo dominira javnim prostorom, dok se istovremeno zanemaruju poruke pomirenja, zajedničkog pamćenja i kritičkog suočavanja s prošlošću. Mlade ovaj čin potiče na glorifikaciju selektivne i kontroverzne interpretacije prošlosti.
Akcija je predstavljena i kao počast osmorici poginulih pripadnika HVO-a iz tog kraja, što dodatno komplikuje poruku koju grafit šalje.
Na društvenim mrežama posljednjih dana kruži videosnimak dolaska francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njegove supruge Brigitte u Vijetnam, koji je izazvao niz komentara i špekulacija.
Ponajviše zbog trenutka u kojem se čini da je Brigitte Macron ošamarila supruga.
Snimak je zabilježen na aerodromu u Hanoiju. U trenutku kada se vrata predsjedničkog aviona otvaraju, Emmanuel Macron se još uvijek nalazi na pragu aviona, a kamera bilježi kako mu nešto udara lice.
Mnogi korisnici društvenih mreža odmah su sugerisali da je riječ o šamaru koji mu je navodno zadala supruga, što je izazvalo brojne reakcije.
Teorije su se brzo proširile, a komentari variraju od šala do ozbiljnih optužbi o mogućem fizičkom sukobu između predsjedničkog para.
Isprva se Jelisejska palata nije oglašavala povodom snimka, ali je kasnije objavljeno kratko saopštenje u kojem se navodi da nije riječ o nikakvoj svađi, već o “razigranom zadirkivanju” između supružnika. Izvor blizak predsjedniku za medije je izjavio kako je riječ o “bezazlenoj čarki”, te sugerisao da je dio negativnih reakcija podstaknut iz “proruski nastrojenih krugova” s ciljem narušavanja imidža predsjednika.
Ipak, uprkos zvaničnim objašnjenjima, snimak nastavlja privlačiti pažnju globalne javnosti i otvara prostor za različita tumačenja – od bezopasne šale do neprimjerenog ponašanja u kontekstu visoke diplomatije.
Nacionalni fond bogatstva Rusije pao je na 38 milijardi američkih dolara (33.4 milijardi eura), sa 150 milijardi dolara (131.8 milijardi eura) koliko je iznosio prije pune agresije na Ukrajinu 2022., izjavio je Oleg Ivaščenko, šef Ukrajinske vanjske obavještajne službe za ukrajinsku novinsku agenciju Ukrinform.
“Prije potpune agresije 2022. godine, Nacionalni fond bogatstva Rusije iznosio je oko 150 milijardi dolara. Sada je ostalo samo oko 38 milijardi. Novac se topi”, naveo je.
Ivaščenko je dodao da još jedan nelikvidni dio ruskih rezervi čine vrijednosni papiri koji se trenutno ne mogu prodati.
“Rusija je imala 2300 tona zlata – sada je to palo na 1700. Prodaju ga. Imali su 164 milijarde juana. Te rezerve također postupno nestaju. Ukupno, ruski vojni dodatni troškovi dostigli su 5 milijardi dolara (4.4 milijardi eura) u posljednja tri mjeseca. Za njihovu ekonomiju to je prilično značajno.”
Ukrajinska vanjska obavještajna služba predviđa da će se do kraja ove godine Rusija suočiti s ozbiljnim ekonomskim problemima, uključujući one u području finansija i problema s radnom snagom. Kriza u energetskom sektoru, javnim službama i nedostatak osoblja mogli bi postati sve očitiji, piše Ukrinform.
Izraelski vladini ministri navodno su upozorili ključne evropske zemlje da bi svako jednostrano priznanje palestinske države moglo potaknuti Izrael na vlastite jednostrane mjere, uključujući i moguću aneksiju dijelova Zapadne obale, piše Times of Israel.
Izraelski ministar za strateška pitanja Ron Dermer lično je upozorio francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noëla Barrota i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja da bi Izrael mogao odgovoriti na priznanje palestinske države aneksijom područja C Zapadne obale i legalizacijom neodobrenih naselja, saopćio je izraelski medij Haaretz, pozivajući se na stranog diplomata upoznatog s tim pitanjem.
U zasebnom izvještaju, Israel Hayom navodi da je ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar prenio sličnu poruku kolegama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i drugim državama, upozorivši da će koraci protiv Izraela biti praćeni izraelskim mjerama poput proširenja suvereniteta na naselja na Zapadnoj obali i dijelove Jordanske doline.
“Jednostrani potezi protiv Izraela bit će odgovoreni jednostranim potezima Izraela”, navodno je rekao Sa’ar.
Ova upozorenja dolaze uoči francusko-saudijskog summita koji će se idućeg mjeseca održati u New Yorku, gdje se očekuje da će francuski predsjednik Emmanuel Macron promovisati koordinirano priznanje palestinske državnosti.
Dok su Sjedinjene Američke Države najavile da neće učestvovati, druge evropske zemlje još uvijek raspravljaju o svom stavu. Neke, uključujući Njemačku, Mađarsku i Češku, navodno se protive jednostranom priznanju. Druge, poput Španije – koja je prošle godine priznala palestinsku državu – i Malte – koja je najavila da će to učiniti na summitu – podržavaju zemlje koje najavljuju jednostrano priznanje.
Nakon što je Macron prošlog mjeseca izjavio da Francuska razmatra priznanje palestinske državnosti, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da bi takav potez bio “velika nagrada za terorizam”.
Francusko priznanje palestinske državnosti predstavljalo bi značajnu promjenu politike Pariza i rizik od pogoršanja odnosa s Izraelom, koji insistira da su takvi potezi stranih država preuranjeni. Francuska bi bila najvažnija evropska sila koja bi priznala palestinsku državu, što Sjedinjene Američke Države već dugo odbijaju učiniti.
Izrael tvrdi da bi jednostrano priznanje palestinske države sada bilo shvaćeno kao nagrada za Hamasov napad 7. oktobra.
Evropsko protivljenje izraelskim akcijama u Gazi
Ove prijetnje dolaze u trenutku rastućeg evropskog protivljenja izraelskim akcijama u Gazi. Jučer je Švedska najavila da će pozvati izraelskog ambasadora na razgovor u znak protesta zbog izraelskog odbijanja slobodnog dopuštanja humanitarne pomoći u Gazu.
“Ne podržavamo ono što izraelska vlada trenutno radi uskraćujući pristup Gazi. Apsolutno ne”, izjavio je švedski premijer Ulf Kristersson.
“Bili smo vrlo jasni u vezi s tim, i na nacionalnom nivou i s mnogim drugim evropskim zemljama. Pritisak sada raste – nema sumnje u to. I to s vrlo dobrim razlogom”, dodao je švedski lider.
Kristersson je također izjavio da podržava preispitivanje sporazuma o pridruživanju između Evropske unije i Izraela. Blok je naložio reviziju tog sporazuma kako bi se provjerilo poštuje li Izrael ljudska prava i demokratska načela.
“Za to je potreban konsenzus, a još ga nemamo. No, mnogi od nas rade u tom smjeru. Trenutne akcije izraelske vlade potiču više zemalja EU-a da postave strože zahtjeve Izraelu”, rekao je.
Prema francuskim diplomatima, 17 od 27 članica EU-a do sada je podržalo reviziju sporazuma, s Njemačkom kao najznačajnijim izuzetkom, navodi Times of Israel.
Osuda njemačkog kancelara
Ton o Izraelu promijenio je i njemački kancelar Friedrich Merz. Danas je najoštrije dosad kritikovao Izrael, kazavši da se masovni zračni napadi na Gazu više ne mogu pravdati borbom protiv Hamasa te da “više nisu razumljivi”.
Merzova poruka s press konferencije u Finskoj odražava širu promjenu javnog mnijenja, ali i veću spremnost najviših njemačkih političara da kritikuju izraelske postupke.
Masovni vojni napadi Izraelaca u Pojasu Gaze meni više ne odaju nikakvu logiku. Na koji način služe cilju obračunavanja s terorom… U tom smislu, na to gledam veoma, veoma kritički”, rekao je Merz u finskom gradu Turkuu.
“Također nisam jedan od prvih koji su to rekli… No, činilo mi se i čini mi se da je došlo vrijeme kada moram javno kazati da ono što se trenutno zbiva više nije razumljivo”, dodao je njemački kancelar.
Osuda predsjednice Evropske komisije
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen danas je snažno osudila proširenje izraelskih vojnih operacija u Gazi, za koje je rekla da se “ne može opravdati”.
“Evropska komisija je uvijek podržavala i nastavit će podržavati pravo Izraela na sigurnost i samoodbranu, no ova eskalacija i nerazmjerna upotreba sile protiv civila ne može se opravdati po humanitarnom i međunarodnom pravu”, poručila je von der Leyen.
“Proširenje izraelskih vojnih operacija u Gazi gađanjem civilne infrastrukture, među kojom je i škola koja je služila kao sklonište za raseljene palestinske porodice, ubijanjem civila, uključujući djecu, odvratno je”, rekla je nakon telefonskog poziva s jordanskim kraljem Abdulahom II.
“Predanost Evrope pravednom, sveobuhvatnom i dugotrajnom miru temeljenom na rješenju dviju država ostaje nepokolebljiva”, istakla je von der Leyen, javlja Hina.
Izraelska blokada pomoći od početka marta, koja je izazvala ozbiljne nestašice hrane i lijekova, djelomično je ukinuta prošle sedmice zbog rastućeg međunarodnog negodovanja. Od tada je u Pojas Gaze ušlo stotine kamiona s pomoći, uglavnom hranom, ali zvaničnici UN-a i lokalni humanitarni radnici navode da izraelske vojne akcije ponovo onemogućuju učinkovitu distribuciju pomoći.
