U Bihaću će večeras biti održani izbori za predsjednika Gradske organizacije SDP Bihać, na kojima će delegati birati između dva kandidata.
Za ovu funkciju kandidirani su Adnan Habibija, koji trenutno obnaša dužnost ministra unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona i aktuelni je predsjednik Gradske organizacije, te Albin Muslić, koji obnaša funkciju poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Izbor predsjednika Gradske organizacije SDP-a Bihać predstavlja važan unutarstranački proces, kojim će biti definisan dalji politički pravac djelovanja ove partije na lokalnom nivou.
Prema dostupnim informacijama, izborni proces će biti okončan večeras, a nakon 18:00 sati očekuje se da bude poznato ko će u narednom periodu predvoditi SDP u Bihaću.
Pad mađarskog premijera Viktor Orbana predstavlja ozbiljan politički udarac za njegove saveznike na Zapadnom Balkanu, prije svega za predsjednika Srbije Aleksandar Vučić i “lidera bosanskih Srba” Milorad Dodik.
Novi politički lider u Budimpešti Peter Magyar već je najavio zaokret u vanjskoj politici, poručivši da se Mađarska više neće miješati u unutrašnja pitanja balkanskih država.
Prema analizi koju je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), Orbanova smjena uzdrmala je, kako se navodi, “oksimoronski svijet neliberalnih demokratija”, a Zapadni Balkan je među regijama gdje će posljedice biti najvidljivije.
Mreža utjecaja i političkih savezništava
Orban je tokom svoje šesnaestogodišnje vladavine izgradio široku mrežu političkih savezništava, medija i think-tank organizacija širom regiona. Ta mreža je finansirana i mađarskim, ali i evropskim sredstvima, a njen opstanak sada je neizvjestan.
Iako se ne očekuje brzi raspad, analitičari upozoravaju da bi bez političke podrške iz Budimpešte mogla postepeno slabiti.
Dopisnik FAZ-a za jugoistočnu Evropu Michael Martens podsjetio je i na događaj neposredno pred mađarske izbore, kada su srbijanske obavještajne službe navodno otkrile eksploziv postavljen na gasovodu koji povezuje Srbiju i Mađarsku.
Prema tim navodima, taj incident je Orbanu poslužio kao povod za slanje vojske radi zaštite infrastrukture, čime je u završnici kampanje pokušao demonstrirati odlučnost u zaštiti nacionalnih interesa. Ipak, takva strategija nije donijela izborni uspjeh.
Mađarski specijalci u Banjoj Luci
Orban je godinama održavao bliske odnose s Dodikom, dosljedno se protiveći uvođenju sankcija Evropske unije protiv njega.
Uoči izbora Bosni i Hercegovini, Dodik je redovno dobijao političku i finansijsku podršku iz Mađarske. Tokom posjete Banjoj Luci 2022. godine, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto najavio je kredit od 100 miliona eura za poljoprivrednike.
Koliko je tog novca zaista realizovano, ostalo je nejasno. Ipak, Dodik je 2024. godine Orbanu dodijelio orden bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, potvrđujući bliske odnose.
Kada je 2025. godine postojala mogućnost da Dodik bude uhapšen od strane bh. vlasti, Orban je u Banju Luku poslao pripadnike mađarske antiterorističke jedinice, zvanično u okviru “rutinske vježbe”, ali je taj potez izazvao brojne reakcije.
Veze u Sjevernoj Makedoniji
Orban je održavao bliske odnose i sa strankom VMRO-DPMNE u Sjevernoj Makedoniji. Nakon što je bivši premijer Nikola Gruevski 2018. godine osuđen na zatvorsku kaznu, uz pomoć mađarske diplomatije organizovan je njegov bijeg, nakon čega je dobio politički azil u Mađarskoj.
Saradnja je nastavljena i s aktuelnim premijerom Hristijan Mickoski iz VMRO-DPMNE, koji je Orbana nedavno opisao kao “hrabrog lidera posvećenog nacionalnim interesima”, prenosi slovenski Siol.net.
Finansijski i medijski utjecaj
Tokom posjete Sjevernoj Makedoniji 2024. godine, Orban je obećao kredit od 500 miliona eura, dok su poslovni krugovi povezani s njim preuzimali medije i televizijske kanale u toj zemlji, pružajući podršku političkim saveznicima.
Ipak, posljednjih godina pojavili su se izvještaji da finansijska podrška iz Budimpešte slabi, dijelom i zbog zadržavanja evropskih fondova Mađarskoj usljed zabrinutosti za vladavinu prava.
Gubitak vlasti Viktora Orbana, zaključuje FAZ, neminovno će oslabiti “neliberalnu osovinu” na Zapadnom Balkanu. Koliko će taj utjecaj biti dugoročan i dubok, ostaje da se vidi.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će lideri Libana i Izraela održati pregovore, vjerovatno danas, prvi put nakon više desetljeća.
Trump je objavio poruku na Truth Socialu malo prije ponoći u srijedu u Washingtonu:
– Pokušavamo osigurati malo prostora za predah između Izraela i Libana. Prošlo je jako dugo otkako su dvojica lidera razgovarala, oko 34 godine. To će se dogoditi sutra. Lijepo! Predsjednik DJT.
Ova izjava dolazi nakon što su Liban i Izrael ranije ove sedmice održali svoje prve diplomatske razgovore u više od tri desetljeća.
Većina američkog Senata podržala je u srijedu vojnu kampanju predsjednika Donalda Trumpa protiv Irana, glasajući protiv rezolucije koju su predvodili demokrati, a koja je imala za cilj zaustaviti rat dok ga ne odobri Kongres.
Senat je sa 52 prema 47 glasova odbio da razmatra rezoluciju o ratnim ovlastima, čime je potvrđena kontinuirana podrška njegove stranke politici republikanskog predsjednika, više od šest sedmica nakon što su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran.
Trump je u intervjuu za Fox Business Network, snimljenom u utorak i emitovanom u srijedu, izjavio da je rat blizu kraja. Istog dana, načelnik vojske Pakistana doputovao je u Teheran u pokušaju da spriječi obnovu sukoba, nakon što su mirovni pregovori tokom vikenda završeni bez dogovora.
Ovo je četvrti put da su demokrati od početka rata inicirali glasanje u Senatu o mjerama vezanim za ratne ovlasti, ali su svi pokušaji propali zbog protivljenja gotovo svih republikanaca, osim senatora Rand Paula.
Paul, poznat po zalaganju protiv prekomjerne vojne potrošnje i za striktno tumačenje Ustava, bio je jedini republikanac koji je podržao rezoluciju. Jedini demokrata koji je glasao protiv bio je senator John Fetterman, dok republikanski senator Jim Justice nije glasao.
Iako Kongres SAD prema Ustavu ima ovlaštenje da objavi rat, predsjednici iz obje stranke dugo smatraju da se to ograničenje ne odnosi na kratkoročne vojne operacije ili situacije u kojima je zemlja suočena s neposrednom prijetnjom.
Pripadnici HVO-a su na današnji dan prije 33 godine, 16. aprila 1993. godine, ubili 116 Bošnjaka u selu Ahmići, a selo potpuno razorili i spalili.
Kordićeva prijetnja i osmišljeni plan
Dario Kordić, zaprijetio je javno, 1. februara 1993. godine, preko studija Vitez, Televizije HZ HB, srednjobosanskim Bošnjacima da će nestati. Ta prijetnja po sadržaju je gotovo identična, a po poruci ista, kao čuvena Karadžićeva na zasjedanju Skupštine RBIH sredinom oktobra 1991. godine.
Kordić je 1. februara zaprijetio Bošnjacima riječima: “Nemojte se igrati s time! Budete li išli na neku od drugih općina, može se desiti ne samo da ne bude države BiH, nego da ne bude ni muslimanskog naroda.”
U noći, 15. aprila, je odlučio dokazati da 1. februara nije “pucao u prazno”. Sutradan je cijelo bošnjačko selo uništeno, zajedno sa stanovništvom.
Akciju su isplanirala ratni zločinci Tihomir Blaškić i Dario Kordić. Za izvršenje zločina, doveli su u rejon Viteza i specijalne jedinice HVO-a sa drugih općina, a koje su već ranije „omirisale krv“ u oružanim sukobima sa ARBiH. Tako su 14. aprila stigli Džokeri, specijalna jedinica HVO-a iz Busovače pod komandom Ante Sliškovića.
Napad HVO-a
U ranim jutarnjim satima 16. aprila 1993. godine jedinice za posebne namjene HVO-a Džokeri i Maturice izvršile su napad na Ahmiće. Bilo je 5:30h, ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.
Hrvatski stanovnici tih sela su pravovremeno upozoreni o napadu, a neki su čak i učestvovali u njemu. Hrvatske žene i djeca su evakuisani dan prije borbi. Tog jutra, HVO vozila blokirala su glavne ceste, a napad je započeo sa tri strane kako bi se stanovništvo u bijegu usmjerilo prema jugu gdje su vojnici čekali i pucali na ljude. Manje grupe od oko pet do deset vojnika išle su od kuće do kuće, palili ih te ubijali ili tjerali mještane.
Neka od tijela su pronađena u ugljenisanom stanju i u položajima iz kojih se može zaključiti da su bili živi spaljeni.
Žrtve
Među 116 bošnjačkih civila, 32 su bili žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina. Najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.
Muškarci su najčešće ubijani pucnjem iz neposredne blizine. Vojnici HVO-a su odvajali muškarce od njihovih porodica, a zatim ih ubijali. Izdvojili su Abdulaha Ahmića i njegovog oca u dvorište iza porodične kuće i obojici pucali u glavu. Abdulah Ahmić je tada ranjen, dok je njegov otac ubijen. Vojnici HVO-a su izdvojili i ubili muževe i sinove Nure Pezer i Fatime Ahmić. O svemu je u Hagu svjedočila Nura Pezer.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ti zločini bili zločin protiv čovječnosti, a jedan od izvršitelja ove akcije i “mozak” operacije Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora.
Pokolj su otkrile mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske, i pukovnik Bob Stewart. Prizorište strašnog zločina bilo je potresno o čemu ostaje zabilježeno svjedočanstvo.
U PZU Muminović od sada je dostupna ADOS-2, međunarodno priznati „zlatni standard“ za procjenu poremećaja iz spektra autizma (ASD), čime je ova ustanova dodatno unaprijedila svoju dijagnostičku ponudu.
ADOS-2 (Autism Diagnostic Observation Schedule) predstavlja savremeni dijagnostički alat koji omogućava detaljnu procjenu komunikacije, socijalne interakcije i obrazaca ponašanja. Testiranje je prilagođeno uzrastu i jezičkim sposobnostima osobe, te se provodi uz stručno vođenje educiranih profesionalaca.
Ova metoda je namijenjena kako djeci već od 12 mjeseci starosti, tako i adolescentima i odraslima, te čini važan dio sveobuhvatne dijagnostike autizma.
Uvođenjem ADOS-2 procjene, Poliklinika Muminović potvrđuje svoju posvećenost pružanju kvalitetne i savremene zdravstvene usluge, stavljajući fokus na rano prepoznavanje i razumijevanje razvojnih poteškoća.
PZU „Muminović“ Bihać – mjesto gdje stručnost susreće razumijevanje.
Grad Bihać nastavlja jačati partnersku suradnju s UNICEF-om u Bosni i Hercegovini, a potvrđeno je to današnjim potpisivanjem dva memoranduma o razumijevanju, koja će se u Bihaću implementirati u narednih pet godina. Memorandume su potpisali gradonačelnik Elvedin Sedić u ime Grada i Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a u Bosni i Hercegovini.
Prvi potpisani Memorandum se odnosi na mogućnosti zapošljavanja socijalnih kategorija, s posebnim akcentom na mlade u stanju socijalne potrebe, dok drugi predviđa ostvarivanje prava na naknadu štete uslijed prirodnih i drugih nepogoda, također s fokusom na socijalno ugrožene građane, uz postojeće mehanizme civilne zaštite.
“Jedan od prvih projekata putem kojeg se materijaliziraju ovi memorandumi o suradnji se provodi u okviru partnerstva sa Svjetskom bankom i s agencijom UN Women. To je projekat koji je nedavno započeo i pružit će podršku Gradu Bihaću u osnaživanju najranjivijih kategorija, odnosno porodica s djecom, posebno kroz sistem osiguranja imovine od negativnih utjecaja vanrednih situacija”, riječi su Marca Luceta, predstavnika UNICEF-a u BiH.
Kroz ranije aktivnosti s UNICEF-om, Grad Bihać se istakao kao jedna od lokalnih zajednica koja među prvima prepoznaje i implementira dobre prakse, potvrđujući svoju opredijeljenost za razvoj inkluzivnih i održivih politika.
„Ovo je ujedno i nastavak naše suradnje s UNICEF-om, koja se često pogrešno dovodi u vezu isključivo s migrantskom populacijom. U stvarnosti, riječ je o projektima koji donose konkretne koristi našem gradu i svim građanima”, kazao je gradonačelnik Sedić.
U narednom periodu očekuju se prve povratne informacije s terena, kao i vidljivi rezultati implementacije potpisanih memoranduma.
Na osnovu odluke Upravnog odbora Karate saveza Bosne i Hercegovine, Bihać će 9. maja 2026. godine biti domaćin Državnog prvenstva za djecu u karateu, koje obuhvata borbe pojedinačno te kate pojedinačno i ekipno.
Kako je navedeno u zvaničnoj odluci donesenoj 6. aprila u Sarajevu, organizator prvenstva je Karate savez Bosne i Hercegovine, dok je tehnička organizacija povjerena Karate klubu „Bihać“ iz Bihaća.
Prvenstvo će biti održano u Sportskoj dvorani Luke, a odgovorna osoba ispred tehničkog organizatora je Nijaz Muslić.
Očekuje se učešće velikog broja mladih karatista iz cijele Bosne i Hercegovine, što će ovaj sportski događaj učiniti jednim od značajnijih okupljanja mladih sportista u Bihaću.
Detalji vezani za organizaciju i realizaciju takmičenja bit će definisani u skladu sa pravilnicima Karate saveza BiH i posebnim ugovorom između organizatora i tehničkog organizatora.
Portal BiscaniNET će pratiti ovaj događaj i pravovremeno informisati javnost o svim važnim detaljima.
Firma ARAS Production iz Bihaća ponovo širi svoj tim, uslijed proširenja proizvodnih kapaciteta i nabavke pet novih CNC mašina.
Kako su naveli iz ove kompanije, zbog povećanog obima posla i daljeg razvoja proizvodnje, otvoren je konkurs za prijem ukupno 10 novih radnika.
ARAS Production već godinama važi za jednu od stabilnijih i perspektivnijih firmi u ovom sektoru, a kontinuiranim ulaganjima u opremu i tehnologiju dodatno jača svoju poziciju na tržištu.
Zainteresovani kandidati mogu se prijaviti i dobiti više informacija putem direktnog kontakta sa firmom ARAS Production.
Dana 14. aprila 2026. godine, na kantonalnom takmičenju u košarci za muškarce, Gimnazija Bihać još jednom je pokazala zašto s pravom nosi epitet neprikosnovenog vladara parketa. U konkurenciji najboljih školskih ekipa, gimnazijalci su demonstrirali snagu, kvalitet i nevjerovatnu borbenost te potpuno zasluženo osvojili prvo mjesto.
Od prvog do posljednjeg zvižduka ekipa je igrala srcem, disciplinirano i s pobjedničkim mentalitetom, ostavljajući protivnike bez pravog odgovora. Svaka utakmica bila je priča za sebe, ali zajedničko im je bilo jedno – nepokolebljiva želja za pobjedom i timski duh koji ovu generaciju čini posebnom.
Ono što ovaj uspjeh čini još većim jeste činjenica da je Gimnazija Bihać ovim trijumfom osvojila petu uzastopnu titulu kantonalnog prvaka. Pet godina dominacije, rada, odricanja i zajedništva – rezultat koji se rijetko viđa i koji ovu ekipu upisuje u historiju školskog sporta.
Za Gimnaziju Bihać nastupili su: Din Bakrač, Afan Busuladžić, Nedim Hujić, Afan Hujić, Arben Zulić, Harun Mušić, Amer Majanović, Luka Markovinović, Faruk Smajić, Denis Bahtijarević, Harun Redžić, Timur Harbaš, Elmer Velić i Haris Sabić – momci koji su pokazali da se trud, rad i vjera u sebe uvijek isplate.
Posebne zasluge pripadaju mentoru ekipe, prof. dr. sc. Jasminu Budimliću, čiji predan rad, znanje i motivacija godinama grade šampionski tim i stvaraju pobjedničku kulturu.
Ovaj uspjeh nije samo sportski rezultat – to je priča o zajedništvu, upornosti i ponosu. Gimnazija Bihać još jednom je dokazala da nije samo škola znanja već i škola karaktera i šampiona.
Ova generacija tu ne staje. Pogledi su već usmjereni ka višem cilju – osvajanju vrha Federacije. Ako je suditi po prikazanoj igri i nevjerovatnoj energiji, jedno je sigurno – najbolje tek dolazi.
