Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak dao je podršku potpredsjedniku RS-a Ćamilu Durakoviću kojem je osuđeni Milorad Dodik uskratio sredstva za normalno funkcionisanje Kabineta potpredsjednika RS-a.

Pored toga, Isak se osvrnuo i na saopštenje Ambasada Ruske Federacije u BiH iz koje su rekli kako je “na kocki opstanak BiH kao države”.

“Potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS-a iz reda bošnjačkog naroda Ćamil Duraković je legalno izabrani nositelj političke funkcije u manjem bh. entitetu. Postupci odlazećeg predsjednika bh. entiteta RS-a Milorada Dodika najbolje govore o stanju očaja u kojem se nalazi vlast predvođena SNSD-om.

Milorad Dodik po ko zna koji put je dokazao, ako uzmemo u obzir činjenicu da je institucija potpredsjednika bh. entiteta RS-a ustavna kategorija u ovoj administrativno – teritorijalnoj jedinici u sastavu Bosne i Hercegovine, kako su mu lični interesi i zadovoljavanje personalnih frustracija i dolazeće političke impotencije važniji od bh. entiteta RS-a i svakog pojedinca – Srbina, Hrvata, Bošnjaka – koji živi na teritoriji bh. entiteta RS-a. Milorad Dodik je čovjek koji će pogaziti i Ustav RS-a i Narodnu skupštinu RS-a i Vladu RS-a i svakog Srbina i svakog Bošnjaka i svakog Hrvata pa čak i samog sebe samo da bi zadvoljio finansijske interese i pokazao privid nadmoći.

Ali još malo Milorade. Što si ukidao – ukidao si. Vrijeme koje trošiš na pokušaje osvete iskoristi da pospremiš kabinet, pokupiš prnje i eventualno zamoliš Željku Cvijanović da „riješi“ par savjetnika koji će morati kući nakon što odstupiš s pozicije. A Željka Cvijanović, ako je pametna, neće ti izaći u susret jer svi vidimo gdje su te poslali pravni savjetnici, ‘eksperti’ i strane diplomate poput ambasadora Rusije u BiH kojima si se okružio i koji su te tapšali po ramenima.

A što se tiče ruskog ambasadora i njegovih izjava – gospodine ambasadore, Vi ste ovdje samo gost i ništa više. Kada ste već sebi dali za pravo da se krajnje nediplomatski miješate u unutrašnja pitanja BiH, da Vam krajnje nediplomatski i odgovorim:

Vi ste predstavnik agresora i autokrate. Vi ubijate političke protivnike. Ne poštujete međunarodno pravo. Ugnjetavate vlastiti narod. Ugnjetavate svijet. I Vi pričate o demokratiji i vladavini zakona? Vi? Bosna i Hercegovine je za vas leglo demokratije i vladavine prava”, navodi se u reakciji ministra Isaka.

(crna-hronika.info)

NAKON što je jučer Cantralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) poništila mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, u Doboju i Tesliću osvanuli su plakati podrške.

“Kad narod vjeruje, presude padaju. Pobijedit će Dodik, pobijedit će RS!”, piše na plakatima.

Mediji iz Federacije BiH pišu da iza plakata stoji njegova stranka SNSD-a, a navode i da se radi o uhodanoj praksi po kojoj Dodik, svaki put kad se osjeti ugroženim, postavlja plakate podrške samom sebi.

Dodik se jučer obratio nakon sastanka s koalicijskim partnerima, najavljujući mogući referendum. Kako je rekao, o referendumu će odlučivati Narodna skupština RS-a.

Oduzet mu mandat, odluka još nije pravomoćna

Centralna izborna komisija BiH jednoglasno je jučer donijela odluku o oduzimanju mandata Dodiku nakon što je on pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Odluka je donesena u skladu s Izbornim zakonom BiH, kojim je propisan postupak utvrđivanja prestanka mandata izabranim dužnosnicima u ovakvim slučajevima. Dodikova obrana ima pravo žalbe Prizivnom odjelu Suda BiH koje razmatra izborne žalbe, a njegov mandat traje do pravomoćnosti odluke CIK-a.

Nakon isteka žalbenog roka odluka će postati izvršna, a CIK će u skladu sa zakonom raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS-a u roku od 90 dana. Podsjetimo, žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je 1. kolovoza prvostupanjsku presudu Dodiku izrečenu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

100 konvertibilnih maraka za jedan dan zatvora

S obzirom na zabranu političkog djelovanja, Dodik u praksi ne može biti kandidat na izborima za bilo koju dužnost niti može biti imenovan na neku poziciju u tijelima izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti, odnosno u bilo kojoj instituciji čiji se rad u cijelosti ili djelomice financira javnim sredstvima.

Bude li želio nastaviti političku karijeru, Dodik će to moći učiniti tek nakon što napuni 72 godine života, nakon što je u protekla gotovo dva desetljeća suvereno upravljao političkim procesima u RS-u dovodeći pritom u pitanje opstanak BiH kao države, zbog čega je dospio pod sankcije SAD-a, Velike Britanije i nekih država članica Europske unije.

U zatvor ne mora nužno jer može zatražiti da mu se ta kazna zamijeni novčanom kaznom tako što će za svaki dan koji bi proveo iza rešetaka u državni proračun uplatiti 100 konvertibilnih maraka odnosno 50 eura. Takav zahtjev mora odobriti sud koji je presudu izrekao.

Avaz javlja da je Dodikov odvjetnički tim podnio zahtjev za zamjenu zatvorske kazne novčanom. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora pa će morati platiti 36.500 konvertibilnih maraka.

Dodik: Poslušat ću narod

Dodik je poručio kako ne priznaje CIK. Odluku je nazvao “još jednim sra**em iz Sarajeva” te je poručio kako “predaja nije opcija”.

“Kako samo prisegnuo: ‘Prisežem da ću dužnosti savjesno i odgovorno izvršavati, državne tajne čuvati, interese naroda i građana Republike Srpske braniti i zastupati, ustava i zakona BiH i Republike Srpske časno se držati.’ Ovdje nema nikakvog SIP-a”, napomenuo je.

Ubrzo je najavio raspisivanje referenduma o svojoj poziciji na čelu RS-a. O raspisivanju referenduma će glasati Narodna skupština RS-a na sjednici u petak. “Mandat mi je dao narod, zato ću ga poslušati na referendumu, koji će se održati u narednom razdoblju, a koji će odlučiti o meni”, rekao je Dodik.

Reagirajući na odluku o oduzimanju mandata Dodiku, srpski predsjednik Aleksandar Vučić upozorio je da BiH “postaje žarište neizvjesnosti” te da Srbija mora biti uz svoj narod i Republiku Srpsku.

(index.hr)

Suština u politici je upravo da se možemo nositi s različitim izazovima i uvjeren sam da ćemo naći načina kako izaći iz ove krize, kaže Čović.

O presudi Miloradu Dodiku, odlukama CIK-a i visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), blokiranom evropskom putu BIH, novim tehnologijama na izborima i Izbornom zakonu BiH, za “Avaz” je govorio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

– Moj osobni stav o CIK-u ste zadnjih par godina čuli više puta – to tijelo nije izabrano u skladu sa zakonom. Međutim, mi imamo konačne zaključke tog tijela koje moramo poštovati. Slično mogu kazati i za visokog predstavnika. Nije tajna da smatram da domaći predstavnici, koji su izraz demokracije i izborne volje žitelja BiH, moraju moći preuzeti potpunu odgovornost i nadležnost nad svim pitanjima BiH. To nam je, uostalom, jasno kazano i za naš evropski put. Kada će do toga doći ne mogu kazati sa sigurnošću. Ono što je jasno jest da institucija OHR-a postoji i djeluje u BiH i odluke OHR-a treba poštivati – ističe Čović.

Podsjeća da je na isti način postupio i prije 20 godina, kada ga je tadašnji visoki predstavnik smijenio s pozicije člana Predsjedništva BiH. Imao je svoj stav, ali je odluku poštovao i molio sve kolege da postupe isto.

Pravna država

– I tada sam kazao da bih volio da to bude zadnja odluka visokog predstavnika, no djelovanje te institucije se produžilo još 20 godina. Slično je i s našim pravosudnim institucijama. Svjesni smo da, nažalost, nismo savršeno uređeno društvo. Često možemo raspravljati koliko funkcioniramo kao uređena pravna država i demokratsko društvo, ali uvijek smatram da je bolje poštivati sve presude svih naših institucija nego imati anarhiju kao odgovor. To je ujedno i odgovor svima nama koji se bavimo politikom, da moramo uvažavati drugostupanjsku presudu Suda BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će Dodikovi pravnici naći načina kako dalje komunicirati s Ustavnim sudom i institucijama koje im stoje na raspolaganju, a do tada se moraju tražiti rješenja kako osigurati da funkcioniraju svi elementi BiH.

Dragan Čović: Pronaći rješenje za izlazak iz krize. Avaz

– To je poruka svakom političaru, pa i onima koji se sada nadmudruju i kao zamalo ministri ili ministri svakodnevno komentiraju aktuelnu političku situaciju u BiH, a u biti stalno i svjesno dolijevaju ulje na neku novu vatru. Nama vatra ne treba i siguran sam da ćemo naći načina i dati puni doprinos u ime HDZ-a BiH da se odnosi stabiliziraju i da u miru rješavamo naše probleme, a činjenica je da je problema jako puno – naglašava Čović.

Komentirajući poruke SNSD-a da ova stranka više nema partnera u FBiH, Čović kaže da ima isti stav kao početkom godine, kad je Trojka poručila da više ne komunicira s SNSD-om. Sporazum, potpisan 2022. godine, za HDZ vrijedi sve dok se ne potpiše novi.

– Danas imamo Vijeće ministara koje imamo. Ne možemo ga drugačije ostvariti. To je izvršna vlast BiH koja mora funkcionirati. Imamo i parlamentarnu strukturu. Bez obzira kako se ona premetala kroz parlamentarnu većinu u Zastupničkom i Domu naroda, moramo očuvati taj kapacitet i čuvat ćemo ga do idućih izbora. Nakon izbora opet ćemo uvažavati volju predstavnika RS-a, kao izborne jedinice, odnosno FBiH, i praviti partnerstva s onima koji dobiju izborno povjerenje – kaže Čović.

Slaže se s ocjenom da je evropski put BiH blokiran i podsjeća da, osim gubitka 10 posto sredstava iz Plana rasta, BiH nije usvojila zakone o Sudu i VSTV-u ni imenovala glavnog pregovarača.

Riješiti Plan rasta

– Danas, nažalost, uopće nema aktivnosti oko tih pitanja i to bismo mogli nazvati pravom tihom blokadom evropskog procesa. Trebamo se što prije osloboditi tih zastoja i pokušati, čak i u ovom vremenu izraženih unutarnjih problema i nadmudrivanja, riješiti Plan rasta. Vjerujem da se to može učiniti, jer bi bilo neodgovorno izgubiti dodatnih 100 miliona eura u idućih par mjeseci zbog nemogućnosti postizanja unutarnjih dogovora. Mislim da je to dovoljan motiv za sve političke dionike da uistinu svi prepoznamo evropski put BiH kao jedini put, koji apsolutno nema alternativu i koji ne smije biti riskiran zbog drugih problema s kojima se kao društvo nosimo – ističe Čović.

U narednih 7 dana najavljuje razgovore s partnerima u FBiH, o pitanjima vezanim za ovaj entitet, dok na državnom nivou smatra da treba sačekati još 15-20 dana.

– Istina je da postoji puno onih koji podržavaju podizanje temperature. Oni dolaze i iz našeg okruženja, ne samo iz BiH. Ja pozivam sve aktere u BiH da ne koristimo ovo vrijeme kako bismo usložnili situaciju. Na meni i na svima onima koji predstavljaju razne politike u BiH je da sjednemo i tražimo rješenja. Siguran sam da neće doći do bilo kakve izmjene vlasti na razini BiH, a da se mi moramo pripremiti da u stabilnim prilikama i demokratskim uvjetima provedemo naredne izbore i onda stabiliziramo odnose. Uvjeren sam da svi koji su davali doprinos da ova situacija bude još teža, da se bavimo samima sobom, s time moraju stati. Uistinu od toga ne vidim nikakve koristi. Mislim da će oni koji su ovih dana glasni i koji su se na određen način pretvorili u političke analitičare na koncu biti gubitnici kod onih koji na izborima trebaju dati svoje povjerenje političarima – kaže Čović.

Demokratski izbori

Da smo mi radili svoj posao, on ne bi trebao djelovati, kazao je, komentirajući odluku visokog predstavnika kojom su osigurana sredstva za nabavku novih tehnologija za izbore. Ipak, smatra da to ne treba biti izgovor ni visokom predstavniku da djeluje, jer je to „motiv ovima koji se žele samo svađati, kako bi donošenje odluka prepustili visokom predstavniku“.

– Volio bih da smo izmijenili Izborni zakon u suštini, da smo riješili ono što osigurava ravnopravnost tri konstitutivna naroda tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima – Predsjedništvu i Domovima naroda, a onda svakako i da zajamčimo integritet izbornog procesa. Tu je HDZ BiH uvijek davao svoju punu potporu. Izdvojiti stotinjak miliona KM za nešto za što ne znamo kakve će rezultate u konačnici dati može biti predmet raznih rasprava i kojekakvih pravnih procesa, ali nam u svakom slučaju treba izborni proces koji će jamčiti da svaki glas, koji je dat po demokratskim procedurama i sukladno zakonu, bude prebrojan i ne bude predmet bilo kakvih zloupotreba. Trebaju nam do kraja transparentni i demokratski izbori – ističe Čović.

Vjeruje da će Izborni zakon, predložen od HDZ BiH, doći na dnevni red u jesen, jer je to zadnji rok kada bi ga trebalo usvojiti, jer 2026. je izborna godina.

– Pozivam kolege koje imaju dovoljno ljubavi prema BiH, misleći prije svega na prijatelje iz Sarajeva, da malo drugačije razmišljaju. BiH se ne čuva na način da blokiraju takve procese. Hrvatski narod mora biti u mogućnosti birati svoje legitimne predstavnike – kazao nam je predsjednik HDZ-a BIH Dragan Čović.

(avaz.ba)