Naslovnica Blog Stranica 23

Italijanski medij: Zaboravite buku Istanbula, Žuti zid Dortmunda i Kop Liverpoola, ovo je Zenica

Foto: V. D./Klix.ba

Italijanski medij Corierre dello Sport maksimalno je posvećen večerašnjoj utakmici između BiH i Italije, koju nazivaju i možda i najvažnijom u historiji nogometne selekcije Azzura.

“Italija pod visokom napetošću, Zenica će biti paklena: Bosna postavlja zamku”, naslov je udarnog teksta.

Italijani na početku navode da utakmicu za Svjetsko prvenstvo igraju na oronulom stadionu pred osam hiljada navijača na tribinama i mnoštvo drugih na ulicama oko stadiona.

“To je zamka Svjetskog prvenstva. Pakao Zenice nas dijeli od putovanja u Ameriku ili novog i mogućeg isključenja. Italijanski fudbal živi u noćnoj mori već dvanaest godina, možda i dvadeset, s obzirom na neuspješne ekspedicije u Južnu Afriku i Brazil. Sada je, međutim, jedino važno biti ovdje i uspjeti savladati bosanski jarak. Budimo zadovoljni; već bi bilo mnogo odvesti Italiju na drugu stranu okeana. Gattuso vidi kopno na horizontu, ali mora držati kormilo kako bi prebrodio najnoviju oluju i izbjegao brodolom. Kako i zašto su Dimarco i neki Azzurri preferirali Bosnu u odnosu na Wales, nešto je što se i Džeko pitao. Iz naše perspektive, to je bilo razumljivo sve dok nismo poletjeli iz Rima. Kad smo stigli ovdje, shvatili smo i promijenili mišljenje. Ovo riskira da postane najtežih 90 ili 120 minuta u historiji reprezentacije. Zaboravite zaglušujuću buku Istanbula (gdje se Spallettijev Juventus srušio prije mjesec dana), Žuti zid Dortmunda ili Kop Liverpoola: to su stadioni posvećeni fudbalu, kakve biste mogli pronaći u Cardiffu”, piše Corierre Dello Sport.

Italijanski medij dalje nastavlja pisati o stadionu Bilino Polje koje im se uopće ne dopada.

“Ovaj zenički stadion nije stadion, već jazbina, rupa iskopana između ulica i zgrada iz sovjetskog doba gdje svaka tehnička vrijednost može posustati. Raspada se, nema obrtnih vrata niti predfiltera. Prije dva dana, samo je metalna ograda na tlu okruživala perimetar stadiona, omogućavajući ulaz. Iza južne tribine, visoke pet ili šest metara i do koje se dolazi desetak stepenica, nalazi se put. Jedan od dva gola udaljen je manje od deset metara zračne linije. Vidjeli smo toliko stadiona i šokirani smo italijanskim, koji su previše stari. Jedan ovakav, možda, postoji samo u Seriji D. Nezamislivo je da bi to moglo biti mjesto održavanja finala (baraža op.a.) za Svjetsko prvenstvo. Sigurnosne mjere će biti provedene. Nada je da će biti dovoljne da obuzdaju predvidljivu atmosferu zastrašivanja ili ludilo ultrasa, koje ovdje u čast zeničkog zatvora zovu robijaši.”

Podsjećaju da će kapacitet stadiona biti smanjen na oko 8.000 zbog FIFA-ine kazne.

“Samo 8.000 bosanskih navijača bit će dozvoljen ulazak na Bilino Polje, ali to je djelimično olakšanje. Prema izvještajima iz grada, očekuje se da će hiljade navijača bez ulaznica stati uz Zmajeve. To je njihov san, ne samo naš. Putovat će iz Sarajeva, koje je udaljeno 45 minuta vožnje autoputem, i iz cijele Bosne kako bi stigli do Zenice. U septembru, za utakmicu protiv Austrije, dvanaest hiljada ljudi okupilo se ispred stadiona. Ovaj put, kažu u Zenici, moglo bi ih biti dvadeset hiljada, možda i više . Ljudi marširaju s Džekom i njegovom braćom. Bosanska muka. Vidjet ćemo. Italijanski savez je sigurno upozoren. Nisu samo snijeg i vremenska prognoza uvjerili Gattusa da posljednji trening premjesti u Coverciano. Navijačka zona s ogromnim ekranom postavljena je dvjesto metara od hotela Zenica, sjedišta reprezentacije Italije. Hotel će biti pun, ali parking će jutros već biti prepun Bosanaca. Malo je vjerovatno da će Azzurri moći izaći u šetnju samo nekoliko sati prije utakmice. Konačno, nepoznati faktor terena. Visoka trava, a ne engleski travnjak. Rino bi ga radije isprobao, ali to nije bilo moguće. Reprezentacija je u posljednje dvije godine nešto pogriješila što je prisililo na neriješen rezultat. Prije Norveške, koja je bila prejaka, Liga nacija nas je otela. Kao kokoši, dopustili smo Francuskoj da nam oteme prvo mjesto, koje je već bilo u našem džepu, završivši na pogrešnoj strani žrijeba. Njemačka je u četvrtfinalu i stoga je Haaland, a ne Calzona Slovačka, u kvalifikacijskoj grupi za Svjetsko prvenstvo. Apsurdna regulativa je završila posao, jer je neprihvatljivo da je prvoplasirana Italija poslana u pakao Zenice žrijebom. Samo nas Rinova ličnost i snaga tješe. Ne može biti drugog trenera sposobnog da usadi hrabrost u Italiju i prebrodi najdužu noć”, zaključili su.
(klix.ba)

Nijemci pomno prate Zmajeve: “Hoće li Džeko izbaciti Italiju i gurnuti je u novu krizu?”

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras igra još jednu potencijalno historijsku utakmicu, pošto joj u Zenici gostuje selekcija Italije.
Dešavanja pred finale baraža za Svjetsko prvenstvo pomno prate i evropski mediji, a posebno oni u Njemačkoj jer tamo u sutonu karijere nastupa Edin Džeko.

Mediji u Njemačkoj dosta pažnje posvećuju večerašnjoj utakmici i pitaju se da li će Džeko uspjeti izbaciti Azzurre i ostaviti ih bez trećeg Mundijala uzastopno.

“Borba za Svjetsko prvenstvo u Zenici: Hoće li Džeko gurnuti Italiju u novu krizu?”, naslov je na portalu Kicker.

“Edin Džeko ne samo da se sjajno zabavlja u Schalkeu; 40-godišnjak također postiže važne golove za reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Hoće li biti ključni igrač i protiv Italije?”, piše Kicker, koji u svom tekstu pohvaljuje i golmana Nikolu Vasilja, koji je odbranio jedan penal u penal-drami u Velsu.

Kicker je podsjetio i na to što je Dimarco djelovao zadovoljno što im protivnik u finalu Svjetskog prvenstva nije Vels i što je zadatak protiv BiH navodno lakši.

“To, naravno, ostavlja gorak okus u ustima iz bosanske perspektive. Dimarco je, međutim, žestoko odbacio svaku sumnju u aroganciju. ‘Nazvali su me arogantnim – ali kako bih i mogao biti? Kakvo pravo imam kad nismo bili na Svjetskom prvenstvu dvanaest godina?'”, rekao je reprezentativac prije utakmice u Zenici, podsjeća Kicker.

Kicker smatra da naš nacionalni tim neće biti nimalo lagan protivnik za Italiju, a nemaju sumnje da će Džeko još jednoom predvoditi Zmajeve.

“Džeko sada ima 40 godina, ali i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju svakoj odbrani. Za Schalke je postigao šest golova na osam utakmica i prekretnica je za tim iz Gelsenkirchena, ali i za BiH.

I portal Waz.de pita se hoće li Džeko izbaciti Italiju iz baraža i odvesti Zmajeve na Mundijal.

“Zenica. Edin Džeko gotovo svake sedmice u Schalkeu 04 dokazuje da još uvijek ima snage, čak i u 40. godini. Sada zvjezdani napadač želi na Svjetsko prvenstvo s Bosnom i Hercegovinom”, piše Waz.

I oni, baš kao i Kicker, podsjećaju na “aferu” sa slavljem Italijana kada su vidjeli da su Zmajevi izbacili Vels.

“Kada se bivši najbolji strijelac Bundeslige zimi preselio u drugoligaški klub FC Schalke 04, mnogi su se pitali: Ima li to još uvijek? Izniman sportaš, koji je tijekom karijere igrao za Manchester City, AS Romu i Inter Milan, gotovo svake sedmice daje odgovor”, nastavlja Waz o Dijamantu.

Zaključuju i da bi propuštanje trećeg Mundijala uzastopno za Italiju bila prava katastrofa, dok bi to, kako kažu, u Bosni i Hercegovini ipak dosta lakše podnijeli.

Utakmica Bosna i Hercegovina – Italija igra se od 20:45 sati na Bilinom Polju. Direktan televizijski prijenos je na BHT1, a tekstualni ćete moći pratiti na portalu Klix.ba.

SAVEZ UDRUŽENJA PENZIONERA USK: Izborna sjednica Skupštine narednog mjeseca

foto:usn.ba

Gradske/općinske organizacije okončale izbore delegata koji će učestvovati u radu Skupštine Saveza. Čeka se na rješenja o registraciji kod nadležnih institucija

Tekuća godina u Bosni i Herece­go­vini, po mno­go čemu, bit će u znaku općih izbora, viših nivoa vlasti. Već narednog mjeseca izbori predstoje i Savezu udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona. Izborna sjednica Skupštine Saveza penzionera USK trebala bi se održati 6. aprila ove godine a postoji mogućnost da se datum održavanja i prolongira.
Kako bi se izborna procedura provela na vrijeme i u skladu sa zakonskim propi­sima, 19. januara 2026. godi­ne je zasjedao Upravni odbor Saveza u sastavu dosadašnjih organa kada je, između ostalog, usvojena Odluku o izbo­rima i rokovima provedbe. Sukladno toj odluci do 20. marta ove godine trebalo je da se okončaju izbori u svim gradskim/općinskim organizacijama što je odrađeno. U toku je postupak registracije promjena, odnosno odluka skupština u gradskim/općinskim organizacijama koje su članice Sa­veza penzionera USK a za sada su sve članice.

Zbog neplaćanja člana­rine donesena Odluku o isključenju Gradske organizacije Bihać iz Saveza USK

Kao predsjednik UO i pre­dsjednik Saveza USK, če­kam rješenja o upisu promjena o zvaničnim delegatima ispred gradskih/općinskih orga­nizacija upisanih u registar udruženja i fondacija koji vodi Ministarstvo pravosuđa USK. Izbornu sjednicu Sku­pštine Saveza udruženja penzionera USK smo zakazali za 6. aprila ove godine, međutim u razgovoru sa predsjednicima općinskih i gradskih organizacija smo ipak osta­vili mogućnost, ako viši organ od nas ne dostavi do tada rješe­nja na koja čekamo, da pomjerimo održavanje izborne sjednice za neki drugi datum. To je posao koji je trenutno aktualan i koji bi trebao narednog mjeseca biti i priveden kraju. Drugo pitanje kojim se na pomenutoj sjednici bavio Upravni odbor Saveza udruženja penzionera USK se odnosilo na do­nošenje prijedloga odluke o isključenju Gradskog udru­ženja Bihać iz sastava Sku­pštine Saveza udruženja pe­nzionera USK, iz razloga neplaćanja članarine još od juna 2023. godine. Mi smo istina i na jednoj prethodnoj izbornoj sjednici Skupštine Saveza penzionera USK donijeli takav zaključak, koji je bio u skladu sa našim Statutom (čl.78), i kojim smo tražili isključenje ove organizacije zbog nepoštovanja Odluka Saveza, ali tada ovo udruženje nije bilo u ovoj situaciji kao što je sada. Naime, našim Statutom je jasno definirano da se udru­ženje isključuje iz Skupštine Saveza zbog neplaćanja čla­na­rine duže od šest mjeseci neprekidno. Inicijativu za isključenje pokreće Upravni odbor Saveza udruženja pe­nzionera USK i ukoliko bude prihvaćena šalje se predmetnom udruženju na uvid a na koju se ono može žaliti u roku od 30 dana od dana prijema. Upravni odbor Skupštine Sa­veza penzionera USK je donio Odluku o isključenju Gradske organizacije Bihać zbog neplaćanja članarine od juna 2023. godine. Istu su zaprimili 9. februara što znači da su imali žalbeni rok do 9. marta. Mi smo tek 18. marta, putem pošte dobili njihovu žalbu, što znači sa prekoračenjem od 9 dana. Pravno gledano oni sada nemaju pravo ni tužbe jer nisu ispoštovali zakonske procedure. Sada imamo situaciju da na izborima idemo bez delegata Gradske organizacije Bihać. Da li će to povući odre­đena rješenja resornog ministarstva USK, Minista­rstva zdravlja USK, ne znam. Uglavnom, sva do sada procedura koju smo mi proveli je, od slova do slova, urađena po Statutu Saveza udruženja penzionera USK. Još ću na­pomenuti da je slična situa­cija bila i 2018. godine, ni tada bihaćko udruženje nije plaćalo članarinu. Kada je bila izborna skupština 2018. godine i tada je bila sjednica pripremljena bez bihaćkih delegata jer nisu htjeli uče­stvovati u radu. Da budem jasan ovdje se ne isključuje penzioner iz njegovih prava, ovdje se isključuju oni koji su predloženi za upravljanje u radu Saveza ispred opći­nskih/gradskih organizacija. To moramo jasno naglasiti jer mi kada dobijemo sredstva od Federalnog zavoda za liječenje tamo ne stoji da ta sredstva idu udruženjima, nego penzionerima. To su sre­dstva za sve penzionere čak i one koji nisu naši članovi. Unatoč svim ranijim poteškoćama želim naglasiti da ovaj Savez funkcioniše i aktivno radi. Upravljačka struktura bihaćke organiza­cija, kada je vidjela ovu Odlu­ku o procentualnom uče­šću, su Savezu uplatili 12.848 KM po osnovu neuplaćenih člana­rina. Međutim, Statut kaže mjesečna uplata. Oni su mene time doveli u situaciju da sam ja taj novac vratio jer ja nemam zakonsko uporište za retroaktivnu uplatu tog novca, nemam nikakvo opra­vdanje za tih 12.848 KM, nemam nikakvu odluku organa upravljanja. Kako će se to dalje odvijati ja ne znam, ali ne želim sebe dovesti u poziciju da odgovaram za nešto što nije u skladu sa propisima. Moram naglasiti da se ovdje ne radi ni o kom lično, već ostale članice koje uredno plaćaju članarinu od Saveza traže odgovor zbog čega neko mora, a neko ne mora plaćati članarinu. Bihaćka organizacija je imala neke svoje razloge za to, pa su navodili navodnu netransparentnost rada Saveza, istekli mandat predsjednika… Svi ti navodi nisu njihova stvar već stvar Suda i ministarstva koji su ti da dokažu da li radimo po zakonu ili ne. I dokazali smo zadnjom presudom da mi “postojimo”, da predsjednik Saveza, odnosno lice koje zastupa Savez penzionera USK nije fizičko lice, nego fizičko lice u pravnom postupku i da je naš rad zakonit. Kako sam već rekao predstoje nam skoro novi izbori upravljačkih tijela i iskreno se nadam da će sve proći kako treba i u planiranim rokovima, ističe Mirsad Terzić, predsjednik Saveza udruženja penzionera USK.

Na banjsko liječenje i rehabilitaciju iz USK bit će upućeno 114 penzionera
Kada su u pitanju druge aktivnosti Saveza jedna od važnijih je ta da je u ovoj godini Federalni savez penzionera za pomoć u liječenju i rehabilitaciji penzionera odobrio dva miliona KM. Savezu penzionera Unsko-sanskog kantona je pripalo 114 mjesta za rehabilitaciju po cijeni desetodnevnog bo­ra­vka u banjama: Gradačac, Olovo, Fojnica i Gata. Razlika u cijeni ima. Deseto­dnevni boravak u prve tri banje košta 1.100 KM po jednom penzioneru, a Gata je ostala 740 KM.

Dakle Unsko-sanskom kantonu je odobreno 125 hi­ljada maraka. Sad je do udru­ženja koji broj penzionera će biti upućen gdje na ba­njsko liječenje. Ako najveći broj bude išao u Gatu onda će svakako na liječenje i rehabilitaciju biti upućen veći broj, a ako budu upućeni u ove prve tri banje, po cijeni od 1.100 KM onda je to 114 penzionera. Ja sam zamolio kolege, pošto Bihać tu nema, zbog ranije pomenutih razlo­ga, da se solidarišu. Oni su to prihvatili i osigurano je 14 mjesta za bihaćke penzio­nere za banjsko liječenje i rehabilitaciju, ističe Terzić.

N. Piralić(USN)

PROLJETNA SJETVA U SJENI RATA: Skupa đubriva i kasni snijeg dodatno pritišću poljoprivrednike

foto:usn.ba

Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini ove godine odvija se pod snažnim pritiskom globalnih geopolitičkih i ekonomskih poremećaja. Novi sukob na Bliskom istoku, čiji se kraj ne nazire, već je izazvao snažan skok cijena nafte – koja je jutros premašila 115 dolara po barelu – što se lančano prelijeva na sve segmente poljoprivredne proizvodnje.

Najveći udar, uz gorivo, bilježe mineralna gnojiva, čije su cijene ponovo u uzlaznoj putanji. Upravo ta stavka predstavlja ključni trošak u ratarskoj proizvodnji, pa proizvođači širom zemlje upozoravaju da ulaze u jednu od najneizvjesnijih sezona u posljednjih nekoliko godina.

Lančani efekat globalne krize
Rast cijena energenata direktno utiče na proizvodnju i transport gnojiva, što dodatno povećava njihovu cijenu na tržištu. Poljoprivrednici u BiH već sada svjedoče novim poskupljenjima u odnosu na početak godine, a očekivanja su da bi trend mogao potrajati ukoliko se sukobi nastave.

Procjene iz sektora govore da su ukupni troškovi proljetne sjetve ove godine viši za 30 do 50 posto u odnosu na prošlu sezonu. Poseban problem predstavlja činjenica da proizvođači nemaju prostora za dodatno zaduživanje, dok su otkupne cijene i dalje neizvjesne.

USK pod dodatnim pritiskom vremenskih neprilika
Za razliku od ravničarskih dijelova zemlje, u Unsko-sanskom kantonu situaciju dodatno komplikuju vremenske prilike. Kasne snježne padavine, zabilježene prije nekoliko dana, usporile su pripreme za sjetvu, ali i izazvale određene štete na već zasijanim parcelama i voćnjacima.

Prema informacijama s terena, snijeg i nagli pad temperature negativno su utjecali na rane kulture, dok su voćari zabilježili oštećenja na pupovima, što bi moglo umanjiti ovogodišnji rod. Tačne procjene šteta još se očekuju, ali prvi pokazatelji ne ulijevaju optimizam.

Istovremeno, poljoprivrednici upozoravaju da im svaki izgubljeni dan dodatno sužava optimalne rokove za sjetvu, što može imati dugoročne posljedice po prinose.

Smanjena upotreba gnojiva – manji prinosi
Zbog visokih cijena, sve više proizvođača razmatra smanjenje količine mineralnih gnojiva ili čak odustajanje od pojedinih kultura. Stručnjaci upozoravaju da takve odluke gotovo sigurno vode ka nižim prinosima, ali i slabijem kvalitetu proizvoda.

Ovakav scenarij mogao bi imati šire posljedice – od smanjenja domaće proizvodnje do rasta cijena hrane na tržištu.

Strukturni problemi bez rješenja
Uz aktuelne poremećaje, dugogodišnji problemi domaće poljoprivrede dodatno dolaze do izražaja. Nedostatak stabilne agrarne politike, neuređeno tržište otkupa i snažan uvoz i dalje predstavljaju ključne prepreke razvoju sektora.

Poljoprivrednici ističu da bez jasnih i pravovremenih mjera podrške – uključujući subvencije za gorivo i gnojivo – mnogi neće moći održati proizvodnju na dosadašnjem nivou.

Jesen bi mogla donijeti novi udar
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi posljedice trenutnih dešavanja mogle biti najvidljivije tek na jesen. U slučaju smanjenih prinosa i nastavka rasta troškova, realan je scenarij dodatnog rasta cijena hrane i povećanja zavisnosti od uvoza.

U takvim okolnostima, proljetna sjetva 2026. godine ne predstavlja samo sezonski posao, već ključni test izdržljivosti domaće poljoprivrede. Ishod će, po svemu sudeći, zavisiti podjednako od globalnih kretanja koliko i od sposobnosti domaćih institucija da adekvatno reaguju.
(usn)

Nabujali vodotoci u Sanskom Mostu, službe na terenu

Foto: Fena

Zbog intenzivnih padavina koje su pogodile područje Sanskog Mosta, došlo je do naglog porasta vodostaja rijeka i potoka, a nadležne općinske službe upozoravaju da bi se situacija mogla dodatno pogoršati u narednim satima.

Iz Općine Sanski Most sinoć je saopćeno da su vodotoci već nabujali, te da postoji povećan rizik od izlivanja i dodatnih oštećenja na pojedinim lokalitetima. Kao posebno rizično područje izdvojen je lokalitet Trnova–Medenjak, gdje je već zabilježeno odronjavanje obale.

Građanima je upućen apel na maksimalan oprez, uz jasne preporuke da ne prilaze riječnim koritima i obalama, da izbjegavaju kretanje u blizini nabujalih vodotoka, te da ne prelaze preko mostova i saobraćajnica koje su pod vodom. Također, savjetuje se redovno praćenje zvaničnih informacija nadležnih službi.

Nadležne službe nalaze se na terenu i kontinuirano prate razvoj situacije, a iz Općine naglašavaju da je odgovorno ponašanje građana ključno kako bi se spriječile eventualne neželjene posljedice.

(Vijesti.ba / FENA)

Hiljade američkih padobranaca stiže na Bliski istok: Šta se sprema?

Foto: USA army / Instagram

Hiljade vojnika elitne 82. padobranske divizije američke vazdušno-desantne divizije počelo je da stiže na Bliski istok, dok administracija predsjednika SAD Donalda Trumpa razmatra dalje korake u ratu protiv Irana, saopštili su danas 30. marta američki zvaničnici.
Padobranci iz vojne baze Fort Brag u Sjevernoj Karolini pridružili su se hiljadama marinaca, mornara i specijalnih jedinica već raspoređenih u regionu.

Tokom vikenda stiglo je oko 2.500 marinaca. Zvaničnici nisu precizirali tačne lokacije raspoređivanja vojnika, ali su naveli da je pojačanje dio priprema za moguće buduće operacije.

Rizična operacija

Misije uključuju uzimanje ostrva Harg, kontrolu naftnih ruta i vađenje obogaćenog uranijuma iz Irana, naveli su izvori, prenosi Rojters.

Operacije na ostrvu Harg, ključnoj luci za 90 odsto iranskog izvoza nafte, ocjenjuju se kao veoma rizične zbog dometa iranskih raketa i dronova.

Administracija takođe razmatra mogućnost upotrebe kopnenih trupa za osiguranje prolaza tankerima kroz Ormuski moreuz, uz primarnu upotrebu vazdušnih i mornaričkih snaga.

Trump je danas izjavio da SAD vode razgovore sa “razumnijim režimom” kako bi se okončao rat u Iranu, uz upozorenje Teheranu da otvori Ormuški moreuz ili rizikuje američke napade na naftne i energetske objekte.

Od početka operacije 28. februara, SAD su izvele napade na više od 11.000 ciljeva, povrijeđeno je više od 300 vojnika, dok je 13 pripadnika oružanih snaga poginulo u okviru Operacije “Epski bjes”.

(Vijesti.ba)

Saveznici iz Zaljeva privatno predlažu Trumpu da nastavi rat dok Iran ne bude potpuno poražen

Foto: Reuters

Saveznici Sjedinjenih Američkih Država iz Zaljeva, predvođeni Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pozivaju predsjednika Donalda Trumpa da nastavi vođenje rata protiv Irana, tvrdeći da Teheran nije dovoljno oslabljen jednomjesečnom kampanjom bombardovanja koju predvodi SAD, navode američki, zaljevski i izraelski zvaničnici.
Nakon početnog negodovanja zbog toga što nisu bili blagovremeno obaviješteni o američko-izraelskom napadu i pritužbi da je Washington ignorisao njihova upozorenja da će rat imati razorne posljedice za cijelu regiju, dio regionalnih saveznika sada u Bijeloj kući zagovara stav da trenutna situacija predstavlja historijsku priliku da se jednom zauvijek oslabi ili sruši klerikalna vlast u Teheranu.

Zvaničnici Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Bahreina u privatnim razgovorima poručili su da ne žele da se vojna operacija okonča dok ne dođe do značajnih promjena u iranskom rukovodstvu ili dramatičnog zaokreta u iranskom ponašanju, naveli su sagovornici koji nisu ovlašteni da javno govore i tražili su anonimnost.

Pritisak država Zaljeva dolazi u trenutku kada Trump koleba između tvrdnji da je oslabljenom iranskom rukovodstvu stalo do okončanja sukoba i prijetnji da će dodatno eskalirati rat ako se uskoro ne postigne dogovor.

Istovremeno, američki predsjednik se suočava s teškoćama da kod javnosti kod kuće osigura podršku za rat u kojem je širom Bliskog istoka poginulo više od 3.000 ljudi i koji potresa globalnu ekonomiju. Ipak, Trump sve samouvjerenije tvrdi da ima punu podršku najvažnijih bliskoistočnih saveznika – uključujući i one koji su uoči rata oklijevali oko nove vojne kampanje.

“Saudijska Arabija uzvraća snažno. Katar uzvraća. UAE uzvraća. Kuvajt uzvraća. Bahrein uzvraća”, rekao je Trump novinarima u nedjelju navečer u avionu Air Force One dok se vraćao u Washington iz svog doma na Floridi. “Svi oni uzvraćaju.”

Zemlje Zaljeva na svom tlu ugostile su američke snage i baze s kojih SAD izvodi napade na Iran, ali se nisu priključile ofanzivnim udarima.

Iako su regionalni lideri sada generalno naklonjeni američkim naporima, jedan zaljevski diplomata opisuje određene podjele, pri čemu Saudijska Arabija i UAE prednjače u pozivima da se dodatno poveća vojni pritisak na Teheran.

UAE se u međuvremenu profilisao kao možda najratobornija država Zaljeva i snažno gura Trumpa da naredi kopnenu invaziju, rekao je diplomata. Kuvajt i Bahrein također podržavaju ovu opciju. UAE, koji je pretrpio više od 2.300 iranskih raketnih i dron-napada, postaje sve nestrpljiviji kako rat odmiče, a salve projektila prijete da naruše njegov imidž sigurnog, uređenog i bogatog trgovačkog i turističkog čvorišta Bliskog istoka.

Oman i Katar, koji su istorijski igrali ulogu posrednika između dugo ekonomski izoliranog Irana i Zapada, zalažu se za diplomatsko rješenje.

Diplomata navodi da je Saudijska Arabija argumentirala prema SAD-u da okončanje rata sada neće donijeti “dobar dogovor”, odnosno onaj koji bi garantovao sigurnost arapskim susjedima Irana.

Saudijci poručuju da konačni sporazum o okončanju rata mora neutralisati iranski nuklearni program, uništiti balističke raketne kapacitete, zaustaviti podršku Teherana proxy grupama i osigurati da Islamska Republika u budućnosti više ne može efektivno blokirati Hormuški moreuz, kao što je činila tokom sukoba. Prije rata oko 20 posto svjetske nafte prolazilo je tim morskim putem.

Ostvarenje tih ciljeva zahtijevalo bi nagli zaokret politike teokratije koja vlada Iranom od Islamske revolucije 1979. ili njeno uklanjanje s vlasti.

Visoki zvaničnici UAE u međuvremenu su zaoštrili retoriku prema Iranu.

“Iranski režim koji ispaljuje balističke rakete na domove, koristi globalnu trgovinu kao oružje i podržava proxy snage više nije prihvatljiv element regionalnog pejzaža”, napisala je Noura Al Kaabi, ministrica bez portfelja u Ministarstvu vanjskih poslova UAE, u kolumni objavljenoj u ponedjeljak u državnom, na engleskom jeziku, listu The National.

Ona je dodala da UAE žele garanciju da se to nikada više neće ponoviti.

Bijela kuća odbila je komentarisati za ovaj tekst razgovore sa saveznicima iz Zaljeva. No, državni sekretar Marco Rubio u ponedjeljak je naglasio da su SAD i arapske zaljevske države usklađene kada je riječ o Iranu.

“Oni su vjerski fanatici kojima se nikada ne smije dozvoliti da dođu u posjed nuklearnog oružja, jer imaju apokaliptičnu viziju budućnosti. I svi njihovi susjedi to znaju, usput rečeno, zbog čega su svi njihovi susjedi podržali napore koje provodimo”, rekao je Rubio o Iranu u gostovanju u emisiji ABC-ja “Good Morning America”.

Krunprinc Mohammed bin Salman, de facto vladar kraljevine, rekao je zvaničnicima Bijele kuće da daljnje onesposobljavanje iranskih vojnih kapaciteta i klerikalnog rukovodstva služi dugoročnim interesima regije Zaljeva i šire, kazala je osoba upoznata sa sadržajem razgovora.

Ipak, Saudijci su svjesni da produžavanje sukoba Iranu daje više prostora da izvodi napade na energetsku infrastrukturu kraljevine, srce njezine bogate naftne ekonomije.

Zvaničnik saudijske vlade naglasio je da kraljevina na kraju želi političko rješenje krize, ali da joj je u ovom trenutku prioritet zaštita stanovništva i ključne infrastrukture.

Trump je posljednjih dana nastojao istaći da većina država Zaljeva stoji rame uz rame s njegovom administracijom dok SAD vodi rat, podsjećajući kako su se u jeku krize ujedinile, dok istovremeno kritikuje NATO saveznike što se nisu pridružili SAD-u u borbi.

U petak je uputio riječi hvale Bahreinu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog “hrabrosti” koju pokazuju kako se rat razvija.

Predsjednik je, govoreći na skupu u Miamiju koji je sponzorisao saudijski državni investicioni fond, bio posebno pun hvale za saudijskog krunprinca, nazvavši ga “ratnikom” i “fantastičnim čovjekom”.

Trump je također priznao da su zemlje Zaljeva u početku oklijevale oko njegove odluke i odluke izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pokrenu rat, ali da su se nakon toga svrstale iza te odluke.

“Nisu mislili da će se ovo dogoditi, niko nije”, rekao je Trump, aludirajući na to da je Iran ispalio hiljade odmazdnih raketa i dronova širom Zaljeva. “A onda su se okrenuli protiv njih i postali vrlo snažno ujedinjeni. Bili su s nama, ali nisu bili s nama vrlo jasno. Bili su s nama.”

Trump još nije pozvao države Zaljeva da učestvuju u ofanzivnim operacijama.

Jedan od faktora mogao bi biti procjena administracije da se ne isplati rizikovati dodatne komplikacije u vazdušnom prostoru uključivanjem još više vojski uz Izrael.

Tri američka borbena aviona greškom je oborila kuvajtska PVO u prvim danima sukoba, usred iranskog zračnog napada. Sva šestorica članova posade F-15E Strike Eaglea uspješno su se katapultirala.

Nadalje, šest američkih vojnika poginulo je 12. marta kada se njihov tanker KC-135 srušio u zapadnom Iraku.

Još jedan faktor je i to što samo UAE i Bahrein, od država Zaljeva, imaju formalne diplomatske odnose s Izraelom, što dodatno komplikuje njihovu računicu, ističe Yasmine Farouk, direktorica projekta za Zaljev i Arapsko poluostrvo pri International Crisis Groupu.

Iran je, međutim, upozorio da će napasti ključnu infrastrukturu svojih susjeda, uključujući i postrojenja za desalinizaciju morske vode koja se koristi za piće u regiji, ako Trump ispuni prijetnju da će gađati iranske elektrane ukoliko Teheran do 6. aprila ne otvori Hormuški moreuz.

“Izostanak jasnog cilja, izostanak povjerenja da će Sjedinjene Države zaista ići do kraja i završiti posao … čini neke od njih neodlučnim”, rekla je Farouk. “Ali, ako se dogodi napad s velikim posljedicama ili velikim brojem žrtava u jednoj od tih zemalja, tada bi se za njih moglo opravdati da postanu zaraćena strana.”
(klix.ba)

Iran pogodio i zapalio kuvajtski tanker kod obale Emirata: Na njemu se nalazilo dva miliona barela nafte

Lokacija pogođenog tankera

Iran je napao i zapalio potpuno natovaren tanker sirove nafte na sidrištu luke u Dubaiju, pri čemu je udar oštetio trup broda i izazvao zabrinutost zbog mogućeg izlijevanja nafte.

Vlasti u Dubaiju saopćile su da je napad dronom izazvao požar na brodu, koji je ugašen rano u utorak, nekoliko sati nakon što je napad prvi put prijavljen. Napad se dogodio svega nekoliko sati nakon što je Donald Trump upozorio da će SAD uništiti iranske energetske objekte i naftna polja ako ne otvori Hormuški moreuz.

Napad na tanker “Al Salmi” samo je posljednji u nizu napada na trgovačke brodove u Perzijskom zaljevu i Hormuškom moreuzu otkako su SAD i Izrael prošlog mjeseca pokrenuli rat protiv Irana. Sukob koji traje već mjesec dana proširio se širom Bliskog istoka, usmrtio hiljade ljudi, poremetio snabdijevanje energijom i zaprijetio da gurne globalnu ekonomiju u krizu.

Kuwait Petroleum Corporation (KPC) saopćio je da je “Al Salmi” pogođen u iranskom napadu dok je bio usidren u luci u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što je izazvalo požar i dodatna oštećenja na brodu. Upozoreno je i na mogućnost izlijevanja nafte u okolne vode, prenijela je kuvajtska državna novinska agencija KUNA.

Vlasti u Dubaiju navele su da su pomorske vatrogasne ekipe uspješno ugasile požar izazvan napadom dronom te da nastavljaju procjenjivati situaciju, dodajući da nema povrijeđenih i da su sva 24 člana posade na sigurnom.

Cijene sirove nafte nakratko su skočile nakon što je kuvajtska državna agencija izvijestila o napadu na tanker, koji može prevoziti oko dva miliona barela nafte vrijedne više od 200 miliona dolara po trenutnim cijenama, ali su se potom blago smanjile nakon što je Wall Street Journal objavio da je Donald Trump rekao saradnicima da je spreman okončati rat čak i ako Hormuški moreuz ostane zatvoren, te da vojne opcije “nisu njegov neposredni prioritet”.

Cijene nafte Brent su na putu da u martu porastu za 59 posto, što bi bio najveći mjesečni skok u historiji, zbog rata na Bliskom istoku.

Rast cijena nafte i goriva počeo je opterećivati finansije američkih domaćinstava i postaje politički problem za Trumpa i njegovu Republikansku stranku uoči novembarskih izbora za Kongres, nakon obećanja da će sniziti cijene energije i povećati domaću proizvodnju nafte i plina.

U Dubaiju je u toku procjena štete na tankeru, saopćio je KPC. Brod je bio natovaren s dva miliona barela nafte iz Kuvajta i Saudijske Arabije, prema podacima industrijskih analitičara. Kao krajnja destinacija naveden je Qingdao u Kini, prema izvještajima.

Napadi s obje strane sukoba ne pokazuju znakove smirivanja, dok raste strah od šireg konflikta.

Hiljade vojnika elitne 82. zračno-desantne divizije američke vojske počele su pristizati na Bliski istok, kao dio pojačanja koje bi moglo proširiti Trumpove opcije i uključiti raspoređivanje snaga unutar iranske teritorije, dok istovremeno nastavlja pregovore s Teheranom.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da Trump želi postići dogovor s Teheranom prije roka 6. aprila, koji je postavio prošle sedmice nakon što je produžio raniji rok za Iran da otvori Hormuški moreuz, uski plovni put kojim se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina.

(klix.ba)

Poliklinika Muminović: Savremena radiološka dijagnostika dostupna u Bihaću (VIDEO)

Građanima Bihaća i Unsko-sanskog kantona na raspolaganju je savremeni radiološki kabinet u sklopu PZU Poliklinika Muminović, koji pruža preciznu i pouzdanu dijagnostiku uz najnoviju medicinsku opremu i stručan tim.

Na jednom mjestu dostupne su sve ključne radiološke usluge, uključujući CT (kompjuteriziranu tomografiju), magnetnu rezonancu (MR), ultrazvuk, rendgen, denzitometriju i mamografiju. Pacijentima je osiguran profesionalan pristup, uz poseban fokus na kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu.

Kabinet se nalazi na adresi:
📍 Ul. Žrtava srebreničkog genocida bb – Ceravci, Bihać

Za sve informacije i naručivanje:
📞 037 971 971
📞 063 991 177

Savremena tehnologija i stručnost na jednom mjestu – za sigurnu i tačnu dijagnostiku.

Sedić pozvao građane u dvoranu Luke: Zajedno gledamo BiH – Italija na velikom ekranu

Gradonačelnik Elvedin Sedić pozvao je građane Bihaća da zajedno prate utakmicu između Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine i Nogometna reprezentacija Italije u Sportskoj dvorani Luke.

Susret će biti emitovan na velikom LED ekranu, a cilj je okupiti što veći broj navijača i stvoriti pravu atmosferu podrške Zmajevima.

“Idemo po pobjedu. Zajedno!”, poručio je Sedić putem društvenih mreža.

Građani su pozvani da dođu, ponesu navijačke rekvizite i zajedno podrže reprezentaciju Bosne i Hercegovine u ovom važnom meču.

1...222324...1,693Stranica 23 of 1,693
© Copryright 2004 - 2025.