Slikoviti Mali Lošinj u Hrvatskoj ponovo je bio središte značajnog međunarodnog događaja – 23. Lošinjskih dana bioetike, održanih od 11. do 14. maja 2025. godine. Ova manifestacija okupila je oko 120 znanstvenika i studenata iz 10 zemalja. Od svog utemeljenja 2002. godine, Lošinjski dani bioetike profilirali su se kao najznačajnija bioetička konferencija u ovom dijelu Europe, ključna za razvoj bioetike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi te za umrežavanje stručnjaka iz oblasti, profesora i studenata.

Integrativna bioetika, kao temeljni koncept skupa, naglašava interdisciplinarni pristup etičkim dilemama koje proizlaze iz odnosa čovjeka prema sebi, drugim živim bićima i okolišu. Teme su obuhvatile širok spektar, od kliničke medicine i ekoloških izazova do novih pitanja poput onih povezanih s umjetnom inteligencijom. Posebno istaknut dio manifestacije bila je Studentska bioetička radionica, koja je ove godine doživjela svoje jubilarno, dvadeseto izdanje. Radionica je privukla više od pedeset studenata s raznih sveučilišta iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, okupljajući mlade s raznolikim akademskim interesima, od filozofije i sociologije do medicine i ekonomije.

Uspješno predstavljanje Filozofskog fakulteta, BiH i Bihaća

Ove godine, među aktivnim i zapaženim sudionicima Studentske bioetičke radionice bili su i dva studenta iz Bihaća, Tarik Midžić i Matej Velić, s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Njihovo sudjelovanje na ovom prestižnom međunarodnom skupu predstavljalo je iznimno značajnu priliku za promociju ne samo njihovog fakulteta i Univerziteta, već i države Bosne i Hercegovine te njihovog rodnog grada Bihaća. Njihovo prisustvo i aktivno uključenje u rad Radionice doprinijelo je raznolikosti perspektiva na skupu.

Tarik Midžić je u okviru Studentske bioetičke radionice održao izlaganje pod naslovom „Platon i digitalna špilja – oblikuju li algoritmi našu stvarnost?“. Njegovo izlaganje ponudilo je filozofsku i interdisciplinarnu refleksiju o uticaju algoritama na savremenu percepciju stvarnosti, koristeći Platonovu alegoriju špilje kao analitički okvir. Dotakao se problematike dezinformacija, propagande i manipulacije javnim mnijenjem, te razmatrao strategije izlaska iz „digitalne špilje“, poput razvoja kritičkog mišljenja i digitalne pismenosti.

Matej Velić je također bio aktivan sudionik Studentske bioetičke radionice, a njegovo izlaganje nosilo je naslov „Razumska bezizlaznost problema abortusa“. Velić je u njemu istaknuo da razumsko argumentiranje o abortusu često ne uspijeva doprijeti do konzervativne misli i sugerirao potrebu za snažnijim potkrijepljivanjem takvih argumenata empatijom i iskustvima emancipacijskih pokreta radi konstruktivnijeg dijaloga.

Kroz svoje sudjelovanje, oba studenta su pokazala predanost filozofskom promišljanju aktuelnih društvenih i tehnoloških pitanja.

Zahvalnost za ključnu podršku

Studenti Tarik Midžić i Matej Velić izrazili su posebnu zahvalnost profesoru Hrvoju Juriću s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je također rodom iz Bihaća, te profesoru Kenanu Šljivi s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Njihovo predano zalaganje i značajna pomoć bili su presudni u omogućavanju putovanja i sudjelovanja ovih studenata na Lošinjskim danima bioetike.

Učešće studenata iz Bihaća na 23. Lošinjskim danima bioetike potvrđuje kvalitetu i potencijal mladih s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i iz cijele Bosne i Hercegovine. Njihovo aktivno uključivanje u međunarodni filozofski i bioetički dijalog na tako važnom skupu služi kao inspiracija i dokaz važnosti podrške mladim akademskim snagama u njihovom razvoju i međunarodnom povezivanju.

Kako portal “BiscaniNET” saznaje, dežurna ekipa Javnog preduzeća “Vodovod” d.o.o. Bihać trenutno interveniše na sanaciji kvara na glavnoj vodovodnoj cijevi u naselju Klokot, što je uzrokovalo prekid vodosnabdijevanja u Klokotu, Paparima i Jasici.

Prema informacijama iz preduzeća, radovi na otklanjanju kvara nastavit će se u ranim jutarnjim satima sutrašnjeg dana, a potrošače mole za razumijevanje i strpljenje do ponovne uspostave redovnog vodosnabdijevanja.

Za prijavu dodatnih kvarova, građani se mogu obratiti na broj telefona: 037 318 257.

Danas je u Bihaću održan drugi po redu performans u organizaciji Udruženja Fikreta Bosnića, posvećen sjećanju na 102 nevino ubijene djece Prijedora, koja su ubijena početkom 1992. godine od strane srbočetničkog agresora. Događaj je protekao dostojanstveno, sa snažnom porukom sjećanja, prkosa i istine.

Performans, koji nosi duboku simboliku, još jednom je podsjetio na zločin koji ne smije biti zaboravljen. Djeca iz Prijedora danas su simbol otpora, nevinosti i postojanosti naroda koji ne zaboravlja. Kroz riječi, pokrete i tišinu, prisutni su odali počast i poslali poruku da će ova djeca zauvijek živjeti u kolektivnom sjećanju Bosne i Hercegovine.

Iako broj prisutnih nije bio velik, odziv građana bio je iskren i prožet dubokim emocijama. Tuga je bila prisutna, tiha ali snažna, dok su mnogi nakon performansa ostali u tišini, razmišljajući o svemu što su vidjeli i doživjeli.

Kako portal “Biscani.net” saznaje, iz Udruženja Fikreta Bosnića zahvalili su se svima koji su prisustvovali i pokazali podršku, izražavajući nadu da će odziv u narednim godinama biti još veći. Naglašeno je da se kroz ovakve događaje čuva istina i gradi kultura sjećanja koja je temelj za pravedniju i svjesniju budućnost.

Bihać je danas bio grad sjećanja i dostojanstva – grad u kojem su imena ubijene djece ponovo izgovorena, a njihova nevinost još jednom uzdignuta kao opomena i snaga jednog naroda koji ne zaboravlja.

Naša današnja priča vodi vas na bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći podzemni aerodrom i bazu JNA.

Željava se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, a kompleks je poznatiji kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine, gradio se čak 15 godina, a uništen je aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.

U bazi je bio smješten 117. LAP (Lovačko-Avijacijski Puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima tipa MiG-21 različitih verzija i namjena. Na Željavi je također bila bazirana 352. izviđačka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. LAP-a. Zbog svoje strateške namjene bila je izravno podređena Zapovjedništvu RZ i PZO.

Zapovjedništvo puka i izviđačke eskadrile bilo je smješteno u podzemnom dijelu objekta. Zapovjednik 117. LAP-a bio je po formaciji potpukovnik ili pukovnik, a izviđačke eskadrile major ili potpukovnik.

U sastavu aerodroma bila je Zrakoplovna baza (razreda puka) koja je imala jedinice nižeg razreda; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko osiguranje i druge pomoćne i prateće poslove. Zapovjedništvo baze i pripadajuće jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma, sa skladištem goriva u Pokoju i skladištem raketa i bombi u Vedrom Polju.

Baza Željava je bila elitna u svakom smislu te riječi i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mjestom u životopisu svakog ko je tamo radio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, s 24-satnim radom.

Svi pripadnici baze imali su riješeno stambeno pitanje – svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je jedna gradska četvrt (’’Harmani’’) bio napravljen za potrebe aerodroma.

AGRESIJA I KONAČAN KRAJ

Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u Jugoslaviji toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, s opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišten protiv onoga ko ga je do tada koristio, donesena je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja 1992. godine u pet sati i 30 minuta, s 50-ak tona eksploziva.

Piste su minirane u razmacima od 50 do 100 metara, u cik-cak rasporedu tako da se više nikada ne bi mogle koristiti za polijetanje aviona. Toga dana uništen je jedan od najmodernijh vojnih objekata u Europi vrijedan više od šest milijardi dolara.

(Slobodna-Bosna.ba)