Svjetski dan šećerne bolesti ili dijabetesa primarna je globalna kampanja podizanja svijesti usmjerena na dijabetes melitus i održava se 14. studenog svake godine. Svaki Svjetski dan dijabetesa fokusiran je na temu vezanu uz dijabetes.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi kako se šećerna bolest naziva globalnom epidemijom jer broj oboljelih raste prvenstveno zbog promjena u načinu života, uključujući veći unos visokokalorične hrane i smanjenu tjelesnu aktivnost. Procjenjuje se da 537 milijuna ljudi u svijetu, u dobi od 20 do 79 godina, ima dijabetes, a polovica ih nema dijagnozu ni liječenje.
Godišnje od dijabetesa umire preko 6,7 milijuna ljudi, od kojih je trećina mlađa od 60 godina. Svjetski troškovi zdravstvene skrbi za dijabetes dosežu 966 milijardi dolara. U Europi s dijabetesom živi 61 milijun osoba, a godišnji troškovi liječenja iznose 189 milijardi dolara, dok više od milijun ljudi umire od posljedica bolesti svake godine.
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Bosne i Hercegovine Božo Ljubić je gostujući u programu RTVHB, rekao da put BiH u EU vodi preko trećeg entiteta i Zagreba.
On navodi da je na temelju načela konstitutivnosti potrebno pristupiti administrativno-teritorijalnoj reorganizaciji BiH.
“Tu naravno postoji nekoliko različitih modaliteta, ali u svakom slučaju simetrična federalizacija, u kojoj će sva tri konstitutivna naroda i u teritorijalnom smisli biti jednako tretirana. Da budem potpuno jasan, gdje ćemo imati i federalnu jedinicu s hrvatskom većinom”, kaže Ljubić.
On je dodao da je ranije zastupao stajalište o pet jedinica u BiH, tri s većinom po jednog naroda, Distrikt Brčko i Distrikt Sarajevo.
“Te federalne jedinice mogu biti sa diskontinuitetom teritorija. To mogu biti zajednice kantona ili općina. Bez federalne jedinice sa hrvatskom većinom nema stabilne BiH”, kaže Ljubić.
Govoreći o izboru glavnog pregovarača, Ljubić je rekao da za put BiH ka EU nisu ključne briselske diplomate.
“Nije to ni Marta Kos, ni Ursula von der Leyen, za put BiH ka EU Brisel je Zagreb, Budimpešta, Bratislava, Pariz, u prvom redu Zagreb. BiH će preko Zagreba ići ili neće ići u EU”, rekao je Ljubić.
Ne propustite premijeru: Legende Jedinstva otkrivaju neispričane priče o danima kada je Bihać živio evropski fudbal!
U subotu u 19:00 sati gledatelji će imati priliku premijerno pogledati prvu epizodu serijala “Jedinstvo kroz vrijeme”, projekta koji donosi autentična svjedočanstva ljudi koji su obilježili zlatnu eru bihaćkog fudbala.
Nakon ranijih najavnih isječaka Stupca, Tulića i Mihića, ovoga puta predstavljamo dio emisije u kojem govore Hamdija Abdić Tigar, predsjednik NK Jedinstvo u godinama najvećih uspjeha, te Adnan Alagić, tadašnji načelnik Općine Bihać.
U najnovijem isječku ekskluzivno otkrivamo kako je klub u samo deset dana pripremao infrastrukturu prema tadašnjim UEFA standardima i koliki je posao morao biti završen pred historijsku evropsku utakmicu.
U prvoj i narednim epizodama ovog serijala pojavljuju se i brojna imena koja su ostavila dubok trag u crveno-bijeloj historiji: Alen Mešanović, Vahidin Čahtarević, Miralem Ibrahimović, Enes Mešanović, Edin Tucaković, Muamer Dalipagić, Izet Arslanović, Miroslav Dujmović, Zoranče Načevski, te mnogi drugi. Među govornicima je i Besim Šabić, tadašnji šef stručnog štaba.
Sve ovo čini prvu epizodu serijala događajem koji zaljubljenici u bihaćki fudbal ne smiju propustiti.
(Informativna vijest objavljena u sklopu projekta Medijska afirmacija mladih kroz portal “Biscani.net” Projekat je sufinansiran od strane Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta)
Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je presudu kojom je bivši načelnik Sanskog Mosta Faris Hasanbegović, oglašen krivim za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.
Time je postala pravosnažna presuda Općinskog suda u Sanskom Mostu donesena 28. marta ove godine, kojom je Hasanbegović osuđen na osam mjeseci zatvora, ali uslovno – kazna se neće izvršiti ukoliko u roku od godinu i pol ne počini novo krivično djelo.
– Tokom januara 2021. godine, koristeći službena ovlaštenja načelnika općine Sanski Most, Hasanbegović je stvorio formalne uslove za raspisivanje javnog oglasa za popunjavanje radnog mjesta namještenika u Službi za finansije, trezor i zajedničke poslove Općine Sanski Most, pri čemu je posebnim uslovom u pogledu stručne spreme omogućio da se na konkurs može prijaviti samo jedan kandidat. Nakon završene konkursne procedure, taj kandidat je i primljen u radni odnos na neodređeno vrijeme – naveli su iz Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona.
Sud je ocijenio da je Hasanbegović svojim postupanjem zloupotrijebio položaj načelnika, svjesno kršeći principe jednakosti i zakonitosti u javnom zapošljavanju.
Ovom odlukom Kantonalnog suda u Bihaću, presuda Općinskog suda u Sanskom Mostu postala je pravosnažna, čime je okončan višegodišnji proces protiv bivšeg načelnika te općine.
Dženaza Harisu Bajriću, tragično preminulom 38-godišnjaku iz Viškova kod Rijeke, bit će obavljena u petak, 14. novembra 2025. godine, na groblju Cernik – Čavle u Rijeci.
Podsjetimo, u noći s utorka na srijedu u porodičnoj kući u naselju Vrtače dogodila se teška tragedija. Bajrić je preminuo na mjestu događaja, dok je žena prevezena u riječki KBC s teškim povredama.
Haris Bajrić je sin Hamdije i Hate Bajrić, porijeklom iz Cazina, a rođen je u Rijeci, gdje je i živio. Bio je poznat kao vrijedan i pošten mladić, uvijek spreman pomoći drugima. Posljednjih godina bavio se privatnim poslom, imao je vlastitu firmu za prodaju automobila i autodijelova.
“Vrijeme kada je taman trebao da živi, desila se tragedija,” kazali su poznanici porodice Bajrić.
U okviru programa „Put integriteta“, koji realizuje Ured za borbu protiv korupcije u saradnji s JU Pedagoški zavod i Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, održana je četvrta i ujedno posljednja edukacija u ovom ciklusu, namijenjena direktorima i pedagozima osnovnih škola.
Ova edukacija održana je s direktorima i pedagozima osnovnih škola s područja Bihaća i Bosanske Krupe, koji su kroz radionicu imali priliku razmijeniti iskustva i razgovarati o načinima unapređenja integriteta i odgovornosti u obrazovnim ustanovama.
Završetkom ovog ciklusa edukacija obuhvaćene su sve osnovne škole na području Unsko-sanskog kantona, čime je postignut značajan korak u razvoju i jačanju kulture integriteta u obrazovanju.
Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona nastavit će i u narednom periodu provoditi aktivnosti usmjerene na edukaciju, prevenciju i izgradnju integriteta u obrazovnim institucijama i široj zajednici.
Novi zakon o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) mogao bi do kraja godine biti upućen u parlamentarnu proceduru. Prethodno bi se Prednacrt trebao naći pred Vladom FBiH.
O novinama koje bi ovim Zakonom trebale biti uvedene za Klix.ba je govorio resorni ministar Adnan Delić koji je istakao da je izrada predviđena Programom rada Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, u okviru šire reforme zakonodavstva u oblasti rada i tržišta rada.
“Tekst zakona pripremili su predstavnici Ministarstva u saradnji sa predstavnicima svih relevantnih institucija, socijalnim partnerima i akademskom zajednicom, uz tehničku podršku programa EU for you. Na osnovu usaglašenih stavova i mišljenja svih aktera, Ministarstvo je izradilo Prednacrt Zakona o radu. Radna grupa brojala je do 20 članova. Ranije je ovo Ministarstvo draft teksta Zakona pripremljen na osnovu prijedloga i informacija pristiglih sa terena, objavilo javno na komentarisanje svim zainteresovanim stranama”, kaže Delić.
Balansiranje između prava
Dodaje da je najveći izazov bila potreba usklađivanja različitih interesa radnika i poslodavaca, kao i balansiranje između prava, obaveza i potreba savremenog tržišta rada.
“Važno je napomenuti da Prednacrt Zakona preuzima pravne akte Evropske unije, dakle usklađen je sa EU direktivama, koje se odnose na oblast rada i radnih odnosa, a uvodi i niz novina: unapređenje uslova rada, jaču zaštitu prava i dostojanstva radnika, sigurnije radno okruženje te regulisanje novih oblika rada poput rada na daljinu, rada na izdvojenom mjestu i rada putem digitalnih platformi.
Delića smo pitali o odredbama koje regulišu problem rada “na crno”.
Istakao je da kontrolu provode inspektori rada Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalnih uprava.
“Oni u okviru nadzora u pravnim subjektima pregledaju dokumentaciju i utvrđuju neprijavljeni rad te nalažu mjere u skladu sa zakonom radi suzbijanja takvih pojava. Važno je napomenuti da i trenutni i novi Zakon o radu predviđaju kazne za kršenje propisa iz Zakona o radu i za poslodavca kao pravni subjekt i odgovorno fizičko lice u pravnom subjektu, ali i fizičko lice zaposleno u pravnom subjektu, dakle radnika”, naglašava Delić.
Na naše pitanje o temi koja se odnosi na mogućnost uvođenja “kliznog vikenda”, odnosno izboru neradnih dana petak-subota ili subota-nedjelja, kaže da takav institut ne postoji u zakonodavstvu o radu, niti je poznat u uporednim pravnim sistemima.
“Naime, Zakon o radu je opći propis koji definiše osnovna prava i obaveze svih radnika u FBiH. To znači da se ne može uređivati parcijalno, niti propisivati kako će tačno izgledati raspored rada kod svakog poslodavca. Postoje različite industrije, pogoni i modeli rada; od onih u kojima se radi sedam dana u sedmici, do onih u kojima se radni sati raspoređuju na pet ili šest dana”, kaže Delić.
24 sata odmora
Zakon ne određuje koji su konkretno slobodni dani, već samo propisuje da radnik mora imati minimalno 24 sata odmora tokom radne sedmice.
“Način rasporeda radnih i slobodnih dana, odnosno plan rada, uređuje se internim aktima poslodavca, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Dakle, ukoliko poslodavac nema definisan raspored rada pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, dužan je u ugovoru o radu navesti radno vrijeme svakog pojedinačnog radnika. Ukoliko je raspored rada propisan pravilnikom, onda nije obaveza da se isto navodi u ugovoru o radu”, objašnjava Delić.
Ukoliko poslodavac ne poštuje pravo radnika na minimalni sedmični odmor, radnik ima pravo prijaviti takvo kršenje inspekciji rada.
Prednacrtom Zakona o radu propisuje se da je poslodavac dužan, na zahtjev radnika, omogućiti odmor (pauzu) radi zadovoljavanja vjerskih potreba, u trajanju do 60 minuta jedan dan tokom radne sedmice, ne dnevno, a to vrijeme se uračunava u radno vrijeme.
“Ova odredba usklađena je sa evropskim konvencijama koje obavezuju zakonodavce da prepoznaju vjerske i tradicijske potrebe radnika. Pored pauze, u novom Zakonu o radu predviđeno je i definisanje četiri dana odsustva koje radnici mogu koristiti za vjerske i tradicijske praznike tokom godine, a na osnovu ličnog zahtjeva poslodavcu”, ističe Delić.
Ovaj institut i sada postoji, ali nije bio obavezujući jer poslodavci su sami odlučivali hoće li odobriti takav zahtjev.
Novi Zakon uvodi iskorak u tom smislu jer predviđa da poslodavac mora uvažiti zahtjev radnika, u skladu s rasporedom rada u njegovoj organizaciji.
Osim toga, Prednacrt Zakona ne propisuje obavezno uvođenje fleksibilnog radnog vremena, ali ostavlja mogućnost da poslodavac to uvede.
“Raspored radnog vremena može se utvrditi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, zavisno od potreba poslodavca i dogovora sa sindikatom ili radnicima. Važno je naglasiti da je Zakon o radu osnovni zakon i da on ne može detaljno uređivati svaku profesiju ili oblast pojedinačno. Da bi to bilo moguće, zakon bi morao posebno propisivati pravila za policajce, zdravstvene radnike, novinare, kuhare, pekare i mnoge druge djelatnosti. Zakon o radu zato postavlja temelje i definiše osnovna prava i obaveze radnika i poslodavaca, dok se specifičnosti svake djelatnosti dalje uređuju internim aktima i kolektivnim ugovorima”, zaključuje Delić.
(klix.ba)
Zvijezda košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine Džanan Musa oglasio se saopćenjem za javnost o aktuelnoj situaciji u bh. košarci i Košarkaškom savezu BiH.
Musa se dugo nije oglašavao, ali je danas odlučio progovoriti “iz srca”, kako je i sam naglasio. Kaže da je situacija trenutno veoma turbulentna.
“Ovako, iz srca, da se oglasim nakon svega. Nevezano za situaciju koja je trenutno aktuelna u BiH, a koja će donijeti dodatne turbulencije u nacionalnom timu, koje se već duži period provlače, osjetio sam potrebu da objasnim nekoliko stvari”, započeo je Musa.
Objasnio je kakva je situacija bila s povredom prije početka Eurobasketa, kojeg je na kraju i propustio.
“Usljed operacije hernije, koja je iznenadila i mene, i moju porodicu, krenule su priče od pojedinih struja da “Džanan Musa ne želi nastupiti na Evropskom prvenstvu”.
Taj isti Džanan Musa koji je nastupao za reprezentaciju sa slomljenim nosem, bez ligamenata u zglobu, s frakturom grkljana…
Isti onaj Džanan Musa kojem je prvo pitanje upućeno ljekaru bilo: ‘Hoću li biti spreman za EP?’, na što sam dobio pozitivan odgovor – i sve je bilo urađeno u koordinaciji s medicinskim timom reprezentacije”, kaže Musa i objašnjava:
“Kasnije priključivanje okupljanju radi ranije povrede i dužine sezone u Madridu je u potpunosti odlučeno i koordinirano sa trenerskim timom. Nažalost, zbog komplikacija s ranom, nastup se nije desio. Jedna stvar je sigurna – iznenađen sam što neki ljudi (i ovdje ne mislim na igrače), koji su jedini bili upućeni u moju situaciju, a ja nisam želio da se sklanja fokus s reprezentacije koja nam je svima najbitnija, nisu javno objavili stvarnu situaciju i ozbiljnost problema”, ističe naš košarkaš.
Musa je naglasio da mu opravdanje ne treba, ali da je uvijek bio tu uz reprezentaciju.
“Kao što sam rekao, nisam htio da se pažnja skida s reprezentacije i Evropskog prvenstva, ali, nažalost, ovo je moralo doći do stadija gdje se stav o mojoj povredi nije iznio od strane osoba zaduženih za to, dok se u retrospektivi očekuje oglašavanje po pitanju trenutne situacije. Ne tražim opravdanje, jer svako ko me prati zna da sam u jedanaest godina profesionalne karijere, kad god je postojao i jedan posto šanse da zaigram za reprezentaciju – bio tu”, rekao je Musa i zaključio snažnom porukom:
“Moja djela najbolje govore koliko meni Bosna i Hercegovina znači i sramno je to dovoditi u pitanje! Odgovornost i zaštita te pravovremeno informisanje javnosti o stanju igrača i komunikacija sa istim je trebao biti prioritet. Ovako se sud sam donio. Ne samo o meni, već o cjelokupnoj priči oko EP”, zaključio je naš košarkaš.
(klix.ba)
U programu RTV USK gostovali su predstavnici udruženja – Husein Rahmanović, Asim Halilović i Mahir Midžić – koji su najavili predstojeći događaj: 1. Međugradsku izložbu sitnih životinja i specijalku bihaćkog prevrtača Bihać 2025.
Kako su istaknuli u emisiji, Grad Bihać će uskoro ugostiti brojne uzgajivače i ljubitelje sitnih životinja koji će imati priliku vidjeti razne vrste golubova, peradi, kunića i drugih malih životinja.
Cilj manifestacije je promocija uzgoja i očuvanja autohtonih vrsta, ali i razmjena iskustava među uzgajivačima i posjetiteljima. Očekuje se veliki broj izlagača iz različitih gradova, što ovom događaju daje dodatnu vrijednost u razvoju uzgojne kulture i povezivanju entuzijasta iz cijele regije.
Izdata je naredba za dovođenje iz pritvora, jer se postupa u više predmeta u odnosu na Pašića.
Amir Pašić Faćo će biti danas doveden iz KPZ-a Orašje u Tužilaštvo Kantona Sarajevo, saznaje „Dnevni avaz“.
Prema informacijama do kojih smo došli, Tužilaštvo KS je izdalo naredbu za dovođenje iz pritvora, jer se postupa u više predmeta u odnosu na Amira Pašića, zvanog Faćo.
Odbijena žalba
Riječ je o uobičajenoj procesnoj radnji, ali to praktično znači da se istraga protiv Pašića širi.
Također, kako saznaje „Dnevni avaz“, Amir Pašić Faćo je promijenio advokata Kenana Ademovića, no u ovom trenutku nije poznato ko je novi advokat.
Inače, Amir Pašić Faćo je uhapšen 22. oktobra na području Mostara, a nakon toga mu je određen jednomjesečni pritvor. Kasnije je upućena žalba na tu odluku, no nju je Općinski sud u Sarajevu odbio.
Amir Pašić Faćo je osumnjičen za krivično djelo psihičko nasilje putem informaciono-komunikacijskih tehnologija.
Krivično djelo
Tužilaštvo KS je prilikom održavanja ročišta za određivanje pritvora navelo da je Amir Pašić Faćo na društvenoj mreži TikTok vrijeđao zamjenicu ministra Dušku Jurišić te tri novinarke – Daliju Hasanbegović-Konaković, suprugu ministra Elmedina Konakovića, Rabiju Arifović i predsjednicu Udruženja BH Novinari Borku Rudić.
Amir Pašić Faćo je potvrdio da je psovao tim osobama, no negirao je bilo kakve prijetnje te istakao da su njegovi snimci javno dostupni i da se to može provjeriti. Također je naveo da nije znao da postoji krivično djelo kojim se tretira psovanje.
„Završit ćeš u jarku“
Tokom ročišta za određivanje pritvora Amir Pašić Faćo je govorio da je sve rezultat njegovog revolta, jer niko nije reagirao, iako su ga više puta pokušali ubiti, a spomenuo je i slučaj supruge Elmedina Konakovića.
– Dalija (op.a. supruga Elmedina Konakovića) je rekla mojoj sestri: „Neka začepi gubicu ili će završiti u jarku“ – rekao je Pašić.
