Grupa stručnjaka Ujedinjenih naroda za ljudska prava upozorila je jučer da bi nacrt zakona u Francuskoj, čiji je cilj borba protiv onoga što naziva “novim oblicima antisemitizma”, mogao ugroziti slobodu izražavanja i druga temeljna prava, javlja Anadolija.

Nacrt zakona, koji je parlamentu u novembru 2024. podnijela Caroline Yadan, predviđa kaznene sankcije ne samo za poricanje postojanja države, nego i za uspoređivanje Izraela s nacističkim režimom. Zakon, čije je prvo čitanje zakazano za sutra, dobio je široku podršku širom političkog spektra, uključujući i krajnju desnicu.

Prema saopćenju panela od pet stručnjaka, zakon bi “opasno proširio ionako nejasan i preširok pojam ‘veličanja terorizma’ u francuskom pravu. Njegovo neopravdano ograničavanje slobode izražavanja i mišljenja također bi ugušilo legitimnu javnu raspravu i zagovaranje ljudskih prava, uključujući ona o Palestini i Izraelu.”

Zakon bi kriminalizirao poticanje na terorizam “čak i implicitno”, kao i izjave za koje se smatra da “umanjuju” ili “pretjerano banaliziraju” terorističke akte ili one koji su za njih odgovorni. Također bi postalo kazneno djelo javno pozivanje na uništenje države koju priznaje Francuska ili izražavanje stavova za koje se smatra da “umanjuju” ili “pretjerano banaliziraju” zločine holokausta “u bilo kojem obliku”.

Stručnjaci su upozorili da takve mjere nose rizik od gušenja zakonitog govora.

“Kazneno pravo ne bi smjelo potiskivati različite stavove o sadašnjim ili prošlim događajima, bez obzira na to koliko su oni netočni, nepopularni ili šokantni, osim ako takvo izražavanje ima za cilj poticanje na nasilje i objektivno je vjerovatno da će do toga dovesti”, poručili su.

Upozorili su i na ograničavanje rasprave o pitanjima poput samoopredjeljenja i državnosti.

“Iskrivljavanjem značenja antisemitizma i njegovim povezivanjem sa širokim spektrom legitimnog političkog izražavanja, ovaj zakon riskira trivijalizaciju stvarnih slučajeva antisemitske mržnje, otežava njihovu identifikaciju i potiče percepciju instrumentalizacije”, dodali su.

Naglasivši da je “borba protiv antisemitizma, kao i svih oblika rasne, vjerske ili druge diskriminacije, važan cilj”, stručnjaci su ocijenili da zakon izjednačava antisemitizam s kritikom Izraela.

“Kritika Izraela i cionizma ne predstavlja antisemitizam”, poručili su.

Prema UN-u, posebni izvjestitelji, nezavisni stručnjaci i radne grupe dio su takozvanih posebnih procedura Vijeća UN-a za ljudska prava.

(Vijesti.ba)

Kina će “odlučno podržati” Kubu protiv stalnih prijetnji Sjedinjenih Američkih Država, saopćilo je u srijedu ministarstvo vanjskih poslova, nekoliko dana nakon što je predsjednik Miguel Diaz-Canel pozvao na dijalog s Washingtonom.
Kuba pati od energetske krize od januara, kada su američke snage zarobile tadašnjeg venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i lišile Havanu glavnog izvora nafte.

Diaz-Canel prošle je sedmice insistirao da neće dati ostavku pod pritiskom Sjedinjenih Država i pozvao je na dijalog.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je podršku Pekinga otoku kada su ga u srijedu pitali o komentarima.

“Kina se čvrsto protivi prisilnoj diplomatiji i odlučno će podržati Kubu u zaštiti njenoog nacionalnog suvereniteta i suprotstavljanju stranom uplitanju”, izjavio je portparol ministarstva Guo Jiakun na redovnoj konferenciji za novinare.

Peking i Havana su dugogodišnji socijalistički saveznici, a kineske vlasti dosljedno su se protivile višedecenijskom američkom trgovinskom embargu na otoku.

Napetosti su se pojačale u januaru kada je američki predsjednik Donald Trump upozorio da je Kuba „spremna pasti“.

Američki predsjednik također je rekao da Kuba treba sklopiti dogovor ili se suočiti s posljedicama.

Sjedinjene Države krajem marta dopustile su, međutim, istovar pošiljke sirove nafte s ruskog tankera na Kubi.

Rusija je ovog mjeseca objavila da će poslati drugi brod s naftom na Kubu, prenosi AFP.

(Vijesti.ba / FENA)

Izraelsko udruženje za pravno zastupanje zatražilo je od Međunarodnog krivičnog suda pokretanje postupka protiv španskog premijera Pedra Sáncheza zbog navodnog “pomaganja u ratnim zločinima“ kroz izvoz u Iran.

Prijava je podnesena u jeku eskalacije diplomatskog spora između dvije zemlje, koji je počeo ratom u Gazi u oktobru 2023. godine, a dodatno se zaoštrio kada je Madrid godinu dana kasnije priznao Palestinu, piše The Times of Israel.

Prijavu je podnijelo nevladino udruženje Shurat HaDin, poznato po pokretanju pravnih postupaka širom svijeta protiv onih koje naziva „neprijateljima Izraela“.

U prijavi se Španija optužuje da je osigurala „komponente koje su teheranskom režimu i njegovim saveznicima potrebne u vojne svrhe“.

U podnesku, zasnovanom na članu 15 Rimskog statuta, navodi se da je Španija odobrila izvoz takozvanih proizvoda dvojne namjene u vrijednosti od oko 1,3 miliona eura.

Ti proizvodi, kako se tvrdi, mogli bi se koristiti u detonatorima i za druge primjene povezane s eksplozivima.

„Ne radi se o bezazlenim industrijskim proizvodima, već o ključnim komponentama koje omogućavaju funkcionisanje eksplozivnih naprava. One su isporučene u okolnostima u kojima je bilo razumno predvidjeti da će se koristiti za napade na civile“, navodi Shurat HaDin u saopćenju.

Odnosi između Izraela i Španije naglo su se pogoršali nakon što je Madrid počeo oštro kritikovati Jerusalim zbog rata u Gazi, koji je uslijedio nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Španski socijalistički premijer također se usprotivio američko-izraelskom ratu protiv Irana, što je izazvalo oštru reakciju Izraela.

Podsjećamo, Izrael i Sjedinjene Američke Države započeli su napade na Iran 28. februara, na što je Teheran odgovorio ispaljivanjem balističkih projektila i dronova na zemlje u regionu, sve dok prošle sedmice nije postignut krhki sporazum o prekidu vatre.

Prošle sedmice izraelski premijer Benjamin Netanyahu zabranio je Madridu učešće u radu centra za poslijeratnu stabilizaciju Gaze pod vodstvom SAD-a, optuživši Španiju da vodi diplomatsku kampanju protiv Izraela.

Na kraju su obje zemlje povukle svoje ambasadore.

(Vijesti.ba)

Iran je koristio kineski špijunski satelit za ciljanje američkih vojnih baza, piše Financial Times.

Iran je tokom aktuelnog sukoba koristio kineske satelitske podatke kako bi preciznije ciljao američke vojne baze na Bliskom istoku, objavio je Financial Times, pozivajući se na obavještajne izvore.

Informaciju je prenio i Reuters, ali za sada nema zvanične potvrde iz Washingtona, Pekinga ni Teherana.

Prema tim navodima, Iran je imao pristup snimcima kineskog špijunskog satelita koji su omogućili znatno preciznije određivanje meta.

Ne radi se samo o općem nadzoru, već o podacima koji su mogli pomoći u konkretnom odabiru ciljeva i planiranju napada.

Ako se potvrdi, to bi značilo značajan napredak u sposobnostima Irana, koji se do sada oslanjao na kombinaciju vlastitog izviđanja, bespilotnih letjelica i ograničenih satelitskih podataka.

Ova informacija dolazi nakon niza ranijih izvještaja koji sugeriraju da Kina, iako se zvanično predstavlja kao neutralna, već neko vrijeme posredno pomaže Iranu kroz tehnološke i obavještajne kapacitete.

Američki obavještajni krugovi ranije su upozoravali da kineske kompanije objavljuju vrlo detaljne satelitske snimke američkih vojnih objekata na Bliskom istoku.

Te snimke često su dodatno obrađene uz pomoć umjetne inteligencije, što ih čini znatno korisnijima za analizu i vojno planiranje.

(Vijesti.ba)