Home Blog Page 3

Nazire li se četvrti kandidat za Predsjedništvo BiH. Sedić: Vrijeme da se kandiduje i podrži neko iz Krajine

foto:Elvedin Sedić facebook

U tom kontekstu ne vidim razloga zbog čega bi mi isticali podršku bilo kome ko nije do sada pokazao bilo kakav interes o ovome o čemu mi govorimo već skoro tri decenije
Predsjednik POMAK-a i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić u izjavi za “Avaz” nagovijestio je da bi u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda mogao se naći i četvrti kandidat, i to osoba iz Krajine.

Inače, POMAK je jedna od rijetkih stranaka koje su parlamentarne, a da nisu pružile podršku niti jednom od tri kandidata – Semiru Efendiću (SBiH), Denisu Bećiroviću (SDP) ili SDA kandidatu, za kojeg se još ne zna ko bi mogao biti.

U kontekstu svega što se dešava, kazao je da je ljudima iz POMAK-a i ljudima koji su okupljeni oko ove ideje, bez obzira na političku ideologiju, u prvom planu i interesu Krajina i njeni projekti, kao i zastupljenost Krajine u okviru Federacije.

Tri decenije
– Mi moramo u svim tijelima, ali i u Predsjedništvu razmišljati o ljudima iz Krajine, o onima koji će nas na dostojanstven način predstavljati, ali isto tako boriti se za interese i projekte zajednice. U tom kontekstu ne vidim razloga zbog čega bi mi isticali podršku bilo kome ko nije do sada pokazao bilo kakav interes o ovome o čemu mi govorimo već skoro tri decenije. Vrijeme je da za člana Predsjedništva i druge organe kandidujemo i podržimo nekoga odavde – kazao je gradonačelnik Bihaća.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić za “Avaz” je komentarisao i budžet FBiH koji je nedavno usvojen. On je nezadovoljan činjenicom da u budžetu nema stavke predviđene za projekte u Krajini, a kojima su se, kako kaže, Krajišnici nadali.

– Evo mi smo opet, kako bih rekao, negdje na početku ovog mandata kad su spektakularno najavljivani mnogi kapitalni projekti za Krajinu i stvarno je to u nekom momentu krenulo i bilo je obećavajuće. Međutim, ovaj budžet je nama bio otvorena na pljuska u lice, jer smo shvatili da od tih projekata neće biti ništa, bar od njihovog nastavka u nekom skorijem periodu – kazao je Sedić.

Isprazna obećanja
Kako je kazao iz budžeta u budžet, iz mandata u mandat dobijaju neka obećanja da će to nekad biti, ali se nažalost ne pomjeraju sa mrtve tačke.

– Prije svega, mislim, na aerodrom u Bihaću kojem je skresan budžet. Čak i ono malo što je ostalo od prošle godine nije u tom iznosu planirano, nego i za 50% manje, a mi smo sad došli u fazu da dobijemo građevinsku dozvolu i da startamo konačno s radovima, što znači da je trebalo izdvojiti puno više sredstava, da bi se uopće tender mogao raspisati. Kad govorimo o Nacionalnom parku, apsolutno nema nikakvih kapitalnih investicija planiranih u ovoj godini, iako smo tražili da se uradi projektna dokumentacija, da se urade neke pripreme kako bi moglo dalje nastaviti sa ulaganjima u turističku infrastrukturu – objašnjava Sedić.

Brojna opravdanja
Kako je kazao Sedić, sve se pokušava opravdati time da su sredstva u nekim zbirnim kodovima, da će biti dostupna kroz druge javne podjele, da su planirana kroz neka javna preduzeća i direkcije, ali da to nije dovoljno.

– Ljudi su ovdje jednostavno izgubili ono malo nade što su imali. Stalno se nešto pokušava obećanjima nekim, prolongirati i mi smo uvijek negdje na čekanju. Dok se na drugoj strani realiziraju kapitalni projekti i u Hercegovini, i u Sarajevu posebno, pa evo dijelimično i u Tuzlanskom kantonu, mi ovamo smo praktično zaboravljeni – kazao je Sedić.
(Dnevni avaz)

Vučić o budućnosti odnosa sa BiH: Skupa vam je interkonekcija, umrežimo se

“Amerikanci otvoreno kažu kako žele prodavati svoj LNG. A vi se snalazite kako znate, jer su to ogromni troškovi koje Bosna i Hercegovina realno ne može podnijeti.”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u razgovoru za Federalnu televiziju govorio je i aktualnim američkim sankcijama, vlasničkoj transformaciji Naftne industrije Srbije i energetici u regiji.

Energetski pritisci i NIS

Govoreći o sankcijama koje su Sjedinjene Američke Države uvele Naftnoj industriji Srbije, Vučić je rekao kako je riječ o procesu koji izravno pogađa cijelu regiju, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

“Amerikanci su uveli sankcije, a mi od 9. listopada nismo mogli uvesti ni kap sirove nafte. Hrvatska je prekinula dotok i rafinerija je izgubila smisao”, naveo je. Dodao je kako je rafinerija ponovno pokrenuta nakon dobivanja operativne dozvole.

Istaknuo je kako je u pregovorima s mađarskim MOL-om inzistirao na jasnim jamstvima.

“Nemamo strah kako će se dogoditi nešto poput rafinerije u Sisku, jer smo se osigurali. Nije bilo lako to dogovoriti, jer oni drže monopol u središnjoj i jugoistočnoj Europi, a dodatni su faktor američki i ruski utjecaji. Rafinerija mora raditi, u svakom slučaju najmanje 70 posto kapaciteta. Srbija ne može postojati bez rafinerije i to smo unijeli u ugovor”, naglasio je.

Vlasnička transformacija

Vučić je potvrdio kako je cilj Srbije povećanje vlasničkog udjela u NIS-u za dodatnih pet posto kako bi država imala snažnije mehanizme nadzora.

“Ako budemo imali više od 34 posto, imat ćemo značajnije mehanizme nadzora i kontrole. To je naš cilj”, rekao je.

Govoreći o ruskom udjelu, naveo je kako će Moskva dobiti dogovoreni iznos.

“Rusi će dobiti taj novac. Bili smo spremni platiti i dvostruko više od tih 900 milijuna, ali poštujemo njihovu volju i ne želimo narušavati odnose”, rekao je Vučić.

Ne možete vi podnijeti te troškove

Govoreći o regionalnoj suradnji, istaknuo je važnost infrastrukturnih projekata.

“Hajdemo izgraditi autocestu Beograd–Sarajevo. Kad se izgradi cesta, tada se vidi razvoj”, rekao je Vučić.

Komentirajući projekt Južne plinske interkonekcije, naglasio je kako je energetska infrastruktura ključ buduće stabilnosti.

“Amerikanci otvoreno kažu kako žele prodavati svoj LNG. A vi se snalazite kako znate, jer su to ogromni troškovi koje Bosna i Hercegovina realno ne može podnijeti.”

Spomenuo je razliku u cijenama plina.

“Mi sada plaćamo plin 280–290 dolara po formuli koju imamo s Rusima, dok je tržišna cijena 483 dolara. Zato radimo za budućnost i diversificiramo izvore.“

Umrežavanje kao budućnost

Naglasio je potrebu regionalnog povezivanja.

“Potrebna nam je mreža svega – plinskih i elektro interkonekcija. Povezati se i tržištu osigurati najbolje cijene, kako bismo i vi i mi prošli najbolje moguće.”

Poručio je kako će energetika biti najvažnija tema.

“Razgovori o energetici bit će važniji od razgovora o cestama. Moramo graditi energetsku infrastrukturu – to je budućnost.”

(bljesak.info)

Bruks Nejder o vezi sa Benom Aflekom: Nikada ga nisam upoznala

Dama nikada ne ljubi i ne govori – pogotovo ne dvaput – kazala je tada uz osmijeh.

Američka manekenka i rijaliti zvijezda Bruks Nejder javno je reagovala na glasine koje su je proteklih dana povezivale sa holivudskim glumcem Benom Aflekom, odlučno ih demantujući.

Povod za reagovanje bila je objava popularnog trač naloga Deuxmoi na Instagramu, u kojoj se navodi da, uprkos ranijim spekulacijama o navodnoj romansi, izvor tvrdi da se Aflek i Nejder “nikada nisu ni upoznali”.

U komentarima ispod objave, Nejder je lično potvrdila tu informaciju, kratko poručivši: “Nikada ga nisam upoznala u životu”, misleći na 53-godišnjeg glumca.

Na taj način, 28-godišnja zvijezda emisije “Love Thy Nader” stavila je tačku na nagađanja koja su se prethodnih dana širila društvenim mrežama i tabloidima.

Bruks Nejder je, inače, ranije bila u fokusu javnosti zbog burne veze sa profesionalnim plesačem Glebom Savčenkom, partnerom u 33. sezoni emisije “Dancing With the Stars”.

Njihov odnos obilježila je turbulentna, povremena romansa koja je završena u aprilu 2025. godine, uz javne izjave i međusobna neslaganja.

Manekenka magazina Sports Illustrated poznata je po tome što rijetko komentariše ljubavni život. Tako je u septembru 2025. godine, gostujući u emisiji “Watch What Happens Live with Andy Cohen”, izbjegla direktan odgovor na pitanje o navodnim istovremenim vezama sa tenisikim zvijezdama Karlosom Alkarasom i Janikom Sinerom.

– Dama nikada ne ljubi i ne govori – pogotovo ne dvaput – kazala je tada uz osmijeh.

Ipak, kada je riječ o glasinama koje uključuju Bena Afleka, Bruks Nejder je ovoga puta bila jasna i nedvosmislena – između njih ne postoji nikakva veza niti poznanstvo.

(avaz.ba)

Indija i Evropska unija postigli historijski trgovinski dogovor: “Majka svih sporazuma” konačno je tu

foto:Reuters

Premijer Indije Narendra Modi izjavio je u utorak da su Indija i Evropska unija postigle sporazum o slobodnoj trgovini kojim će produbiti svoje ekonomske i strateške veze.

Sporazum, koji obuhvata oko dvije milijarde ljudi, zaključen je nakon gotovo dvije decenije pregovora. Obje strane su ga nazvale “majkom svih sporazuma”.

Riječ je o jednom od najvećih bilateralnih angažmana u oblasti trgovine. Dogovor dolazi u trenutku kada Washington i Indiju i EU pogađa visokim carinama na uvoz.

“Ovaj sporazum će donijeti velike prilike za građane Indije i Evrope. On predstavlja 25% globalnog BDP-a i trećinu svjetske trgovine”, rekao je Modi obraćajući se putem videolinka na jednoj energetskoj konferenciji.

Sporazum dolazi u trenutku kada Washington obje strane cilja visokim carinama, remeti ustaljene tokove trgovine i tjera velike ekonomije da traže alternativna partnerstva.

Modi je trebao kasnije u utorak da se sastane s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Luisom Santosom da Costom kako bi zajednički objavili sporazum.

Ovo je četvrti veliki trgovinski sporazum Indije otkako su SAD, najveće indijsko izvozno tržište i glavni trgovinski partner, uvele visoke carine u augustu. Indija je sklopila trgovinski sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom.

Prema podacima Evropske komisije, roba kojom je razmijenjena Indija i EU u 2024. godini iznosila je preko 120 milijardi eura, što New Delhi čini najvećim trgovinskim partnerom bloka. Mašine i uređaji, hemikalije, bazni metali, mineralni proizvodi i tekstil su glavni izvozni proizvodi New Delhija u blok.

Indija je deveti najveći trgovinski partner EU, s udjelom od 2,4% u ukupnoj trgovini robom bloka u 2024. godini, što je daleko iza glavnih partnera poput SAD-a (17,3%), Kine (14,6%) ili Velike Britanije (10,1%). Glavni izvoz EU u Indiju uključuje mašine i uređaje, transportnu opremu i hemikalije.

Prema informacijama do kojih je došao Reuters, Indija planira smanjiti carine na automobile uvezene iz Evropske unije na 40% sa čak 110%.

Vlada premijera Narendre Modija pristala je da odmah smanji porez na ograničen broj automobila iz 27-članog bloka čija je uvozna cijena veća od 15.000 eura (17.739 dolara), rekla su za Reuters dva izvora upoznata s pregovorima.

Dodali su da će se ovo s vremenom dodatno smanjiti na 10%, što će olakšati pristup indijskom tržištu za evropske proizvođače automobila poput Volkswagena, Mercedes-Benza i BMW-a.
(klix.ba)

U MZ Izačić obilježena godišnjica oslobođenja naselja Bugar i Čavnik

foto:Grad Bihac

U Mjesnoj zajednici Izačić je obilježena godišnjica jedne od ključnih akcija Armije R BiH, u kojoj su 1995. godine oslobođena naselja Bugar i Čavnik.

Na spomen-obilježju su, u prisustvu porodica šehida, saboraca i građana, položeni cvjetni aranžmani i proučena dova za jedanaest pripadnika 502. viteške brigade 5. korpusa Armije RBiH koji su u ovoj akciji položili svoje živote: Ismet Balić, Fikret Sušić, Hazim Rekić, Asim Rekić, Sakib Felić, Sulejman Hašić, Husein Keškić, Safet Muminagić, Muho Mušić, Mirsad Raković i Slavko Gašljević.

Ovim činom još jednom je iskazana zahvalnost borcima koji su, vođeni idealom slobode i odbrane domovine, ispisali jednu od najsvjetlijih stranica novije historije Bihaća.

Poručeno je da njihova žrtva obavezuje današnje generacije da čuvaju istinu, dostojanstvo i mir koji su plaćeni životima heroja, te da je upravo to temelj odgovornosti prema budućnosti.

Obilježavanje je upriličeno u organizaciji Savjeta MZ Izačić, uz podršku Grada Bihaća, kao trajni podsjetnik na cijenu slobode i snagu otpora bihaćkog kraja, a u ime Grada prisustvovali su predstavnici Gradskog vijeća, te savjetnik gradonačelnika, Anel Kajtezović.

Vulić napala mljekare RS zbog protesta na pravoslavni praznik, žestoko su joj odgovorili

Zastupnica SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sanja Vulić ušla je u otvoreni sukob s poljoprivrednicima iz Republike Srpske povodom protesta koje su najavili.

Vulić je prije nekoliko dana reagovala na najavu protesta mljekara, optuživši ih da vrše pritisak i ucjenjuju institucije, uz tvrdnju da se protesti namjerno organizuju tokom velikih pravoslavnih praznika.

„Protesti baš na Jovanjdan i Svetog Savu nisu slučajni. Ko su ti ‘mljekari’ Srpske i kome zapravo služe? Srpske slave nisu dani za pritiske i ucjene institucija. Onaj ko poštuje Srpsku ne bira njene najsvetije dane za slanje poruka“, poručila je Vulić.

Nakon toga, jučer je na društvenoj mreži X kritikovala predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS Milorada Arsenića, navodeći da je u posljednjih pet godina iz budžeta Republike Srpske dobio 2,4 miliona KM podsticaja.

„Budžet se muze, a političari su ‘preplaćeni’“, napisala je.

Na njene izjave reagovao je jedan od poljoprivrednika iz RS-a, ističući da se podsticaji ne dijele proizvoljno, već se ostvaruju na osnovu stvarne proizvodnje.

„Sanja, danas je nedjelja, ali krava to ne zna. Mi smo i dalje u štalama, brinući se o stoci, dok nas vrijeđaju ljudi poput tebe. I mi imamo porodice i djecu. Podsticaj se ne poklanja, već se na njega stiče pravo kroz proizvodnju“, naveo je u komentaru.

Vulić je nastavila s kritikama, poručujući da protesti tokom praznika nisu slučajni, već da predstavljaju provokaciju.

U raspravu su se potom uključili i brojni drugi poljoprivrednici, koji su Vulić, između ostalog, pitali zašto ne govori o budžetu predsjednika RS-a od 80 miliona KM ili o vlastitim primanjima.

Jedan od njih je poručio da „seljak radi težak posao i zarađuje, a ne inkasira“.

„Nije on kao ti. Ti primaš novac, a ne radiš ništa i za svoje bombastične izjave si debelo plaćena“, napisao je.

Komentari su se nastavili, a poljoprivrednici su najčešće ukazivali na visoke plate političara, uključujući i Vulić, te na činjenicu da su upravo građani i poljoprivrednici omogućili njihov dolazak na vlast.

Udruženje mljekara Republike Srpske, podsjećamo, traži povećanje podsticaja za proizvođače mlijeka, koji su se našli u teškoj situaciji nakon što je otkup mlijeka smanjen za oko 10 posto, uz istovremeni pad otkupne cijene u istom iznosu.

Ministrica poljoprivrede Anđelka Kuzmić danas je izjavila da povećanje podsticaja u ovom trenutku „nije realno“.

Zbog toga su poljoprivrednici za sutra najavili protest u Parku Mladen Stojanović u Banjoj Luci u 5 do 12, simbolično.

(Vijesti.ba)

Krišto: Neusaglašenosti odgodile izjašnjavanje o Programu reformi BiH

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je, nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH, da tačka koja se odnosi na Prijedlog odluke o usvajanju Programa reformi nije skinuta s dnevnog reda, ali da se o njoj danas nije izjašnjavalo zbog određenih neusaglašenosti.

Pojasnila je da je postojao prijedlog da se izjašnjavanje odgodi, imajući u vidu i to da na sjednici nije bio prisutan ni predlagatelj u ime Povjerenstva za suradnju sa NATO-om BiH.

Dodala je da je spremna sazvati i hitnu sjednicu ukoliko predlagatelj to zatraži, ističući da stoji na raspolaganju ne samo kada je riječ o toj odluci, već i o drugim pitanjima vezanim za poštivanje preuzetih rokova.

Krišto je izrazila očekivanje da neće biti prepreka za usvajanje Programa reformi, najkasnije do naredne sjednice Vijeća ministara.

Govoreći o vanjskoj politici, podsjetila je da su, prema izvještajima Evropske komisije za 2023. i 2024., institucije BiH u potpunosti uskladile vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikama Evropske unije. Kada je riječ o reformskom procesu, Krišto je navela da je Vijeće ministara usvojilo 25 nacrta zakona, od čega 17 nosi oznaku EU, te da je u protekloj godini usvojena reformska agenda, dokument koji zahtijeva saglasnost svih nivoa vlasti.

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH razmatran je i napredak u vezi s pripremama za sklapanje sporazuma o zajmu i grantu. Ministar financija i trezora Srđan Amiđić nije prisustvovao sjednici, ali je, kako je navela Krišto, zatraženo da institucije dostave cjelovitu informaciju o trenutnoj fazi procesa i dinamici potrebnoj za ratifikaciju sporazuma.

Naglasila je da se sredstva iz grantova i kredita ne mogu povući bez prethodne ratifikacije.

Krišto je podsjetila i na realizaciju projekta Fonda solidarnosti, u okviru kojeg je BiH dobila 45,7 miliona eura od Evropske komisije. Trenutno se, kako je navela, čekaju povratne informacije evropskih institucija o procedurama za dalje korištenje tih sredstava.

Osvrnuvši se na širi kontekst, kazala je da se čini kako su institucije Evropske unije trenutno zaokupljene geopolitičkim izazovima, što je, prema njenom mišljenju, dovelo do određenog usporavanja procesa prema BiH. Dodala je da i u domaćem okviru postoje izazovi, ali da objektivno postoji i određena usporenost na strani evropskih institucija.

Naglasila je da, uprkos izazovima, institucije moraju iskoristiti vrijeme koje je pred njima kako bi usvojile preostale obaveze na evropskom putu, uključujući Zakon o sudu BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te odluku o utvrđivanju glavnog pregovarača, koja je već u drugom krugu razmatranja u Vijeću ministara.

Krišto je poručila da će, kao predsjedavajuća, sa kolegama učiniti sve da institucije budu maksimalno ažurne i odgovorne. Istaknula je da svaki nivo vlasti mora preuzeti svoj dio odgovornosti, naglašavajući da politički akteri ne smiju ostavljati prostor za izbjegavanje obaveza.

“Ako u narednih 15 dana ili mjesec usvojimo potrebne zakone, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti termin za održavanje prve međuvladine konferencije s Evropskom unijom”, poručila je Krišto, dodajući da je važno da se jasno zna od koga zavisi napredak i gdje eventualno dolazi do zastoja.
(CH)

Vučić o Sarajevo safariju: Nisam pucao po ljudima u Sarajevu, to su notorne laži. Bio sam novinar i nosio kišobran

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u razgovoru za Federalnu televiziju govorio je o navodima za učestvovanje u „Sarajevo safariju“.

Podsjetimo, novinar Domagoj Margetić već mjesecima objavljuje dokumente koje teško inkriminiraju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Margetić je govorio o dokumentu kojeg je potpisao komandant novosarajevskog četničkog odreda Slavko Aleksić, a kojim se naređuje da se Aleksandru Vučiću osigura slobodan prolaz na Romanijii i na Jevrejsko groblje u Sarajevu.

Margetić je javno objavio jedan od dokumenata iz tog perioda, u kojem Aleksić izvještava komandu odreda o novčanoj donaciji u iznosu od 20.000 njemačkih maraka, koju je navodno uplatio italijanski državljanin. Novac je, prema dokumentu, Aleksiću predao tadašnji dobrovoljac odreda Aleksandar Vučić.

Vučić je na pitanje o ovom dokumentu, najprije odgovorio izjavom: „Vi znate da to ne postoji“, a potom je rekao da mu je prolaz osiguran kao novinaru. Iznio je diskreditirajuće kritike na račun novinara Margetića i advokata Stojkovića koji su jasno stali iza tvrdnji o njegovoj uključenosti u zločinima.

„Radio sam kao novinar i prevodilac vijesti. Ljudi moraju da znaju s kim imaju posla – Margetić nije nikakav novinar. On je običan prevarant i šibicar, kao i Čedomir Stojković“

Vučić je odbacio optužbe da je tokom rata učestvovao u bilo kakvim oružanim aktivnostima u Sarajevu.

„Ne možete da nađete sliku s puškom, jer je nikada nisam imao. Skratit ću vam muke oko toga – negdje je kišobran, negdje je stativ, ali puške nema. Nikada nisam pucao, nikada nisam ubijao i nikada nisam čuo za takve stvari dok sam boravio na Palama. Sve ovo su notorne laži“, rekao je.

Za sve tvrdnje o njegovoj uključenosti rekao je da su laži i ponovo iznio optužbe na račun Margetića i Stojkovića.

„Riječ o notornim lažovima koje niko ozbiljno ne shvata ni u Beogradu ni u Zagrebu“, kazao je Vučić.

Podsjećamo da prema informacijama, tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, izuzetno bogati pojedinci iz Italije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i drugih zapadnih zemalja plaćali su ogromne sume novca, ekvivalentno današnjih 80 do 100 hiljada eura, kako bi za vikend bili odvedeni na položaje srpskih snajperista oko Sarajeva i pucali na nenaoružane bosanske civile.
(CH)

Počelo drugo polugodište u školama na području USK-a

foto:CH

Nakon zimskog raspusta, u svim osnovnim i srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona (USK) zvanično je počelo drugo polugodište tekuće školske godine. Povratak učenika u školske klupe označio je nastavak redovnog nastavnog procesa koji će se, kako je potvrđeno, odvijati prema ranije utvrđenom planu i programu do kraja školske godine.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona Denis Osmankić izjavio je da je nastava započela bez poteškoća te da su ispunjeni svi uslovi za njeno nesmetano odvijanje. Kako je naveo, nastavni proces realizira se u obje smjene, a škole su spremno dočekale početak drugog dijela školske godine.

Govoreći o uslovima rada, Osmankić je istakao da je pitanje grijanja riješeno te da su obrazovne ustanove snabdjevene potrebnim energentima putem ranije potpisanih okvirnih sporazuma sa dobavljačima. Prema njegovim riječima, učenike su dočekale tople učionice i adekvatni prostorni uslovi za rad.

Kada je riječ o nastavnom kadru, Osmankić je kazao da su škole u najvećoj mjeri kadrovski popunjene, ali da Unsko-sanski kanton i dalje bilježi nedostatak nastavnika u pojedinim deficitarnim zanimanjima, što predstavlja jedan od ključnih izazova u obrazovnom sistemu ovog područja.

Uputio je poruku prosvjetnim radnicima da se prvenstveno posvete kvalitetu nastave i radu s učenicima, dok će resorno ministarstvo, kako je naglasio, nastaviti voditi brigu o materijalno-pravnom statusu zaposlenih i svim ostalim pitanjima neophodnim za stabilno funkcionisanje obrazovnog procesa u USK-u, prenosi Fena.

Sedam miliona KM spremno, ali radovi na Domu zdravlja u Bihaću još nisu počeli

Tok aktivnosti na izgradnji novog objekta Doma zdravlja, Bihać bio je tema današnjeg sastanka predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti na kantonalnom i federalnom nivou sa menadžmentom ove zdravstvene ustanove.

Premijer USK Mustafa Ružnić sa ministricom zdravstva Šteficom Grgić, kantonalni i federalni zastupnici Azra Tajić, Sanil Hasić i Zekerijah Alagić te federalni ministar Kemal Hrnjić u razgovoru sa direktorom DZ Ademirom Jusufagićem i njegovim saradnicima, razmatrali su aktivnosti koje slijede u procesu za početak gradnje Doma zdravlja u Bihaću.

– Trenutno se čeka izdavanje građevinske dozvole, od Gradske uprave u Bihaću, navode u Domu zdravlja.

Učesnici sastanka izrazili su odlučnost da, u okviru svojih nadležnosti, osiguraju sve potrebne uvjete za početak radova, s ciljem da se građanima Bihaća konačno omogući kvalitetna zdravstvena zaštita.

Sredstva za početak izgradnje novog objekta osigurana su ranije od strane Vlade Unsko-sanskog kantona i Vlade Federacije BiH, u ukupnom iznosu od sedam miliona konvertibilnih maraka, ali zbog proceduralnih prepreka, još uvijek nisu iskorištena.

Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti USK i FBiH, zato su, krajem prošle godine, zatražili intenziviranje aktivnosti uz jačanje međuinstitucionalne koordinacije kako bi se u ovoj godini moglo pristupiti početku radova na izgradnji novog objekta dok će se uporedo raditi na zaokruživanju finansijske konstrukcije za realizaciju ovog projekta od posebna značaja za oblast zdravstva u Bihaću.