Danas Bihać postaje pozornica jedne divne i inspirativne priče – počinje dvodnevni festival „Čuvari prirode: Gradovi povezani rijekama“, manifestacija koja spaja ekologiju, edukaciju i zajedništvo kroz raznovrsne sadržaje posvećene vodi kao simbolu života i povezanosti.
Učenici nižih i viših razreda “Harmani II” , uz podršku svojih nastavnica Anite Ičanović i Emine Ćehajić Gradinović, rado su se priključili ovom događaju i to kroz učešće na ekološkom bazaru koji će biti održan sutra od 10:00 do 14:00 sati.
Tim povodom, u školi su otkrili mali dio onoga što su učenici pripremili – kreativne i ekološki osviještene rukotvorine koje su izazvale pravo oduševljenje. Iz škole poručuju da nema boljeg plana za sutra od toga da se ponese osmijeh, dobra volja i novčanik, te posjeti ovaj lijepi događaj.
Organizatori pozivaju sve građane da svojim dolaskom podrže učenike i doprinesu stvaranju još jedne lijepe, zajedničke priče.
Manifestacija „Čuvari prirode“ dio je projekta „Via delle Cascate – Putevima vodopada“, koji finansira Agenzia Italiana per la Cooperazione allo Sviluppo – AICS, a implementira CISP u partnerstvu s IPSIA BIH i u saradnji s Turističkom zajednicom Grada Bihaća. Cilj manifestacije je promovisati vodu kao simbol povezivanja, održivosti i zajedničkog razvoja kroz edukativne, kulturne i ekološke sadržaje.
OŠ “Harmani II” poziva sve sugrađane:
Pridružite nam se! Stvarajmo zajedno najljepše priče!
Centar za razvoj inkluzivnih praksi razvoj imao je čast ugostiti studente četvrte godine Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Bihaću, smjer Sestrinstvo, zajedno s njihovom profesoricom Senom Družić. Posjeta je bila ispunjena inspirativnim trenutnim druženjima, učenju i vrijednoj razmjeni iskustava.
Studenti su imali priliku:
– Upoznati se s programima i pristupima inkluziji koje provodi Centar
– Čuti više o svakodnevnom radu i podršci korisnicima
– Razgovarati s koordinatoricom Dijanom Karabegović o izazovima i ljepotama inkluzivnog rada
– Steći uvid u važnost multidisciplinarne saradnje u praksi
Ovaj susret podsjetio je sve prisutne koliko je važno ulagati u mlade stručnjake koji će sutra graditi inkluzivnije društvo. Centar za inkluzivni razvoj ponosno ističe da je njegovo okruženje mjesto gdje različitosti postaju snaga, a ovakvi susreti dodatno jačaju ovu misiju.
Danko Jakšić, ministar finansija, i Denis Osmankić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Unsko-sanskog kantona, danas su posjetili Župu bihaćku. Tom prilikom su razgovarali sa bihaćkim župnikom fra Ivanom Tučićem o programima podrške vjerskim zajednicama koje Vlada USK realizira, naglašavajući važnost uloge vjerskih zajednica u društvu.
Ministri su istakli da je njihova vizija doprinos stabilnosti zajednice kroz sve resore na čijem su čelu, te su naglasili da je saradnja sa vjerskim zajednicama, koje čuvaju duhovne vrijednosti, temelj njihovog zajedničkog rada. “Kultura poštovanja i suživota, temeljne vrijednosti na kojima je ovaj dio Bosne i Hercegovine oduvijek bio prepoznatljiv, mora biti očuvana”, poručili su Jakšić i Osmankić.
Bihać – grad na krajnjem sjeverozapadu BiH, tik uz granicu s Republikom Hrvatskom prema Ličkom Petrovom Selu, udaljen samo 27 km od NP Plitvička Jezera. Grad smješten na obalama Une, a uz prekrasni Nacionalni park Una je tokom posljednjih nekoliko godina postao omiljena ljetna destinacija za skoro 300.000 turista iz 124 zemlje svijeta.
Bihać teži da postane vibrant city u kojem se tokom cijele godine održavaju različiti sportski, zabavni, kulturni, vjerski i drugi događaji, festivali i manifestacije, ove zime definitivno postaje novogodišnji centar regije.
Velika binа na Gradskom trgu — mjesto gdje zima pleše
Winter park donosi atmosferu kakva se u Bosni i Hercegovini rijetko viđa: dvije gradske lokacije od 21.12. se pretvaraju u energičnu pozornicu na kojoj će se smjenjivati najveća regionalna muzička imena, a vrhunac svega bit će novogodišnji koncert Marije Šerifović, jedan od najiščekivanijih događaja u ovom gradu. Njen nastup dio je bogatog, pažljivo kreiranog programa u kojem će publika uživati u večerima sa zvijezdama kao što su Nina Badrić, Željko Bebek, Mirza Selimović, SARS, Psihomodo Pop, Zabranjeno pušenje, Berin Buturović i mnogi drugi.
Smještene na svega nekoliko stotina metara jedna od druge, dvije muzičke pozornice stvorit će jedinstvenu zimsku zonu u kojoj se šeta, pjeva, pleše i uživa u ritmu priče koja daje novu i jedinstvenu energiju gradu na Uni. Ali to nije sve. Samo 300 metara dalje, u staroj gradskoj jezgri među zidinama kulturno – povijesnih spomenika, zvonika sv. Ante, Kapetanove kule i turbeta, odvijat će se prava čarolija za najmlađe.
Doživite zimu tamo gdje se najljepše uspomene stvaraju spontano – u Bihaću, gradu starih Japoda ušuškanom u zagrljaju Une.
Ove zime, neka vas srce i duša vode u Krajinu, tamo gdje se praznici žive kroz zajedništvo, radost i zabavu.
Dječija bajka u staroj jezgri — klizalište kod zvonika crkve sv. Ante Padovanskog
Na platou crkve sv. Ante Padovanskog, jednog od najprepoznatljivijih simbola Bihaća, okruženog višestoljetnim stablima, bit će smješteno dječije klizalište “Zimska čarolija”. Do njega, kružnom putanjom centrom grada, dolazit će se vozićem “Winter Express” koji je i u ljetnim mjesecima jedna od najdražih dječijih atrakcija u gradu.
foto:Grad Bihać
Tokom dana, na glavnom trgu, mališane očekuje mnoštvo drugih sadržaja koji će upotpuniti ovu zimsku priču – ples i igre s Dakijem, Mickeyem, Minnie i Medom, srednjovjekovne viteške igre, zabava s Kiketom, Miniland animatori, Dječija nova godina uz podjelu paketića i druženje s Djeda Mrazom i mađioničarom Kenanom Imamovićem.
Uz mirise prazničnih delicija i muziku, mališani će na mjesec dana potpuno zaboraviti na školske obaveze i prepustiti se toploj prazničnoj atmosferi.
Od klizališta do obale Une dijeli vas tek nekoliko minuta hoda. Tu, na svakom dijelu obale krajiške ljepotice, nalaze se savršena mjesta za fotografije i trenutak mira u zimskom ambijentu.
Ovo je prilika za koji dan više u gradu koji u svakom godišnjem dobu odiše posebnom energijom. Bihać nudi toplinu domaćina koja je posebna, krajiška, široka, iskrena i nadaleko poznata. Osmijehe koji griju jače od vatre i uspomene koji se rađaju spontano, iz dragosti. Bihać drugačije ne može i ne zna. Nego iz srca. Iz duše.
Zbog toga ove zime dođite u Bihać. Jer neke se zime pamte, a bihaćke se žive.
(putoholičari)
Odavanjem počasti te obilaskom mjesta pogibije i mezara, u Bihaću je danas obilježena 33. godišnjica pogibije heroja odbrane Bihaća kapetana Sidika Smlatića i deveta godišnjica smrti brigadira Seada Durakovića. O njihovoj hrabrosti, požrtvovanosti, predanosti domovini i odlučnosti da je brane i odbrane od agresora, u punoj sali Kulturnog centra govorili su saborci i najbliži saradnici dvojice bihaćkih branilaca.
„Biti dio njihovog ratnog puta i svjedočiti njihovim herojskim poduhvatima i borbama, ogromna je čast za svakoga od nas. Govoriti o njima znači govoriti o krajiškom ponosu, otporu i inatu. U njima nismo imali samo vojno sposobne ljude nego patriote koji su, u svakom trenutku bili spremni dati život za BiH”, kazao je Bajro Dedić, jedan od najbližih saradnika Sidika Smlatića i Seada Durakovića.
Organizator obilježavanja ove godišnjice je Udruženje dobitnika najviših ratnih priznanja koje predvodi Mirsad Litrić.
“Dok smo živi sjećat ćemo se Sidika, Seada i svih drugih branilaca našeg grada. Drago mi je da su se našem pozivu odazvali učenici osnovnih škola, jer na njima ostaje obaveza čuvanja uspomene na nesebičnu borbu naših boraca za BiH”, kazao je Litrić u svome obraćanju.
U ime gradonačelnika Bihaća, prisutnima se obratio njegov savjetnik Anel Kajtezović.
“Ja sam bio trogodišnje dijete kada je počeo rat. Zbog toga vam ne mogu govoriti o herojima odbrane našeg grada. Ali mogu reći da sam kao novinar obilazio mjesta na kojima su se vodile borbe i u tim trenucima često razmišljao njima. O tome šta ljude drži istrajnima da više od tri godine provedu na otvorenom, u svim vremenskim uvjetima, po kiši, snijegu, na visokim temperaturama, pod stalnom agresorskom paljbom. Onda shvatim da je srž u osjećaju pripadnosti gradu i državi, ljubavi prema svojoj djeci i porodici, uspomenama i nadi da će budućnost biti bolja i ljepša. I to je ono što ih vodilo kroz rat i zbog čega zaslužuju naše najdublje poštovanje”, rekao je Kajtezović.
Smlatić i Duraković su bili pripadnici 501. brigade, bataljona „Ljutoč“. Sidik Smlatić je poginuo na izvršenju borbenog zadatka 12. decembra 1992. u reonu Grabeškog platoa, a istog dana 2016. godine Bihać je izgubio Seada Durakovića. Sidik Smlatić je dobitnik Ordena zlatnog grba s mačevima i značke “Zlatni ljiljan”, a Sead Duraković dobitnik značke “Zlatni Ljiljan” i ratnog priznanja “Srebreni štit”.
U drugoj epizodi emisije „Jedinstvo kroz vrijeme“ javio se Almedin Hota, nogometaš koji je za vrijeme Intertoto kupa nastupao za NK Jedinstvo kao pojačanje iz NK Bosna Visoko. Hota je evocirao uspomene na legendarnu evropsku utakmicu u Bihaću, kada je postigao gol protiv Rumuna — gol koji, kako kaže, za njega nosi veću težinu čak i od onih koji je dao u dresu reprezentacije.
Almedin Hota u Bihaću
Istaknuo je da se i danas „naježi“ kada se sjeti atmosfere, euforije i navijača na prepunim tribinama, trenutka kada je izjednačio rezultat i kada je cijeli stadion eksplodirao od emocija.
Pogledajte isječak:
Šta je sve ostalo rekao Hota pogledajte u drugoj epizodi serijala “Jedinstvo kroz vrijeme”:
Najveća domaća poslovna grupacija, Bingo Group, i ove je godine odlučila obradovati svoje radnike isplatom jednokratne naknade u iznosu od 1.000 KM, koja je uplaćena zajedno s novembarskom plaćom.
Ova odluka donesena je uprkos tome što je 2024. godinu obilježilo povećanje minimalne plate, što je većini poslodavaca značajno povećalo troškove poslovanja. Bingo Group, međutim, nastavlja provoditi praksu kojom naglašava važnost i doprinos zaposlenih u postizanju stabilnosti i održavanju liderske pozicije na tržištu.
U kompaniji ističu da ovakvi potezi nisu izuzetak, već dio dugoročne strategije usmjerene ka održivom razvoju, sigurnosti zaposlenih i njihovom jasnom vrednovanju, posebno u vremenu ekonomskih neizvjesnosti.
Dodatak je isplaćen svim uposlenicima s najmanje šest mjeseci radnog staža u grupaciji.
„Potvrđujemo da je uplata izvršena. Za isplatu ove naknade izdvojeno je 7.808.000 KM, a obaveze po osnovu poreza i doprinosa iznose dodatnih 1.200.000 KM. Ukupno smo za ovu namjenu izdvojili nešto više od 9 miliona KM“, naveli su iz kompanije.
Bingo i dalje ostaje među najvećim investitorima u zemlji, s prepoznatljivim utjecajem na zapošljavanje i jačanje domaće proizvodnje. Nastavak ove prakse još jednom potvrđuje da grupacija, i u zahtjevnijim tržišnim okolnostima, ostaje posvećena svojim radnicima.
(CH)
Federalno ministarstvo okoliša i turizma održalo je danas u Bihaću prezentaciju Nacrta Federalnog plana upravljanja otpadom, za predstavnike općina i gradova Unsko-sanskog kantona. U ime Grada Bihaća, prisustvovali su gradonačelnik Elvedin Sedić i pomoćnica gradonačelnika,Vildana Zulić, kao i predstavnici JKP Komrad Bihać.
“Krajem protekle godine pristupili smo prikupljanju podataka i izradi sveobuhvatnog plana koji će biti svrsishodan i primjenjiv u praksi. U tom procesu svi su dali određeni doprinos, a sada nam je cilj čuti mišljenja donositelja odluka kako bismo eventualne nepravilnosti ispravili i, u konačnici, kreirali plan koji će nam biti vodilja u jednom sasvim drugačijem načinu upravljanju otpadom”, kazala je federalna ministrica Nasiha Pozder, te dodala da je u svrhu upravljanja otpadom osigurano 63 miliona USD kroz kreditna sredstva.
Prezentacija Nacrta obuhvatila je predstavljanje istraživanja, plana, osnovnih mjera i prioriteta, te diskusiju sudionika. Po završetku, ministrica Pozder održala je sastanak s resornim kantonalnim ministrom i prisutnim načelnicima i gradonačelnicima, a na kojem je razgovarano o volji lokalnih zajednica da se uključe u rješavanje problema deponija i odlaganja otpada, te su usuglašeni i naredni koraci za zajedničko djelovanje.
„S obzirom na najave ministrice da će naredni javni pozivi biti posebno usmjereni na lokalne zajednice, naše aktivnosti ćemo fokusirati na projekte koji se tiču turističke infrastrukture, prevashodno izgradnju i uređenje šetnica, mostova, molova i obala, kako u centru grada, tako i u Nacionalnom parku Una. Paralelno ćemo intenzivirati projekte koji se odnose na unapređenje sistema upravljanja otpadom, jer je to zajednički izazov i odgovornost svih nas. Vjerujem da ćemo kroz partnerski pristup iskoristiti sve raspoložive prilike i realizirati projekte koji će donijeti dugoročne benefite našem gradu“, rekao je gradonačelnik Sedić.
Službenici Uprave za indirektno oporezivanje u Carinskoj ispostavi Gradiška spriječili su pokušaj uvoza 69.600 limenki krivotvorenog energetskog pića Red Bull, čija se tržišna vrijednost u Bosni i Hercegovini procjenjue na iznos od 174.000 KM.
U postupku prvođenja mjera carinskog nadzora prilikom uvoznog carinjenja jedne pošiljke u Carinskoj ispostavi Gradiška, posumnjalo se da se radi o krivotvorenoj robi kojom se povređuje pravo intelektualne svojine, zaštićeno žigom Red Bull.
Nosioc prava zaštićenog žiga, putem svog zastupnika u BiH, izjasnio se da se u konkretnom slučaju radi o krivotvorenoj robi, koja je stigla iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Predmetna roba u ukupnoj količini od 69.600 limenki privremeno je oduzeta, a vrijednost iste na tržištu BiH procjenjuje se na iznos od 174.000 KM.
(klix.ba)
V.d. predsjednica Republike Srpske Ana Trišić Babić je u jednom od svojih nedavnih (i rijetkih) istupa navela da je ovaj entitet “spreman za pregovore o članstvu u Evropskoj uniji”, a da za to nije spremna Bosna i Hercegovina zbog “haosa u državnim institucijama”.
Osim očigledne činjenice da entitet ne može pregovarati o članstvu u EU, odnosno da Brisel pregovara isključivo s državama, vrijedi istaći da je ovo sada već ustaljeni “modus operandi”, odnosno metod djelovanja, vlasti u RS-u, s posebnim akcentom na SNSD.
Radi se o tome da zvaničnici SNSD-a konstantno imaju tezu da su državne institucije neefikasne i da ništa ne rade, bez da spomenu tačan razlog zbog čega je to tako.
Praksa – blokiraj pa kritikuj
Na brojnim pitanjima SNSD blokira ili otežava rad državnih institucija. Vijeće ministara, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Ustavni sud su samo neke od njih.
Ustavni sud BiH je možda i najeklatantniji primjer ovog pristupa SNSD-a. Već godinama unazad, Narodna skupština RS-a, koja se nalazi pod direktnom kontrolom SNSD-a i partnerskih stranaka, odbija da imenuje sudije u Ustavni sud naše zemlje.
Međutim, u svojim obraćanjima, a najčešće i u medijima koji su naklonjeni vlastima (što uključuje i javni servis), za Ustavni sud se ističe da “radi bez Srba” i da je “krnji”.
Naravno, ironija ovih izjava i tvrdnji je da oni koji ih iznose u javnost su ti koji mogu to i riješiti. Dodik i njegove kolege imaju i mehanizme i potrebnu većinu da popune mjesta u Ustavnom sudu BiH.
Naravno, činjenica da takve ocjene, i kada ih ne iznesu zvaničnici čiju izjavu prenose, daju i mediji, s posebnim akcentom na RTRS, pokazuju da se uskraćivanje članova Ustavnom sudu koristi kao politički alat na dnevnopolitičkom nivou, kako bi se glasačima u RS-u prikazala kao “antisrpska” institucija koja “Srbima ne da njihova mjesta”.
U takvim ocjenama se uvijek izostavlja ko može imenovati sudije koje pripadaju srpskom narodu, čime se, na određen način, izuzimanjem punog konteksta potpunjuje politička priča koju, uz podršku javnog servisa, SNSD želi da servira svojim glasačima.
Vijeće ministara i Dom naroda kao nešto noviji primjeri
Dok Ustavni sud i dalje funkcioniše bez obzira na opstrukcije SNSD-a, ova stranka aktivno blokira dvije institucije koje također kritikuje kao neefikasne i “nemoguće za rad”.
Riječ je, naravno, o Vijeću ministara i Domu naroda, gdje koriste mehanizme iz Ustava BiH kako bi bilo kakav realan napredak naše zemlje blokirali, a onda, u svojim medijskim istupima, navodili da je “BiH propala država gdje ništa ne funkcioniše”.
Upravo na tragu takvih izjava i ocjena je i Trišić Babić koja “nudi” institucije RS-a kao “efikasne i spremne za pregovore”.
Međutim, Trišić Babić, kada govori o tome zbog čega nisu ispunjeni uslovi da BiH ostvari napredak na evropskom putu, izbjegava da identifikuje razlog, iako ga i ona vrlo dobro zna.
Riječ je, naravno, o njenim kolegama, odnosno Staši Košarcu i Srđanu Amidžiću u Vijeću ministara BiH i delegatima SNSD-a u Domu naroda.
Košarac i Amidžić već dvije sjednice zaredom odbijaju da daju saglasnost za usvajanje dnevnog reda, čime zakoni koje je Evropska komisija stavila pred BiH kao uslove za otvaranje pregovora vjerovatno neće biti usvojeni u predviđenom roku.
Ne spominjući direktnu krivicu svojih kolega, Trišić Babić situaciju identifikuje kao “haos” i nudi stabilnost kroz vlasti u RS-u, gdje ne postoje mehanizmi blokada kao što su etnički veto, što je svojevrsni vrhunac ironije kompletne situacije.
Međutim, ovi primjeri se ne limitiraju na pojedine državne institucije, ili pojedine zvaničnike SNSD-a, već se to može shvatiti i kao plan i metod djelovanja cijele stranke.
To možemo shvatiti kao jednu predstavu koja igra za glasače u RS-u, a kojima se nastoji političko Sarajevo predstaviti kao mjesto beznađa gdje je sve u blokadi. Iza kulisa ove predstave, ipak, stoje isti oni koji su razlog za takvo stanje.
(klix.ba)
