Jedan od najpoznatijih muzičkih producenata sa naših prostora, Haris Rahmanović poznatiji kao Priki, bio je gost podcasta Ril Tok u kojem je govorio o saradnji sa Jalom Bratom i Bubom Corellijem.
Priki je javno ispričao iskustva sa snimanja posljednjeg albuma popularnog bh. dvojca “Roze suze”, a voditelja je zanimalo da li Jala i Buba u svojim pjesmama repuju o stvarima koje zaista žive.
“Sve je onako kako pričaju, a neke stvari ne mogu da pričaju kroz pjesme bukvalno. Ali, definitivno, mislim da oni žive pravi rock’n’roll. Bio sam sa mnogim artistima, ali to kako oni žive, to je Amerika. Da se zapitaš je li to stvarno”, započeo je Priki, pa nastavio:
“Na tim snimanjima albuma, to su scene… Kad smo snimali Roze suze, bili smo na Jahorini i oni su iznajmili tri kuće jednu do druge. U tri kuće, tri studija. Ja sam bio u jednoj, Pablo u drugoj, a oni su u trećoj. I oni samo kruže. Uđe Buba, za njim i Jala, oni to pišu, snimaju, slušaju. Taj album je nastao za samo sedam dana. To je najkraći proces, nema tu filozofije”.
“Oni su toliko ušli u taj filing da jednostavno ne mogu da promaše. Šta god urade, bude dobro. Znaš koliko pjesama otpadne sa albuma samo zato što se ne uklapaju, a vrhunske su pjesme. Najviše me fascinira kako oni tome pristupaju, kao da prvi put snimaju. Posrami te kada ih vidiš kako rade. Njih dvojica rade strašno dobro i uvažavaju jedan drugog do maksimuma, nema prigovora. Radio sam s dosta izvođača, ali kod njih je to tako lagano”.
“Oni su lagani jer su ostvareni. Ljudi su napravili najveći bum u povijesti te muzike na našim prostorima i oni znaju da su ti likovi. Oni su najjednostavniji likovi, dok ti neki drugi mozak popiju. Baš zato što nisu ostvareni. Na tim snimanjima bude mnogo smijeha, za*ebancije, a Buba je jako smiješan lik. To je nemoguće koliko je on smiješan”, rekao je Priki.
Samo nekoliko sati uoči isteka 48-satnog ultimatuma, američki predsjednik Donald Trump iznenada je najavio odgodu vojnih udara na Iran, tvrdeći da su u toku “veoma intenzivni pregovori”.
U telefonskom razgovoru za CNBC, Trump je otišao i korak dalje, poručivši da je u Teheranu već ostvario jedan od svojih ciljeva, “promjenu režima”.
Nakon objave na mreži Truth Social u kojoj je najavio petodnevnu pauzu za vojne napade na iranska energetska postrojenja usljed “vrlo dobrih i produktivnih razgovora”, Trump je u razgovoru sa novinarem CNBC-a Joeom Kernenom izjavio da su SAD “veoma odlučne da postignu dogovor s Iranom”.
Američki predsjednik je insistirao na tome da se trenutni razvoj događaja u Iranu može opisati kao “promjena režima”, ističući: “Ovo je promjena režima jer su to sada potpuno drugačiji ljudi”.
Naglasio je da su razgovori s iranskim vlastima bili izuzetno intenzivni i da se nada postizanju “nečeg veoma suštinskog”.
“Iran očajnički želi postići dogovor, što bi se moglo dogoditi u roku od 5 dana ili prije. Nedavni pregovori s Iranom održani su sinoć”, istakao je.
Ovakav narativ predstavlja drastičan zaokret u odnosu na njegove izjave od prije samo tri dana, kada je u potpuno drugačijem tonu poručio: “Želimo da razgovaramo s njima, ali tamo nema nikoga za razgovor… i to nam se sviđa.”
Teheran oštro demantuje: “Ovo je psihološki rat”
Međutim, dok Trump najavljuje diplomatski proboj, iz Teherana stižu potpuno suprotne informacije. Iranski državni mediji, pozivajući se na neimenovanog “visokog sigurnosnog zvaničnika”, demantovali su navode o bilo kakvim razgovorima.
“Nije bilo nikakvih pregovora niti ih ima. Uz ovakvu vrstu psihološkog rata, niti će se Hormuški moreuz vratiti u prijeratno stanje, niti će biti mira na energetskim tržištima”, izjavio je iranski zvaničnik na Telegramu, odbacujući tvrdnje da su uspostavljeni direktni ili indirektni kontakti između Washingtona i Teherana. Slično su poručili i iz državnih novinskih agencija.
Vijest o potencijalnoj deeskalaciji i pauziranju napada odmah je izazvala reakciju globalnih tržišta. Američki dionički fjučersi su zabilježili rast, dok su cijene nafte naglo pale usljed nade da bi protok kroz Hormuški moreuz mogao biti ponovo uspostavljen.
Podsjetimo, Trumpov ultimatum, koji je isticao u ponedjeljak navečer po vašingtonskom vremenu, uslijedio je nakon što je Iran blokirao ovaj strateški ključni plovni put, kroz koji inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina. Teheran je, s druge strane, preko predsjednika parlamenta Mohammada Baqera Qalibafa upozorio da će ključna infrastruktura u Zaljevu biti “nepovratno uništena” ukoliko američke snage napadnu iranske elektrane.
Generacija 2015. OFK „Bihać“ ostvarila je sjajan rezultat osvojivši drugo mjesto na ovogodišnjoj Zimskoj omladinskoj ligi Unsko-sanskog kantona.
Nakon izvanredne polufinalne utakmice, u kojoj su savladali ekipu NŠ Talent – do tada neporaženu u ligaškom dijelu – mladi nogometaši iz Bihaća izborili su plasman u veliko finale.
U finalnom susretu odigrali su još jednu borbenu i neizvjesnu utakmicu, ali su na kraju minimalno poraženi rezultatom 0:1. Uprkos tome, ostavili su snažan utisak svojom igrom, zalaganjem i timskim duhom kroz cijelo takmičenje.
Ekipa je nastupala pod vodstvom trenera Anesa Nuspahića, koji je uspješno predvodio ovu talentovanu generaciju.
Ovim nastupom mladi nogometaši završavaju svoje učešće u Zimskoj omladinskoj ligi, a već od jeseni očekuje ih novi izazov u pretpionirskoj selekciji OFK „Bihać“.
Čestitke ekipi na velikom uspjehu i sretno u nastavku razvoja i takmičenja!
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Želimir Nekšović je na početku hitne sjednice Doma predložio da se u dnevni red, odmah nakon prve tačke, doda Prijedlog zakona o dopuni zakona o akcizama u BiH koji je nedavnio usvojio Predstavnički dom, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Predloženi zakon predviđa da u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na naftne derivate. Odluka bi se donosila na period od maksimalno šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine.
Nešković je predložio i razmatranje Prijedloga zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, također sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Pojašnjavajući svoje prijedloge, Nešković je kazao da su nastali poremećaji na međunarodnom tržištu naftnih derivata koji se reflektuju na BiH kroz veću cijenu goriva, ali i posljedično veću cijenu roba i usluga u čiju kalkulaciju ulaze i cijene goriva. To opterećuje privredu i standard građana i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH i u Brčko distriktu – naveo je on.
Napomenuo je da nagli skok cijena direktno utiče i na inflatorne pritiske, dodatno poskupljenje osnovnih životnih namirnica i troškova života.
– Kada je riječ o prijedlogu drugog zakona za koji tražim da se uvrsti u dnevni red, Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, on ima direktan značaj za kredibilitet BiH u međunarodnom sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i za smanjenje rizika od daljih negativnih posljedica po status BiH u FATF procesu, uključujući rizik stavljanja BiH na sivu listu – kazao je Nešković.
Delegat Džemal Smajić je predložio da se u današnji dnevni red uvrsti Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, koji je predložilo Vijeće ministara BiH.
Predložio je da ta tačka bude pozicionirana u samom vrhu dnevnog reda.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović je zamolio kolege, koji koriste svoje poslovničke mogućnosti, da pokušaju današnju sjednicu kao hitnu, završiti sa predloženih 19 tačaka dnevnog reda, jer mu se čini da svih 19 tačaka dnevnog reda podržava najveća većina delegata.
– Sve što mislite da treba dopuniti, predlažem da ostavimo za drugu današnju sjednicu. Na Kolegiju smo razmišljali da nakon ove sjednice napravimo drugu sjednicu, gdje bi kao prva tačka opet bio Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kako bi se taj zakon mogao u drugom čitanju danas završiti. A iza toga da stavimo i sve druge tačke koje vi predlažete, i akcize, i Moneyval i tako dalje. Čini mi se da je to racionalan i razuman prijedlog za sve vas koji želite da završimo bitne stvari, a ovo oko akciza cijenimo da su bitne, kao i ove druge, Moneyval jednako tako. Bojim se ako krenemo sa dosadašnjim stilom rada, taktikom ili ako hoćete strategijom, da iza prve tačke dostavljamo neku drugu, treću tačku, koliko god da je važna, da ćemo imati problem na ovoj sjednici – kazao je Čović.
Zamolio je kolege koji predlažu dopune dnevnog reda, ili da dopune ostanu za zadnje tačke današnjeg dnevnog reda, tamo gdje se definiraju zakoni iza zakona, ili da to ostavimo za narednu sjednicu koja će biti sat nakon završetka ove sjednice.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić je kazao da je na predloženom dnevnom redu 11 zakona koji su jako bitni, te sporazumi koji su spremni za ratifikaciju.
– Znam da je dopuna dnevnog reda koordinirana dopuna da se napravi destrukcija, da je prijedlog opozicije iz RS dogovoren, pa i Stranke za BiH u Klubu Bošnjaka. Znajući za to, na Kolegiju sam predložio da održimo novu sjednicu poslije ove, na kojoj bi bio zakon o platama u drugom čitanju i zakon koji rješava problem sa Moneyvalom, i svi drugi sporazumi koji su prošli ratifikaciju – kazao je Špirić.
Nijedna zemlja neće biti imuna na posljedice ove krize ako se nastavi u ovom smjeru, rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Globalno gospodarstvo suočava se s energetskom krizom uzrokovanom ratom na Bliskom istoku i nijedna zemlja neće biti imuna na njezine posljedice, upozorio je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA).
“Globalno gospodarstvo danas se suočava s vrlo, vrlo ozbiljnom prijetnjom”, rekao je Birol u govoru Australskom udruženju za novinare, uspoređujući energetsku krizu uzrokovanu izraelsko-američkim ratom protiv Irana s utjecajem ruske invazije na Ukrajinu, između ostalog.
“Nijedna zemlja neće biti imuna na posljedice ove krize ako se nastavi u ovom smjeru. Zato su potrebni globalni napori”, naglasio je, izražavajući nadu da će sukob što prije završiti.
Prema njegovim riječima, do sada je teško oštećeno najmanje 40 energetskih postrojenja u ukupno devet zemalja regije, izvještava francuska novinska agencija AFP.
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je zaprijetio Iranu da će, ako ne otvori Hormuški tjesnac za brodarstvo u roku od 48 sati, SAD uništiti njegovu energetsku infrastrukturu. Teheran je odgovorio prijetnjom napadom na energetsku infrastrukturu i postrojenja za desalinizaciju u regiji.
Iran je posljednjih dana dopustio prolaz nekim brodovima iz zemalja koje smatra prijateljskima. Istovremeno je upozorio da će spriječiti prolaz brodova povezanih s agresorima.
(SB)
Nakon oštre retorike i prijetnji Iranu američki predsjednik Donald Trump oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social, najavivši iznenadni preokret u krizi.
Trump je saopćio da se vojni udari na iransku energetsku infrastrukturu odgađaju za pet dana zbog “vrlo dobrih i produktivnih razgovora” s Teheranom.
U objavi, koja je u njegovom prepoznatljivom stilu napisana u potpunosti velikim slovima, Trump je istakao da su SAD i Iran u protekla dva dana vodili detaljne pregovore o potpunom rješavanju sukoba na Bliskom istoku.
“Zadovoljstvo mi je izvijestiti da su Sjedinjene Američke Države i država Iran tokom posljednja dva dana vodili vrlo dobre i produktivne razgovore u vezi sa potpunim rješavanjem naših neprijateljstava na Bliskom istoku”, napisao je Trump na Truth Socialu.
Dalje je pojasnio zbog čega je odlučio obustaviti prethodno najavljene napade.
“Na osnovu tona i pravca ovih dubokih, detaljnih i konstruktivnih razgovora, koji će se nastaviti tokom sedmice, dao sam instrukcije Ministarstvu rata da odgodi sve vojne udare na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu na period od pet dana, pod uslovom da tekući sastanci budu uspješni”, dodao je.
Ova petodnevna odgoda dolazi nakon što je Trump prvobitno dao Iranu 48 sati da deblokira Hormuški moreuz, ključni plovni put za svjetsku naftu.
Da li će ovi pregovori dovesti do stvarne deeskalacije i otvaranja moreuza, ili predstavljaju samo kratko zatišje pred buru, pokazat će se u narednih pet dana.
(klix.ba)
Predstavnici NK Ključ posjetili su danas premijera Unsko-sanskog kantona Mustafu Ružnića, kojem su, zajedno s ministrima finansija i obrazovanja Dankom Jakšićem i Denisom Osmankićem, uručili zahvalnice kao znak zahvalnosti za podršku koju Vlada Kantona pruža ovom sportskom kolektivu.
Sastanku su prisustvovali i zastupnici u Skupštini Kantona Azhar Sejarić i Elvir Risović, a susret je iskorišten za razgovor o aktivnostima kantonalne vlasti usmjerenim na razvoj i promociju sporta.
Predstavnici NK Ključ tom prilikom informisali su prisutne o ostvarenim sportskim rezultatima, kao i o planovima za unapređenje sportske infrastrukture. Poseban akcenat stavljen je na izgradnju pomoćnog terena, projekt koji ima i značajnu podršku građana Ključa i simpatizera kluba.
Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, zajedno s ministrima finansija i obrazovanja Dankom Jakšićem i Denisom Osmankićem, savjetnikom Izudinom Hilićem te predsjedavajućim Skupštine USK Nisvetom Jusićem, posjetio je danas Muftijstvo bihaćko.
Tokom bajramske posjete muftiji bihaćkom, hafizu Mehmedu-ef. Kudiću, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti uputili su čestitke povodom Bajrama.
Tom prilikom razgovarano je o dosadašnjoj saradnji na realizaciji projekata od značaja za zajednicu, kao i o mogućnostima njenog daljeg unapređenja kroz programe podrške vjerskim zajednicama.
Izrael vrši invaziju na južni Libanon, proširujući svoju okupaciju susjedne zemlje, predstavljajući je kao tampon zonu protiv libanonskog pokreta Hezbollah.
Izraelski vojni napadi prisilili su nekoliko miliona libanonskih stanovnika da napuste svoje domove, a nije jasno kada će se, ako ikada, moći vratiti.
Izraelske snage ubile su više od 1000 ljudi u Libanonu od početka marta, uključujući 118 djece.
(SB)
Mogućnost američke kopnene operacije u Iranu sve je veća, no pripadnici vojske stacionirane u regiji upozoravaju da bi takav potez bio “apsolutna katastrofa”.
Dok rat između SAD-a, Izraela i Irana ulazi u svoju četvrtu sedmicu, a predsjednik Donald Trump naređuje slanje hiljada dodatnih vojnika na Bliski istok, trupe na koje računa postaju sve opreznije.
Kako u tekstu prenosi američki portal HuffPost, intervjui s aktivnim vojnicima, rezervistima i grupama za zaštitu prava vojnika otkrivaju ozbiljnu krizu morala. Američke trupe zahvaćene ratom prijavljuju osjećaj ranjivosti, ogroman stres, frustraciju i razočaranje do te mjere da mnogi razmišljaju o potpunom napuštanju vojske.
Vojni zvaničnik koji radi na liječenju evakuisanih vojnika u regionalnom medicinskom centru Landstuhl u Njemačkoj, upozorava da trupe pate zbog “neadekvatne zaštite i planiranja”.
Iranski balistički projektili i dronovi neprestano pogađaju američke vojne objekte, a danak je već sada veliki: 13 američkih vojnika je ubijeno do sada (sedam u direktnim udarima), a najmanje 232 vojnika su ranjena.
“Kopnena operacija bi bila apsolutna katastrofa… mi nemamo plan za to. Ne možemo u potpunosti odbraniti ni jednu jedinu kopnenu bazu na tom ratištu”, izjavio je ovaj zvaničnik za HuffPost.
Jedna od rezervistica koja radi s mlađim oficirima prenijela je šokantne detalje o gubitku povjerenja među trupama:
“Iz usta vojnika čujem riječi: Ne želimo umrijeti za Izrael, ne želimo biti politički pijuni”, izjavila je ona, dok je drugi rezervista potvrdio da na terenu čuje identične komentare.
Ogroman porast zahtjeva za “prigovor savjesti”
Nedostatak jasnog narativa koji bi opravdao rat s Iranom ključni je izvor nezadovoljstva. Organizacije koje pomažu vojnicima bilježe historijske brojke. Mike Prysner, izvršni direktor Centra za savjest i rat, ističe da su ranijih godina primali između 50 i 80 upita godišnje. U martu ove godine zabilježen je porast od čak 1.000 posto. Vojnici ubrzano traže status prigovarača savjesti pred najavljena raspoređivanja.
Kao glavnu prelomnu tačku mnogi vojnici navode napad 28. februara na školu u iranskom gradu Minabu, gdje je ubijeno najmanje 175 osoba, uključujući desetine djevojčica. Izvori upoznati s istragom Pentagona izjavili su za HuffPost da SAD najvjerovatnije snose odgovornost za ovaj tragični incident.
Zabrinutost trupa reflektuje i širu promjenu stava prema američkoj ulozi na Bliskom istoku i podršci Izraelu. Američki vojnici izražavaju rezerve posmatrajući razaranja u Gazi tokom izraelske ofanzive, a mlađe generacije Amerikanaca, koje čine okosnicu vojske, postaju izrazito skeptične. Nedavna anketa NBC Newsa pokazala je da 63 posto glasača mlađih od 34 godine sada ima negativan stav o Izraelu.
Pored toga, nezadovoljstvo buja i zbog unutrašnje politike Ministarstva odbrane pod vodstvom Petea Hegsetha. Rezerve se javljaju zbog: korištenja vojske i Nacionalne garde unutar američkih granica (rad sa ICE-om i potencijalna upotreba protiv građana), ukidanja programa za promociju različitosti u oružanim snagama, te zbog prekida partnerstava vojske s univerzitetima i analitičkim centrima.
“Ovaj trenutak je destabilizirajući zbog načina na koji se vojska koristi kao igračka administracije za provođenje autoritarne agende”, poručio je Matt Howard iz organizacije veterana “About Face”.
Kako zaključuje sagovornik HuffPosta, ukoliko vojnici vide da se ovi potezi ne poklapaju s njihovim moralnim kompasom i ciljevima, sve je jasnija preporuka koja kruži među trupama: “Tražite izlaz”.
(klix.ba)
