Društvenim mrežama širi se duboko potresna fotografija Mikaeela Mirdoraghija, iranskog dječaka i učenika trećeg razreda. S osmijehom na licu, teškim ruksakom na leđima i flašicom u ruci, Mikaeel maše svojoj majci na stepenicama.

Bio je to njegov posljednji pozdrav prije nego što je ubijen u razornom zračnom napadu na njegovu osnovnu školu u iranskom gradu Minabu.

Fotografija ovog nevinog dječaka, koju su objavili iranske državne agencije IRNA i Press TV, postala je tragični simbol stravičnog napada koji se dogodio u subotu ujutro, a koji lokalni izvori i hitne službe opisuju kao namjerni američko-izraelski zračni udar.

Prema detaljnim izvještajima, meta napada bio je školski kompleks u južnom Minabu, pri čemu je poginulo najmanje 165 učenika, pretežno djevojčica uzrasta od 7 do 12 godina.

Preživjeli svjedoče da je ubrzo nakon prvog napada došlo i do drugog. Kako piše Middle East Eye (MEE), druga bomba ciljala je područje u kojem su se nalazila preživjela djeca, baš u trenucima kada su prestravljeni roditelji dolazili po njih.

U školi je u to vrijeme bilo oko 170 djevojčica, a prethodni izvještaji sugerišu da su roditelji zamoljeni da pokupe svoju djecu kada su napadi počeli.

“Kada je prva bomba pogodila školu, nastavnik i direktor premjestili su grupu učenica u molitvenu salu kako bi ih zaštitili”, rekao je jedan od medicinara Crvenog polumjeseca, pozivajući se na razgovore s preživjelima. Dodao je da je direktor pozvao roditelje da odmah dođu po djecu. “Ali druga bomba pogodila je to područje. Samo mali broj djevojčica je preživio.”

Rohollah, otac djevojčice koja je poginula u drugom napadu, opisao je užas kojem je svjedočio nakon što ga je škola kontaktirala.

“Moja kćerka je preživjela prvi udar i prebačena u molitvenu salu. Drugi udar pogodio je prije nego što sam uspio doći do nje. Moja djevojčica je potpuno izgorjela. Ništa od nje nije ostalo, mogli smo je prepoznati samo po školskoj torbi koju je držala”, ispričao je očajni otac.

Preživjeli i svjedoci opisali su napade kao primjer brutalne taktike “dvostrukog dodira” (double-tap), u kojoj se ciljevi napadaju ponovo ubrzo nakon prvog udara. Cilj ove taktike je nanošenje dodatne štete medicinskim timovima i civilima koji pristižu u pomoć. Slična praksa dokumentovana je u Gazi i drugim sukobima, a stručnjaci za međunarodno pravo je smatraju ratnim zločinom.

Videomaterijali koji kruže mrežama prikazuju građane koji golim rukama pokušavaju spasiti preživjele, dok se avioni vraćaju i ponovo bombarduju isto mjesto.

“Išli smo izvlačiti ljude ispod ruševina, a onda se avion vratio i još četiri puta udarao u isto mjesto. Bili bismo mrtvi da nismo bili pod ruševinama”, ističe jedan od svjedoka.

Iako satelitski snimci pokazuju da su zgrade pripadnika Iranske revolucionarne garde (IRGC) udaljene oko 200 metara također pogođene, medicinari su uvjereni da su udari direktno ciljali i ubili djecu, jer su vojne zgrade pretrpjele znatno manja oštećenja.

Masovna sahrana održana je u utorak. Prema navodima lokalnih vlasti, 69 žrtava još uvijek nije identifikovano jer su tijela bila do neprepoznatljivosti izgorjela ili deformisana. Roditelji su svoju djecu prepoznavali isključivo po ostacima školskih torbi i zlatnim narukvicama.

Organizacija Human Rights Activists navodi da je od početka američko-izraelske kampanje u Iranu poginulo najmanje 1.097 civila. Pogođene su bolnice, kuće i preduzeća, paralelno s udarima na infrastrukturu zvaničnika i nuklearna postrojenja.

UN-ov panel stručnjaka nazvao je napad na školu “duboko uznemirujućim” i zatražio hitnu istragu. Iranski ambasador pri UN-u, Ali Bahreini, napad je okarakterisao kao neopravdan i kriminalan. S druge strane, američki i izraelski zvaničnici izjavili su da istražuju incident, dok je američki državni sekretar Marco Rubio naveo da snage SAD-a “ne bi namjerno ciljale školu”.
(klix.ba)

Brojni raketni udari koje Iran izvodi na zemlje Perzijskog zaljeva mogle bi natjerati arapske države da ozbiljno preispitaju svoja prekomorska ulaganja, a sve usljed teške ekonomske situacije koja se očekuje.

Zvaničnik iz Perzijskog zaljeva rekao je da bi to moglo imati utjecaj na bilo šta, od investicijskih obećanja stranim državama ili kompanijama, sportskih sponzorstava, ugovora s preduzećima i investitorima ili prodaje udjela, piše Financial Times.

On je naveo da su tri od četiri velike zaljevske ekonomije – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar – zajednički razgovarale o pritiscima koji se stavljaju na njihov budžet i ekonomije.

“Brojne zemlje Perzijskog zaljeva započele su internu reviziju kako bi utvrdile da li se klauzule o višoj sili mogu primijeniti u trenutnim ugovorima, a istovremeno preispituju trenutne i buduće investicione obaveze kako bi ublažile dio očekivanog ekonomskog pritiska uzrokovanog trenutnim ratom”, rekao je zvaničnik.

Dodali su da je taj potez mjera predostrožnosti koja je rezultat budžetskih opterećenja s kojima se ove zemlje suočavaju zbog smanjenih prihoda od energije, zbog usporavanja proizvodnje ili nemogućnosti brodarstva, i iz sektora turizma i avijacije, pored povećanja potrošnje na odbranu.

Savjetnik vlade Perzijskog zaljeva rekao je da je mogućnost revizije investicija privukla pažnju Bijele kuće. One upravljaju nekim od najvećih i najaktivnijih svjetskih državnih fondova, a Saudijska Arabija, UAE i Katar su prošle godine obećali da će investirati stotine milijardi dolara u SAD nakon što je predsjednik Donald Trump posjetio regiju.

Također su veliki sponzori sportskih događaja širom svijeta i svi su ulagali velika sredstva u zemlji kako bi razvili svoje nacije i diverzificirali svoje ekonomije.

Svaki potez koji utiče na investicije u SAD ili drugim zapadnim državama mogao bi povećati pritisak na Trumpa da pronađe diplomatsku strategiju za okončanje rata.

Naftom bogate zaljevske države uvučene su u sukob koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana, a Teheran je žestoko odgovorio protiv regionalnih saveznika Washingtona. Rat je uzrokovao usporavanje i zaustavljanje brodskog prometa kroz Hormuški moreuz, ključni plovni put kroz koji prolazi petina svjetske nafte i plina, pri čemu je najmanje 10 tankera pogođeno u Zaljevu.

Katar, drugi najveći svjetski proizvođač tečnog prirodnog gasa, bio je primoran da proglasi višu silu ove sedmice nakon što je obustavio proizvodnju nakon napada dronom na svoje glavno postrojenje za tečni prirodni gas (LNG). Pogođena je i jedna od najvećih rafinerija nafte u Saudijskoj Arabiji.

Iran je također pogodio američke baze i ambasade u regiji, kao i aerodrome, hotele i stambene zgrade, ozbiljno poremetio zračni promet i turizam.

Zaljevske države su vršile pritisak na Trumpa da odgodi napad i da nastoji pronaći diplomatsko rješenje s Iranom, ali su od tada podnijele najveći teret odmazde Islamske republike.

Khalaf al-Habtoor, istaknuti emiratski biznismen, izrazio je frustracije zemalja Perzijskog zaljeva zbog uvlačenja u rat koji su izazvale SAD i Izrael u objavi na društvenim mrežama upućenoj Trumpu.

“Direktno pitanje: Ko vam je dao ovlaštenje da uvučete našu regiju u rat s Iranom? I na osnovu čega ste donijeli ovu opasnu odluku? Jeste li izračunali kolateralnu štetu prije nego što ste povukli okidač”, rekao je on.

Istakao je da se očekuje da će zaljevske države biti glavni finansijeri Trumpovog plana za obnovu Gaze i podržavaoci njegovog šireg “Odbora mira”.

Rekao je da su zemlje arapskog Zaljeva doprinijele milijardama dolara na osnovu podrške stabilnosti i razvoju, dodajući:

“Ove zemlje danas imaju pravo pitati: gdje je otišao ovaj novac? Da li finansiramo mirovne inicijative ili finansiramo rat koji nas izlaže opasnosti?”, zaključio je, prenosi FT.

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović je tokom posjete Washingtonu održala sastanak s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom.

Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko sedmica da se Cvijanović sastala s Lutnickom.

“Uvijek je zadovoljstvo i privilegija razgovarati s Howardom Lutnickom, ministrom trgovine u administraciji predsjednika Trumpa. Iskazala sam neizmjernu zahvalnost za srdačan prijem koji je upriličio u svom kabinetu, kao i za još jedan sadržajan i konstruktivan sastanak, ukupno treći, a drugi od početka godine”, navela je Cvijanović.

Kako je dalje istakla, glavna tema razgovora je bila ekonomska saradnja.

“I ovaj put, glavni fokus bio je na ekonomskim temama i mogućnostima konkretizacije saradnje, posebno u oblastima energetike i infrastrukture. Izrazila sam podršku planiranim američkim projektima u Bosni i Hercegovini, kao i zainteresovanost Republike Srpske za nove investicije iz SAD. Uvjerena sam da je jačanje ekonomske saradnje put ka razvoju, prosperitetu, ali i unapređenju sveobuhvatnih odnosa s SAD-om”, dodala je.

Cvijanović je stigla u Washington na poziv republikanske kongresmenke Anne Pauline Lune, koja je organizovala konferenciju nazvanu “Alijansa suverenih država”.

Pored Cvijanović, na konferenciji su učestvovali pojedini članovi Republikanske stranke, kao i zvaničnici radikalno desnih stranaka iz Evrope i Srednje Amerike.
(klix.ba)

Premijer Španije Pedro Sanchez postao jedini evropski lider koji je otvoreno odbacio zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa i odbio dati dozvolu za korištenje dvije zajedničke baze za napad na Iran.

Suština argumenta španskog premijera bila je da bi još jedan rat na Bliskom istoku odnio brojne živote, dodatno destabilizirao svijet i imao teške ekonomske posljedice, ali mnogi njegovi paragrafi bili su nedvosmisleno lični, navodi se u analizi Guardiana.

Kako je kazao Sanchez, najvažnija dužnost vlade je da štiti i poboljšava živote svojih građana, a ne da manipuliše ili profitira od globalnih sukoba.

“Apsolutno je neprihvatljivo da oni lideri koji nisu sposobni ispuniti ovu dužnost koriste dimnu zavjesu rata kako bi sakrili svoj neuspjeh i, pritom, napunili džepove odabranih, istih kao i uvijek, jedinih koji profitiraju kada svijet prestane graditi bolnice i počne graditi rakete”, rekao je.

Prema nedavnom istraživanju, samo 15,7 posto Španaca ima povoljno mišljenje o američkom predsjedniku.

Iako je govor koji je održao u srijedu oduševio Sanchezovu ljevičarsku bazu, izazvao je predvidljivu reakciju njegovih političkih protivnika.

Alberto Núñez Feijóo, vođa konzervativne Narodne stranke, optužio ga je da se bavi stranačkom politikom i ugrožava odnose Španije sa SAD-om.

Ali Sanchezov narativ, iako oštar, nije bio neuobičajen za njega.

Osim što je bio jedan od najglasnijih evropskih kritičara izraelskog ponašanja u Gazi, optužio je zemlju za istrebljenje bespomoćnog naroda bombardiranjem bolnica i ubijanjem nevinih dječaka i djevojčica glađu, govorio je i protiv američkog oružanog svrgavanja Nicolása Madura u Venecueli.

Njegov glas je sve glasniji, ali, barem za sada, usamljen. Dok je danska premijerka Mette Frederiksen dobila pohvale i poboljšala svoj profil okupljajući evropske lidere protiv pokušaja Donalda Trumpa da zatraži Grenland, Sánchez nije naišao na potpunu podršku u glavnim evropskim prijestonicama.

Solidarnost iz kurtoazije

Iz razloga koji su ponekad domaći, ponekad globalni, ponekad ideološki, a ponekad praktični, njegove kolege u Berlinu, Parizu i Rimu nisu bile voljne ili nisu mogle da se javno izjasne protiv Trumpa.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kontaktirao je u srijedu Sáncheza kako bi izrazio francusku “evropsku solidarnost” suočenu s trgovinskim prijetnjama SAD-a.

Macron, kojem je ostala samo još jedna godina na vlasti i koji se gotovo u potpunosti fokusira na vanjsku politiku, sada se suočava s izazovom pokušaja deeskalacije još jednog međunarodnog sukoba koji, čini se, nije u rukama Francuske.

Pariz, koji se žestoko protivio ratu u Iraku 2003. godine, koji su predvodile SAD, pod tadašnjim predsjednikom Jacquesom Chiracom, sada hoda po tankoj žici pragmatizma.

Macron je jasno rekao da američki i izraelski napadi na Iran nisu bili u skladu s međunarodnim pravom.

Ali je također rekao da iransko rukovodstvo snosi odgovornost zbog nepoštivanja međunarodnog prava svojim nuklearnim programom, finansiranja terorističkih grupa i kršenja ljudskih prava.

Merz uz Trumpa

Retorika njemačkog kancelara Friedricha Merza u Evropi se najviše razlikovala od Sánchezove. U nedjelju, dok se spremao za odlazak u Washington, Merz je dao izuzetno pomirljiv ton u izjavi za kamere u svom kancelarskom uredu u Berlinu.

“Kategorizacija događaja u Iranuprema međunarodnom pravu imat će relativno mali učinak. Stoga sada nije vrijeme za držanje lekcija našim partnerima i saveznicima. Uprkos našim rezervama, dijelimo mnoge njihove ciljeve, a da ih zapravo nismo u mogućnosti sami postići”, rekao je Merz.

Kancelar, koji pokušava se oduprijeti žestokom izazovu krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku uoči državnih izbora ove godine, a istovremeno se bori da oživi vodeću evropsku ekonomiju, teško da sebi može priuštiti frontalni sudar s Trumpom.

Stoga, kada mu je u utorak, ubrzo nakon što je američki predsjednik najavio svoje planove o prestanku trgovine sa Španijom, jedan novinar ponudio priliku da brani Španiju, Merz je umjesto toga podržao Trumpov obnovljeni napad na Madrid zbog odbijanja da prihvati prijedlog NATO-a da države članice povećaju svoje obrambene troškove na pet posto svog BDP-a.

Merz je kasnije njemačkim novinarima rekao da nije želio proturječiti Trumpu “na otvorenoj sceni”, ali da je u privatnim razgovorima stao u odbranu Španije i Velike Britanije.

Ali do tada je diplomatska šteta već bila učinjena, što je omogućilo Trumpu pobjedu u njegovim upornim naporima da raširi razdor među evropskim saveznicima.

Dvosmislena Italija

Stav Italije djeluje namjerno dvosmisleno. Premijerka Giorgia Meloni pokušala je jednom nogom ostati u Trumpovom taboru, često se hvaleći svojom ličnom i političkom bliskošću s njim, a drugom u Evropi.

Ovo balansiranje postalo je ključna karakteristika vanjske politike Meloni. Kao i kod Trumpovih ratova carinama i rata u Gazi, Meloni je pazila da se otvoreno ne odvoji od Washingtona, ali je podjednako nerado obavezala Italiju da pridržava jasno nezavisne linije.

“Nismo u ratu i ne namjeravamo ući u rat. Situacija je zabrinjavajuća, rekla bih na nekoliko frontova. Zabrinuta sam zbog sve očiglednije krize međunarodnog prava. Svijetom sve više vlada haos”, kazala je.

Međutim, u četvrtak je ministar odbrane Guido Crosetto zauzeo otvoreniji stav, rekavši donjem domu parlamenta da je odluka o pokretanju napada na Iran bila izvan pravila međunarodnog prava.

U međuvremenu, usamljeni dvoboj Španije s Washingtonom se nastavlja, posebno nakon što je sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt u srijedu izjavila da je Madrid promijenio mišljenje i da je sada spreman sarađivati u ofanzivi.

Španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares brzo je i bez ustručavanja odbacio prijedlog.

“Naš stav ‘ne ratu’ ostaje jasan i nedvosmislen. Leavitt možda jeste glasnogovornica Bijele kuće, ali ja sam ministar vanjskih poslova Španije i kažem joj da se naš stav uopšte nije promijenio”, poručio je.
(klix.ba)

Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije objavilo je da je tokom noći presrelo raketne i napade dronovima na svom teritoriju.

U nekoliko objava na platformi X naveli su da je krstareća raketa presretnuta i uništena u blizini grada Al-Kharj, jugoistočno od glavnog grada Rijada.

U posljednjih sat vremena također su objavili da je nekoliko dronova oboreno u blizini samog Rijada.

Satima nakon izraelskog napada gorjela je baza u Kuvajtu.

Izraelske snage (IDF) objavile su da su tokom noći provele opsežan val od 26 zračnih napada u području Dahieh u Libanonu, ciljajući infrastrukturu Hezbolaha.

“Među metama bili su zapovjedni centar izvršnog vijeća i objekt u kojem su bile pohranjene bespilotne letjelice (UAV) korištene za napade na Izrael”, navodi IDF.

IDF je ranije izdao naredbu za evakuaciju cijelog stanovništva južnih predgrađa Bejruta, gdje živi oko 500.000 ljudi, što je izazvalo paniku i velike prometne gužve dok su ljudi pokušavali pobjeći.

To se događa unatoč pozivima svjetskih čelnika, među kojima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je pozvao Izrael da ne širi rat na Libanon.

Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, izraelski napadi u Libanonu od ponedjeljka su usmrtili najmanje 123 osobe, a 683 su ranjene.

U međuvremenu je Hezbolah, milicija koju podržava Iran, upozorio izraelske stanovnike da evakuiraju gradove unutar 5 kilometara od granice. “Agresija vaše vojske na libanonski suverenitet i sigurnost građana, uništavanje civilne infrastrukture i kampanja protjerivanja koju provodite neće proći bez odgovora”, poručio je Hezbolah u objavi na svom Telegram kanalu na hebrejskom jeziku.

Iransko društvo Crvenog polumjeseca (IRCS) objavilo je da je više od 3000 kuća i 500 trgovačkih centara oštećeno u američkim i izraelskim napadima diljem zemlje, pri čemu je Teheran pretrpio najveću štetu.

Dodali su da je oštećeno i 14 medicinskih i farmaceutskih centara.

CNN navodi da nije mogao neovisno potvrditi podatke IRCS-a.

“Većina meta napada bila je u gusto naseljenim područjima”, poručio je Crveni polumjesec.

Osim nekoliko bolnica, među oštećenim objektima su i teheranski bazar, zračna luka Mehrabad (koja uglavnom opslužuje domaće letove) te stadion Azadi, navodi IRCS.

Dodali su i da je pet njihovih humanitarnih radnika ozlijeđeno.

Lokalni irački mediji tvrde da se američki vojni avion srušio u Basri u Iraku, što je navelo policiju da traga za američkim pilotom. Centralna komanda SAD-a negirala je tvrdnje o X, prvo odbacujući izvještaje o padu, a kasnije negirajući da je avion oboren, ističući oprečne izvještaje.

(SB)

Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su rano u petak da su počele gađati infrastrukturu u Iranu.

IDF je započeo široki val napada na infrastrukturu iranskog terorističkog režima u Teheranu, rekla je vojska u objavi na Telegramu.

Izrael, koji napada Iran od subote, u četvrtak je izjavio da prelazi u sljedeću fazu oružanog sukoba.

– U ovoj fazi ćemo dodatno demontirati režim i njegove vojne sposobnosti, rekao je načelnik glavnog štaba Eyal Zamir.

Također je najavio “daljnja iznenađenja” za buduće operacije u Iranu, ne precizirajući o čemu se radi.

Iran je “spreman” na mogućnost kopnene invazije, koja bi bila “katastrofa” za neprijatelje Islamske Republike, upozorio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči za NBC News.

– Očekujemo ih (neprijatelje). Sigurni smo da im se možemo suprotstaviti i da bi to za njih bila katastrofa, dodao je, dok su novinski izvještaji, koje je Bijela kuća demantovala, sugerisali moguću američku vojnu podršku kurdskim milicijama u svrgavanju iranske vlade.

– Već smo dva puta pregovarali s njima i svaki put su nas napali usred pregovora. Ne tražimo prekid vatre. Ne vidimo razloga za pregovore sa SAD-om, dodao je tokom intervjua.

Aragči je ustvrdio da Iran “nema namjeru” zatvoriti Hormuški moreuz, ali nije isključio takvu opciju ako Izrael i SAD nastave svoj rat.

– Nismo ga zatvorili. Brodovi i tankeri ne pokušavaju ga preći jer se boje napada s jedne ili druge strane, kazao je.

Američka vojska napala iranski nosač dronova

Američka centralna komanda u četvrtak je na X objavila da je napala iranski nosač dronova.

“Američke snage ne odustaju od misije potapanja cijele iranske mornarice”, navodi se u objavi.

“Danas je pogođen iranski nosač dronova, otprilike veličine nosača aviona iz Drugog svjetskog rata, i sada je u plamenu.”

Objava nije sadržavala detalje o tome gdje se napad dogodio.

(Vijesti.ba)

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ekskluzivnom razgovoru za NBC da želi potpunu smjenu vodstva u Iranu te da ima na umu nekoliko osoba koje smatra prikladnima za novog prikladnog vođu.

Trump je također otkrio da se poduzimaju koraci kako bi se osiguralo da njegovi kandidati prežive rat.

“Želimo ući i sve počistiti”, rekao je Trump u telefonskom razgovoru, piše NBC News.

U drugom intervjuu za Axios Trump je rekao da mora biti uključen u izbor sljedećeg vođe Irana.

“Ne treba nam neko ko će se baviti obnovom idućih deset godina”, izjavio je predsjednik.

“Želimo da dobiju dobrog vođu. Imamo nekoliko ljudi za koje smatram da bi bili odlični za taj posao”, dodao je, odbivši otkriti o kome se radi.

Na pitanje poduzima li korake da zaštiti te pojedince, Trump je odgovorio: “Da, vodimo računa o njihovoj sigurnosti”.

Ovi komentari nadovezuju se na izjave koje je dao prošle subote. Kada su ga tada upitali ko će voditi Iran, odgovorio je: “Ne znam, ali u nekom će me trenutku nazvati da me pitaju koga bih želio”, dodavši kako je samo malo sarkastičan kada to kaže.

Trump se osvrnuo i na izjavu iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Arakčija, koji je za NBC News rekao da je njegova zemlja spremna na kopnenu invaziju američkih i izraelskih snaga.

Trump je to nazvao besmislenim komentarom i sugerirao da trenutno ne razmišlja o invaziji.

“To je gubljenje vremena. Oni su sve izgubili. Izgubili su mornaricu, izgubili su sve što se moglo izgubiti”, rekao je Trump, dodajući da će se tempo i intenzitet napada nastaviti.

Iran se suočava s vakuumom moći nakon što je prošlog vikenda preminuo vrhovni vođa Ali Hamnei. Nagađa se da bi ga mogao naslijediti njegov sin Modžtaba Hamnei. Analitičari smatraju da je i Islamska revolucionarna garda, dominantna vojna, politička i ekonomska sila u zemlji, spremna proširiti svoj utjecaj ako preživi trenutni sukob.

Na domaćem planu, Trump je ponovio svoje nezadovoljstvo jer Kongres nije usvojio zakon SAVE America Act, koji bi uveo nove uslove za registraciju birača, poput dokaza o državljanstvu. Prijedlog zakona zapeo je u Senatu.

Rekao je kako nije sretan što je to zapelo i da je to svima dao do znanja.

Potom je otišao korak dalje nego ikad prije, izjavivši da je spreman podržati blokadu rada vlade ako prijedlog zakona ne stigne na njegov stol.

“Blokirao bih vladu zbog toga”, rekao je Trump. “Za mene je to temeljno uvjerenje”, dodao je.

Što se tiče republikanskih predizbora za Senat u Teksasu, Trump nije otkrio koga će podržati u utrci između senatora Johna Cornyna i državnog tužioca Kena Paxtona. Ipak, napomenuo je da Paxton podržava njegov zakon SAVE America Act.

Istovremeno je pohvalio i Cornyna: “Cornyn je jako podcijenjen. Predviđali su mu poraz od 10 postotnih poena, a on je pobijedio. On je dobar čovjek.”

Nijedan od tri glavna kandidata u utrci nije uspio osvojiti većinu glasova, zbog čega će se u maju održati drugi krug izbora između Cornyna i Paxtona.

(Vijesti.ba)

Gotovo 200 djece ubijeno je širom Bliskog istoka od subote, od prvog napada SAD-a i Izraela na Iran, objavio je UNICEF.

Prema njihovim podacima, najmanje 181 dijete ubijeno je u Iranu, sedmero u Libanu, troje u Izraelu i jedno u Kuvajtu.

“Djeca ne započinju ratove, ali za njih plaćaju neprihvatljivo visoku cijenu. Vojna eskalacija širom Bliskog istoka već je imala razoran utjecaj na djecu”, poručio je UNICEF.

Tokom prvog dana američkih i izraelskih napada na Iran pogođena je djevojačka škola u Minabu na jugu Irana, pri čemu je, prema Iranskoj revolucionarnoj gardi (IRGC), poginulo najmanje 175 učenica.

Napad se dogodio u subotu nakon što su SAD i Izrael najavili zajedničke udare na Iran.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči je optužio SAD i Izrael za ubistvo učenica. “Ovo su grobovi koji se kopaju za više od 160 nevinih djevojčica ubijenih u američko-izraelskom bombardovanju osnovne škole. Njihova su tijela raskomadana”, napisao je Arakči na društvenoj mreži X, uz sliku svježe iskopanih grobova.

Izraelska vojska tvrdi da nije upoznata s bilo kakvim izraelskim ili američkim napadima na tom području, američka je najavila istragu tvrdeći kako ne gađaju vojne ciljeve.
(Vijesti.ba)

Snažni izraelski zračni napadi pogodili su u ranim jutarnjim satima u petak glavne gradove Irana i Libana, dok su Sjedinjene Američke Države očigledno gađale iranski nosač dronova na moru u sklopu svoje neprekidne kampanje protiv flote ratnih brodova Irana.

Iran je na kraju pune sedmice bombardovanja pokrenuo nove odmazdne napade na Bliskom istoku, za koje je američki ministar odbrane Pete Hegseth upozorio da su “pred time da dramatično eskaliraju”.

Izraelska vojska je u petak ujutro saopćila da je započela “široku seriju udara” na Teheran. Svjedoci su opisali izraelske zračne napade kao posebno intenzivne, navodeći da su potresali kuće u tom području. Drugi su izvještavali o eksplozijama oko iranskog grada Kermanshaha, u zoni u kojoj se nalazi više raketnih baza.

Izraelska vojska je saopćila da su udari već uništili veći dio iranske protivzračne odbrane i raketnih lansera.

Rat se proširio i utiče na zemlje širom Bliskog istoka i šire.

U ranim jutarnjim satima u petak Iran je ispalio rakete i pokrenuo napade dronovima na Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju i Bahrein, sve zemlje koje imaju stacionirane američke snage. Nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama.

U Libanu, gdje je rat ponovo rasplamsao sukobe između Izraela i Hezbolaha, militantne grupe bliske Iranu, Izrael je od kasno u četvrtak do petka izveo seriju zračnih udara na južna predgrađa Bejruta i druge oblasti. Vozači su blokirali ceste pokušavajući pobjeći ili potražiti sklonište.

SAD i Izrael danima zasipaju Iran zračnim udarima širom zemlje, gađajući njihove vojne kapacitete, rukovodstvo i nuklearni program.

Pored Izraela, iranski napadi su na meti imali arapske susjede, poremetili su isporuke nafte i zakomplikovali globalni zračni saobraćaj. Rat je, prema zvaničnicima tih zemalja, ubio najmanje 1.230 ljudi u Iranu, više od 120 u Libanu i oko desetak u Izraelu. Poginulo je i šest američkih vojnika.

Američka vojska je u petak rano saopćila da je pogodila iranski nosač dronova, zapalivši ga.

Nosač dronova IRIS Shahid Bagheri je konvertovani kontejnerski brod sa pistom za dronove dugom 180 metara. Prema ranijim izvještajima, plovilo može preći do 22.000 nautičkih milja bez zaustavljanja na lukama radi dopunjavanja goriva.

Admiral Brad Cooper, komandant Centralne komande SAD-a, opisao je nosač kao “otprilike veličine nosača aviona iz Drugog svjetskog rata”.

“I dok govorimo, on je u plamenu”, rekao je Cooper novinarima.

Ranije ove sedmice, američka podmornica potopila je iransku fregatu u blizini obale Šri Lanke dok se vraćala sa vježbe koju je organizovala indijska mornarica, a kojoj su se pridružile i SAD. Potapanje je usmrtilo najmanje 87 mornara.

Pod okriljem mraka u petak ujutro, bombarderi B-2 sa stealth tehnologijom ispustili su desetine takozvanih “penetrator” bombi na duboko ukopane lansere balističkih raketa unutar Irana, rekao je Cooper.

“Također smo pogodili iranski ekvivalent Svemirske komande, što umanjuje njihovu sposobnost da prijete Amerikancima”, naveo je Cooper.

Govoreći zajedno s Cooperom, Hegseth je dao malo detalja kada je najavio nadolazeću eskalaciju.

“Radi se o više eskadrila borbenih aviona, o više kapaciteta, više odbrambenih kapaciteta”, rekao je Hegseth. “I više talasa bombardera, češće”.

Katarsko ministarstvo odbrane je u petak rano saopćilo da je presrelo napad dronom usmjeren na bazu Al Udeid, gdje je smješteno ispostavljeno sjedište Centralne komande SAD-a.

Saudijska Arabija je presrela i uništila tri balističke rakete ispaljene rano u petak prema bazi Prince Sultan južno od Rijada, u kojoj su smještene američke snage, saopćio je glasnogovornik saudijskog Ministarstva odbrane.

Sirene za zračni napad oglasile su se u Bahreinu, gdje je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo da su iranski napadi gađali dva hotela i jednu stambenu zgradu. Naveli su da nije bilo žrtava. U Kuvajtu, gdje je u nedjelju ubijeno šest američkih vojnika, kuvajtska vojska je saopćila da je aktivirala protivzračnu odbranu nakon što su raketni i dron napadi narušili kuvajtski zračni prostor.

Cooper je rekao da su iranski napadi do sada pogodili dvanaest zemalja, koje su, kako je naveo, dobrodošle da odigraju aktivniju ulogu u sukobu.

“Tih 12 zemalja nimalo nije zadovoljno i radujem se saradnji sa svim partnerima koji su spremni da nam se pridruže”, kazao je.

U kratkom obraćanju u Bijeloj kući, američki predsjednik Donald Trump ponovo je pozvao iranski narod da “pomogne da povratite svoju zemlju”. Ovaj put obećao je da će im SAD pružiti “imunitet” usred rata i trajnih opasnosti pod sadašnjim iranskim režimom.

“Dakle, bit ćete potpuno sigurni uz potpuni imunitet”, rekao je Trump, ne pojasnivši šta to tačno znači. “Ili ćete se suočiti s apsolutno zagarantovanom smrću”.

Cooper i Hegseth su, ipak, upozorili Irance da ne izlaze na ulice dok sukob još traje.

“Zdrava logika kaže: ne izlazite na proteste dok bombe padaju”, poručio je Hegseth.

“Najbolje što sada mogu učiniti jeste da se drže po strani”, dodao je Cooper.

U intervjuu za informativni portal Axios, Trump je rekao da bi trebao imati ulogu u izboru novog iranskog vrhovnog vođe koji će naslijediti ajatolaha Alija Khameneija, ubijenog u početnim udarima rata. Trump je s podcjenjivanjem govorio o tome da je Khameneijev sin Mojtaba Khamenei glavni favorit da naslijedi oca, nazvavši ga “lakom kategorijom”.

“Želimo nekoga ko će donijeti harmoniju i mir Iranu”, rekao je Trump.

Iranska državna televizija je u petak izvijestila da je vijeće rukovodstva počelo raspravljati o tome kako sazvati Skupštinu eksperata, tijelo koje će izabrati novog vrhovnog vođu.

Vijeće rukovodstva čine predsjednik Masoud Pezeshkian, šef pravosuđa Gholam Hossein Mohseni Ejehi i klerik ajatolah Ali Reza Arafi.

U saopćenju nije naveden vremenski okvir za izbor vrhovnog vođe, niti je objavljeno da li će se Skupština eksperata sastati uživo ili će glasanje biti održano na daljinu.

Zgrade povezane sa Skupštinom eksperata, 88-članim vjerskim tijelom, bile su na meti tokom kampanje izraelsko-američkih zračnih udara.

Izrael je izveo najmanje 11 zračnih udara kasno u četvrtak i rano u petak, gađajući južna predgrađa Bejruta. Požari su izbili u blizini benzinske pumpe.

Izraelska vojska je u četvrtak navečer izdala upozorenje, pozvavši stanovnike da “spasite svoje živote i odmah napustite svoje domove”. Dvije bolnice su evakuirale pacijente i osoblje. Nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama.

Libansko ministarstvo zdravstva saopćilo je da je broj poginulih porastao na 123 od ponovnog izbijanja neprijateljstava između Izraela i Hezbollaha, koji je pogodio Izrael u prvim danima rata.

Portparol mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u južnom Libanu, Tilak Pokharel, rekao je u četvrtak da su mirovnjaci vidjeli i čuli sukobe, uključujući borbe na tlu, u južnom Libanu, dok je sve više izraelskih snaga prelazilo granicu.
(klix.ba)