Škola za djevojčice u južnom Minabu pogođena je u subotu ujutro s dva projektila u napadu koji lokalni izvori i hitne službe opisuju kao očigledni američko-izraelski zračni udar, pri čemu je poginulo najmanje 165 učenica uzrasta od 7 do 12 godina.
Preživjeli svjedoče da je ubrzo nakon prvog napada došlo i do drugog. Kako piše Middle East Eye (MEE), druga bomba ciljala je područje u kojem su se nalazile preživjele djevojčice, dok su roditelji dolazili po svoju djecu.

U školi u južnom iranskom Minabu u to vrijeme bilo je oko 170 djevojčica. Prethodni izvještaji sugerišu da su roditelji zamoljeni da pokupe svoju djecu iz škole kada su američko-izraelski napadi počeli u subotu ujutro. Međutim, Rohollah, otac djevojčice ubijene u drugom napadu, rekao je za MEE da ga je škola kontaktirala nakon što je već bila napadnuta.

“Kada je prva bomba pogodila školu, nastavnik i direktor premjestili su grupu učenica u molitvenu salu kako bi ih zaštitili”, rekao je jedan od medicinara Crvenog polumjeseca za MEE, pozivajući se na razgovore s preživjelima.

Dodao je da je direktor pozvao roditelje da odmah dođu po djecu.

“Ali druga bomba pogodila je to područje. Samo mali broj djevojčica je preživio”, navodi.

Rohollah, otac djevojčice koja je poginula u drugom napadu, opisao je užas trenutka.

“Moja kćerka je preživjela prvi udar i prebačena u molitvenu salu. Drugi udar pogodio je prije nego što sam uspio doći do nje. Moja djevojčica je potpuno izgorjela. Ništa od nje nije ostalo, mogli smo je prepoznati samo po školskoj torbi koju je držala”, ispričao je.

Preživjeli i svjedoci opisali su napade kao primjer taktike “dvostrukog dodira”, u kojoj se ciljevi napadaju ponovo ubrzo nakon prvog udara, čime se nanosi dodatna šteta medicinskim timovima i civilima koji stižu na mjesto događaja. Slična taktika dokumentovana je u Gazi i drugim sukobima, a stručnjaci je smatraju ratnim zločinom.

Videomaterijali koji kruže društvenim mrežama prikazuju građane koji pokušavaju spasiti preživjele, dok avioni vraćaju se i ponovo bombarduju isto mjesto.

Jedan svjedok je također dao svoj iskaz.

“Išli smo izvlačiti ljude ispod ruševina, a onda se avion vratio i još četiri puta udarao u isto mjesto. Bili bismo mrtvi da nismo bili pod ruševinama”, ističe.

Satelitski snimci i izvještaji pokazuju da je škola pogođena zajedno sa zgradama pripadnika Iranske revolucionarne garde (IRGC) udaljenim oko 200 metara. Međutim, medicinari su uvjereni da su udari direktno ubili više djevojčica, jer su neke zgrade IRGC-a pretrpjele manja oštećenja koja vjerovatno nisu mogla nanijeti smrtonosne povrede djeci.

Masovna sahrana održana je u utorak, a prema lokalnim vlastima, 69 žrtava još uvijek nije identifikovano, jer su tijela bila ozbiljno izgorjela ili deformisana. Roditelji su prepoznali djecu jedino po školskim torbama i zlatnim narukvicama.

Organizacija Human Rights Activists navodi da je od početka američko-izraelske kampanje u Iranu poginulo najmanje 1.097 civila, dok su pogođene bolnice, kuće i preduzeća, uz infrastrukturu visoko rangiranih zvaničnika i nuklearnih postrojenja.

UN-ov panel stručnjaka nazvao je napad na školu duboko uznemirujućim i pozvao na hitnu istragu.

Iranski ambasador pri UN-u u Ženevi, Ali Bahreini, u pismu šefu UN-a za ljudska prava Volkeru Turku, nazvao je napad neopravdanim i kriminalnim. Američki i izraelski zvaničnici izjavili su da istražuju incident, dok američki državni sekretar Marco Rubio je naveo da snage SAD-a ne bi namjerno ciljale školu.

Očevici i preživjeli ostaju u šoku, dok porodice broje gubitke, noseći sa sobom neizbrisive slike i bol koja će, prema riječima roditelja, zauvijek oblikovati njihove živote.
(klix.ba)

Veteran američkog Marinskog korpusa Brian McGinnis zadobio je lom ruke nakon što su ga policija i republikanski senator Tim Sheehy nasilno izveli sa saslušanja u američkom Kapitolu jer je protestovao protiv američkog napada na Iran.
Incident se dogodio na saslušanju Pododbora Senata za oružane snage, gdje je McGinnis prekinuo raspravu uzvikujući poruke protiv rata.

“Izrael je razlog ovog rata. Amerika ne želi voditi ovaj rat za Izrael. Amerika ne želi slati svoje sinove i kćeri u rat za Izrael”, kazao je McGinnis.

Nakon njegovog istupa reagovala je policija. Pokušali su ga izvesti iz prostorije, a u tome im se pridružio i senator Sheehy.

Tokom naguravanja McGinnisova ruka, prema snimcima i svjedočenjima, zaglavila se u vratima dok su ga izvlačili iz sale. U tom trenutku vidjelo se i čulo kako mu puca podlaktica.

Dok ga je policija odvodila uzviknuo je “Sloboda Palestini”.

Sheehy, republikanac iz Montane, kasnije je demonstranta opisao kao “poremećenog” i naveo da je pokušao smiriti situaciju.

“Policija je pokušavala ukloniti poremećenog demonstranta sa saslušanja. On se opirao, pa sam odlučio pomoći i deeskalirati situaciju. Ovaj gospodin je došao u Kapitol tražeći sukob i dobio ga je. Nadam se da će dobiti pomoć koja mu je potrebna bez izazivanja daljnjeg nasilja”, kazao je Sheehy.

McGinnis je nakon incidenta optužen za opiranje hapšenju i tri tačke napada na policijskog službenika. U saopćenju policije navodi se da protesti nisu dozvoljeni unutar zgrada američkog Kongresa.

“Postoji mnogo drugih mjesta na Kapitolu, vani, gdje su demonstracije dozvoljene”, navodi se u saopćenju.

McGinnis je služio četiri godine u United States Marine Corps, uključujući i raspoređivanje u Iraku. Danas radi kao vatrogasac, a politički je aktivan kao kandidat Green Party of the United States za mjesto u Senatu u Sjevernoj Karolini.

S druge strane, Sheehyevu izbornu kampanju 2024. pratile su kontroverze nakon optužbi da je lažno tvrdio da je ranjen u pucnjavi u Afganistanu. Prema izvještaju National Park Service, Sheehy je zapravo zadobio povredu ruke u Montani dok je pokušavao ponovo napuniti pištolj.
(klix.ba)

Iran je rano u četvrtak lansirao talas raketa na Izrael, poslavši milione stanovnika u skloništa od bombi, dok je rat između SAD-a i Izraela s Iranom ušao u šesti dan.
Iran je najavio da će u znak odmazde uništiti američku vojnu i ekonomsku infrastrukturu širom regije.

Sirene su se oglasile u Jerusalemu i drugim područjima centralnog Izraela. To označava treći val projektila ispaljenih na Izrael iz Irana od ponoći.

Tri odvojena upozorenja izdata su u roku od dva sata, a novinari AFP-a čuli su eksplozije u Jerusalemu, ali je vojska od tada odobrila ljudima da napuste skloništa.

Ranije je izraelska vojska saopštila da je počela napade na infrastrukturu Hezbolaha u Bejrutu, ali detalji o napadima nisu izneseni. Zemlje širom Bliskog istoka, uključujući Liban, Iran i Ujedinjene Arapske Emirate, sve više osjećaju posljedice sukoba.

Iranski napadi izvršeni su se samo nekoliko sati nakon što su u Senatu SAD-a blokirani koraci za zaustavljanje američkih zračnih napada.

Republikanski senatori u Washingtonu glasali su protiv prijedloga usmjerenog na zaustavljanje zračne kampanje i zahtjev da Kongres odobri vojnu akciju, ostavljajući predsjedniku Donaldu Trumpu uglavnom neograničenu moć da usmjerava rat, dok se sukob nastavlja širiti na Bliskom istoku i šire.

Intenzitet američkih i izraelskih udara na Iran u srijedu je bio toliki da je državna televizija objavila kako će ceremonija žalosti za vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Khameneijem, koji je ubijen na početku sukoba, biti odgođena.

Više od 1.000 ljudi je ubijeno u Iranu otkako su SAD i Izrael pokrenuli napade na tu zemlju ovog vikenda.

Iran je otvarao vatru na Bahrein, Kuvajt i Izrael dok se sukob širio. Turska je saopćila da je NATO odbrana presrela balističku raketu ispaljenu iz Irana prije nego što je ušla u njen zračni prostor.

U gradu Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima čuli su se borbeni avioni iznad glava, dok je Saudijska Arabija saopćila da je uništila dron u provinciji koja graniči s Jordanom.

Zemlje širom regije u četvrtak su se pripremale za moguće nove prijetnje, dan nakon što je iranska paravojna Revolucionarna garda zaprijetila “potpunim uništenjem vojne i ekonomske infrastrukture regije”.
(klix.ba)

Izraelski predsjednik Isaac Herzog izjavio je da Tel Aviv i Sjedinjene Američke Države (SAD) nisu imali “mnogo izbora” nego da “preduzmu akciju” i napadnu Iran.

U intervjuu za CBS, Herzog je upitan da li su američki predsjednik Donald Trump ili izraelski lideri donijeli odluku o napadu na Iran.

Herzog je u odgovoru istakao da Izrael ne uvlači Ameriku u rat.

“Izrael ništa ne diktira predsjedniku Trumpu, a Izrael ne uvlači Ameriku u rat, ne daj Bože. Ova njegova (Trumpova op.a.) odluka je donesena iz jasnih razmatranja i profesionalnog procesa donošenja odluka”, rekao je.

Najnoviji sukobi na Bliskom istoku nastavljaju se pogoršavati danima nakon što su Izrael i SAD pokrenuli zajedničku operaciju protiv Irana, u kojoj je ubijeno više od 1.000 ljudi, što je izazvalo odmazdu na Izrael i susjedne zaljevske države i uronilo regiju u strah i neizvjesnost.

Izraelske i američke snage napale su Iran protekle subote, ali ni šest dana poslije nema naznaka da će se situacija smiriti.
(klix.ba)