Ovogodišnje izvješće o napretku Srbije, koji će Europska komisija usvojiti u utorak u okviru paketa proširenja, bez sumnje će biti najnegativnije otkako je Srbija počela svoj put prema članstvu u EU. Od kritika za anti-EU retoriku, prekomjernu uporabu sile od strane policije, nespremnosti za procesuiranje ratnih zločina, neispunjavanja obveza iz sporazuma s Kosovom, prijetnji i zastrašivanja novinara i predstavnika civilnog društva do nazadovanja na području slobode izražavanja, redaju se kritike prema Srbiji u nacrtu izvješća o napretku u koji je Jutarnji list imao uvid.

Paket proširenja trebao bi se usvojiti na sastanku kolegija Europske komisije u utorak, 4. studenoga. Dok će iz tih dokumenata biti vidljiv značajan napredak Albanije i Crne Gore, stagnacija ili mali napredak drugih, izvješće za Srbiju sadrži najviše kritika i loših ocjena.

U izvješću se navodi da Srbija „tek treba dokazati političku volju“ oko EU integracija. Europska komisija smatra da duboka društvena polarizacija, kao i stalna anti-EU retorika, idu protiv ovog cilja. Izražava se zabrinutost i zbog odnosa vlasti prema nevladinom sektoru. Dio udruga civilnog društva je prestao surađivati s vlastima, što ometa inkluzivnost procesa proširenja u slučaju Srbije.

Korupcija, verbalni napadi, uporaba sile…

Nacrt izvješća spominje i pad nadstrešnice u Novom Sadu prije godinu dana i navodi kako je taj incident prouzročio masovne blokade i prosvjede protiv korupcije i percipirane neodgovornosti vlasti. Komisija ocjenjuje da je taj incident produbio društvenu i političku polarizaciju u Srbiji.

Nedovoljan napredak Srbija je napravila i po pitanju demokracije. Izvješće navodi da je posebno važno sada postići značajan napredak u izbornoj reformi, u potpunosti ispuniti sve smjernice koje su međunarodni promatrači uputili nakon zadnjih izbora i to prije budućih izbora.

Komisija smatra da se u Skupštini Srbije ne vodi prava javna demokratska debata, da je premali broj sastanaka, da su debate obilježene tenzijama između vlasti i oporbe te da se kažnjavanje zastupnika zbog njihovog ponašanja ne provodi jednako. Prema ovom tekstu, sve su teži uvjeti za djelovanje civilnog društva u Srbiji, a bilježe se intenzivni verbalni napadi na predstavnike civilnog društva, uključujući i od visokih dužnosnika.

Europska komisija navodi da, iako Srbija ima zakone i okvir koji omogućuju slobodu okupljanja, u praksi nije uvijek zajamčena sigurnost prosvjednika. Navodi razna izvješća o tome kako je protiv prosvjednika korištena prekomjerna sila, a da se ti slučajevi nisu adekvatno istražili i prema počiniteljima nisu poduzete uvijek potrebne mjere.

Vanjski odnosi: Napretka uopće nema

Najviše je Srbija nazadovala po pitanju slobode medija, što EU smatra jednim od ključnih područja u demokratskom društvu i zemlji koja teži integraciji u EU.

“Srbija ima određenu razinu spremnosti u području slobode izražavanja. U proteklom vremenskom razdoblju koje obuhvaća izvješće bilo je nazadovanja, a uvjeti djelovanja medija i novinara su se ozbiljno pogoršali”, piše u nacrtu izvješća o Srbiji i posebno se spominju izjave vladinih dužnosnika o radu medija.

U borbi protiv organiziranog i ozbiljnog kriminala Srbija je postigla samo „ograničen napredak“, što je inače jako loša ocjena. A po pitanju vanjskih odnosa nije bilo uopće napretka.

Funkcioniranje demokratskih institucija u Srbiji je u iskušenju zbog polarizacije. Potrebna je sveobuhvatna reforma izbornog zakona i jasna podjela između stranke i države.

Više napora od Srbije se traži i u vladavini prava, nepristranosti i efikasnosti sudstva. Posebno se navodi da Srbija mora pokazati veću odlučnost za procesuiranje ratnih zločina. Primjećuje se da se sudovi suzdržavaju od dizanja optužnica protiv osoba visokog profila. Također se navodi da je u suradnji s Hrvatskom i Kosovom oko slučajeva ratnih zločina bilo malo napretka.

Izvješće kritizira Srbiju i zbog toga što brojne političke stranke, političari i mediji daju javni prostor osuđenim ratnim zločincima i nastavljaju bez ikakvih posljedica negirati zločine, uključujući i genocid u Srebrenici.

Antagonizam u odnosima s Hrvatskom

Oko pitanja nestalih navodi se da je Srbija nastavila, bez posljedica, raditi s međunarodnom komisijom za nestale i Crvenim križem, ali da nije bilo bilateralnih sastanaka s Republikom Hrvatskom od siječnja 2023. godine.

Oko odnosa s Hrvatskom u izvješću se spominju slučajevi protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije s optužbama da su bili prijetnja sigurnosti.

U poglavlju gdje se govori o odnosima sa susjedima, navodi se da su s Hrvatskom odnosi i dalje obilježeni antagoničnim ad hoc javnim prepucavanjima i diplomatskim notama. Srbija je protjerala nekoliko hrvatskih državljana sa sumnjama da predstavljaju opasnost. Ipak, suradnja oko energetike ostala je efikasna.

Srbija je oštre kritike dobila i oko odnosa s Kosovom, ali i Kosovo je po pitanju ispunjavanja obveza iz sporazuma postignutih tijekom dijaloga kojim posreduje EU dobilo kritike.

Komisija navodi da su politička situacija i na Kosovu i u Srbiji imale posljedice i po proces normalizacije odnosa i ispunjavanju obveza iz sporazuma. Pozvala je i Srbiju i Kosovo da ispune bez kašnjenja Sporazum iz Bruxellesa iz 2023. godine i aneks o implementaciji iz Ohrida iste godine, uz upozorenja da je to jedan od ključnih uvjeta na putu prema EU.

Četiri godine od otvaranja poglavlja

Srbija se posebno kritizira jer nije poduzela mjere protiv odgovornih za napad u selu Banjska na sjeveru Kosova, da ne poštuje obvezu da se ne protivi integraciji Kosova u međunarodne organizacije te da je povlačenje Srba iz kosovskih institucija na sjeveru Kosova bilo „grubo nazadovanje“ u ispunjavanju uvjeta iz dijaloga. Ipak, pozdravlja se to što su Srbi na Kosovu sada sudjelovali na parlamentarnim i lokalnim izborima na Kosovu i vidi se to kao početak njihova vraćanja u kosovske institucije gdje bi trebali, sukladno sporazumima, djelovati u skladu sa zakonskim okvirima Kosova.

Čak i uz ovakav negativan izvještaj o Srbiji, očekuje se da će Komisija potvrditi da Srbija i dalje ispunjava tehničke uvjete za otvaranje clustera 3 u pristupnim pregovorima s EU. Ali teško je očekivati da će to proći u Vijeću. Prošlo je već četiri godine otkako je Srbija otvorila neko poglavlje u tim pregovorima.

(slobodna-bosna.ba)

PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić, tijekom posjeta Taškentu, rekao je da je Uzbekistan “zemlja budućnosti” i naglasio kako se Srbija mora pozicionirati za suradnju s državama koje bilježe brz ekonomski rast, piše RTS.

“Najsnažniji dojam na mene, a vjerujem i na sve vas, ostaje strahovit napredak Uzbekistana – nevjerojatan napredak. Prošle godine stopa rasta iznosila je 6,5 posto, a ove će vjerojatno biti i veća. U prva tri kvartala već je dosegnuto 7,6 posto”, rekao je Vučić, dodavši da je riječ o zemlji mladih, s obzirom na to da je 60 posto stanovništva mlađe od 30 godina.

Najavio je da se početkom 2026. godine u Beogradu očekuje posjet uzbekistanskog predsjednika Šavkata Mirzijojeva, kada bi trebalo započeti i strateško partnerstvo.

“To će biti početak našeg strateškog partnerstva. Pripremit ćemo najvažnije dokumente koji će biti temelj za unaprjeđenje suradnje”, poručio je Vučić.

“Znam da ljude u Srbiji ovakve teme ne zanimaju uvijek dovoljno, ali ovo je naša budućnost. Ovo su zemlje koje strahovito brzo rastu i ovdje moramo pozicionirati Srbiju”, naglasio je.

“Nas računaju u Europu iako nismo dio Europske unije”

Poseban dojam na srbijansko izaslanstvo ostavio je park informacijskih tehnologija, za koji je Vučić rekao da pokazuje ogromna ulaganja Uzbekistana u znanje i razvoj. Ono što ga je, kako kaže, posebno fasciniralo jest radni elan i disciplina građana.

“Oni, za razliku od Europljana – a nas računaju u Europu iako nismo dio Europske unije – ne traže da što manje rade, a da što više budu plaćeni. Ovi ljudi žele raditi što više, imaju to ‘tigrovo oko’ i jasno vide da svojim radom mogu sve nas prestići”, istaknuo je predsjednik Srbije.

Dodao je da Srbija, iako neće lako promijeniti svoj mentalitet, može učiti od takvih partnera i iskoristiti tu energiju za dobrobit svojih građana. Kao primjer dobre prakse naveo je uzbekistanski model centralizirane javne nabave, koji je donio velike uštede i koji Srbija planira proučiti.

(index.hr)