Unsko-sanski kanton i Grad Bihać oprostili su se od Tonija Megglea, vlasnika i direktora Meggle Grupe, koji je preminuo u 94. godini života.
Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić uputio je posljednji pozdrav ovom poslovnom vizionaru, zahvalivši mu na doprinosu razvoju mljekarske industrije i pozicioniranju Krajine kao vodećeg proizvođača mlijeka u Bosni i Hercegovini. Istakao je da je Unsko-sanski kanton zahvalan čovjeku koji je Bihaćku mljekaru uveo u Meggle grupu, čime je direktno doprinio razvoju privrede u ovom dijelu BiH.
Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić također je izrazio tugu zbog smrti počasnog Bišćanina, naglasivši da je Toni Meggle bio istinski prijatelj Bihaća i primjer uspješnog investitora. „Otvorenjem fabrike 2002. godine, zapošljavanjem stotina naših sugrađana, saradnjom s farmerima i brigom za lokalnu zajednicu u cjelini, Toni Meggle je pozicionirao Bihać kao grad s važnom prerađivačkom djelatnošću i primjerom uspješne saradnje lokalne zajednice i stranih investitora“, naveo je Sedić.
U ime građana Bihaća i Unsko-sanskog kantona, upućeno je iskreno saučešće porodici Meggle, saradnicima i zaposlenicima ove renomirane kompanije.
Dana 30.10.2025. godine završena je operativna akcija „ISTOK SWOT“, koju su uspješno proveli policijski službenici pet policijskih agencija i Službe za poslove sa strancima, uz operativnu podršku Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH). Akcija se realizirala pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona.
Cilj akcije je lociranje, identifikacija i lišenje slobode članova organiziranih kriminalnih grupa koje čine migranti porijeklom iz Afganistana, a koji se dovode u vezu sa izvršenjem najtežih krivičnih djela – otmica, razbojništava, iznuda i drugih krivičnih djela počinjenih na štetu drugih migranata koji pokušavaju preći državnu granicu Bosne i Hercegovine u namjeri odlaska prema zemljama zapadne Evrope.
U provođenju akcije učestvovalo je oko 300 policijskih službenika i uposlenika iz sljedećih institucija:
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA),
Granična policija Bosne i Hercegovine,
Federalna uprava policije,
Služba za poslove sa strancima,
Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo,
Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.
Operativne aktivnosti provedene su na području općine Velika Kladuša, gdje je pregledano oko 30.000 kvadratnih metara površine terena, uključujući šumske i nepristupačne lokacije koje migranti koriste za privremeni boravak i skrivanje. Tokom akcije zatečeno je oko 50 stranih državljana – migranata bez propisane dokumentacije, od kojih je 10 predato Službi za poslove sa strancima radi daljnjeg postupanja.
Uz podršku Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, izvršen je pregled osam privrednih subjekata – prenoćišta na području navedenih općina radi kontrole zakonitosti poslovanja i eventualnog pružanja smještaja licima bez odobrenja boravka. Također, izvršena je kontrola 70 vozila koja su se kretala u zoni operativnog djelovanja, s ciljem otkrivanja i sprječavanja organizovanog krijumčarenja migranata i drugih nezakonitih aktivnosti.
U sklopu akcije, na području grada Bihaća, jedan državljanin Afganistana inicijala M.K. lišen je slobode, a koji je označen kao prijetnja po sigurnost Bosne i Hercegovine, te se trenutno nalazi pod kontrolom Službe za poslove sa strancima, koja poduzima dalje mjere u skladu sa zakonskim ovlaštenjima.
Ova zajednička akcija predstavlja rezultat višegodišnjeg predanog rada i saradnje Uprave policije MUP-a Unsko-sanskog kantona sa drugim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini, što potvrđuje njen status pouzdanog i ravnopravnog partnera u provođenju zakona i zaštiti sigurnosti građana.
„Ova akcija je dokaz da zajedničkim djelovanjem policijskih agencija možemo efikasno odgovoriti na najsloženije sigurnosne izazove, zaštititi građane i očuvati stabilnost Unsko-sanskog kantona i Bosne i Hercegovine u cjelini,“ izjavio je Amel Kozlica, direktor Uprave policije MUP-a Unsko-sanskog kantona.
Uprava policije MUP-a Unsko-sanskog kantona izražava zahvalnost Federalnom štabu civilne zaštite, BHMAC-u, Domovima zdravlja Bužim i Velika Kladuša, Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, te Policiji Republike Hrvatske na pruženoj podršci i saradnji tokom realizacije ove složene operativne akcije.
U svrhu unapređenja turističke ponude gradova i općina, Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona dodijelilo je, po Javnom pozivu, Gradu Bihaću 40.000 KM u okviru Grantovi nižim nivoima vlasti.
Ovim sredstvima resorno ministarstvo sufinancira organizaciju manifestacija “Winter Park”, “Jesen na Gelenderima”, “Bihaćko ljeto”, “Doček Nove godine” i “Ulicom Bišća”.
„Stava sam da je suradnja lokalnih i kantonalnih vlasti ključna za razvoj Bihaća. Zahvalni smo na podršci koja će nam omogućiti da kvalitetnije organiziramo događaje koji su brend našeg grada i koji privlače posjetitelje tokom cijele godine“, kazao je gradonačelnik Elvedin Sedić.
Prilikom potpisivanja ugovora, ministrica privrede, Samra Mehić, istaknula je da je za ovu namjenu izdvojeno ukupno 280.226 KM, a što potvrđuje jasnu opredijeljenost resornog ministarstva da kontinuirano pospješuje sve segmente privrede, uključujući i turističke sadržaje.
(Grad Bihać)
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) realizovali su operativnu akciju “Skok” na području Unsko-sanskog kantona (USK) u sklopu koje je oduzeto pola kilograma opojne droge skank.
Izvršen je pretres dva putnička motorna vozila te je pronađeno i oduzeto pola kilograma suhe zeljaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu skank.
Nad jednom osobom je izvršena kriminalistička obrada zbog osnova sumnje da je počinila krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.
Navedene aktivnosti realizovane su po usmenom nalogu Suda Bosne i Hercegovine pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine a u saradnji sa policijskim službenicima Granične policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.
(klix.ba)
Ministar finansija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić komentarisao je jučerašnju odluku o glavnom pregovaraču s Evropskom unijom koja je donesena na hitnoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH, a koja se odnosi na to da bi zastupnici iz ovog doma trebali formirati ured i imenovati pregovarača.
Ova odluka usvojena je glasovima zastupnika stranaka Trojke, SDA i njenih partnera te glasovima opozicije iz Republike Srpske.
Amidžić je u komentaru kazao kako je večeras u njegovoj zgradi sjednica skupštine zajedničkih etažnih vlasnika i da “isto biraju glavnog pregovarača”.
“Nismo se još između sebe mi stanari dogovorili ko će biti glavni pregovarač, ali mislim da ćemo večeras izaći sa stavom. Možda to bude komšija Marko”, kazao je.
Onda je u nešto ozbiljnijem tonu kazao da Predstavnički dom PS BiH nije tijelo koje treba birati glavnog pregovarača BiH sa EU.
“Kad je u pitanju glavni pregovarač, odluku donosi Vijeće ministara po sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Kad je Vijeće ministara donosilo odluku, formiralo je kancelariju i pored formirane kancelarije rekao ko je glavni pregovarač. Oni (Trojka i opozicija iz RS-a op. a.), pošto jedinu većinu imaju u Predstavničkom domu, kao što ja imam u svojoj skupštini zajedničkih etažnih vlasnika, sazivaju Predstavnički dom i tu se dogovaraju ko će biti glavni pregovarač. E, ja ću večeras na skupštini ZEV-a se dogovoriti ko će biti glavni pregovarač BiH sa EU”.
Kasnije je rekao da je to politički plitko jer EU put podrazumijeva usvajanje zakona.
“Zakoni na nivou institucija BiH se ne mogu usvojiti bez glasova SNSD-a. To je tako do 2026. godine. I vi kao hoćete da preskočite SNSD i HDZ. Što? To su gluposti. To vam pokazuje šta je BiH. Ništa. Ljudi neće da prihvate činjenice. Ukidanje sankcija je poziv na razum u BiH. To je poruka da ovdje postoje tri naroda i da se moraju dogovoriti”, rekao je.
(klix.ba)
Portal BiscaniNET snima posebnu 90-minutnu emisiju posvećenu jednom od najvećih sportskih simbola grada – NK Jedinstvu Bihać. Emisija pod nazivom „Jedinstvo kroz vrijeme“ već je u procesu snimanja i donosi autentičnu priču o decenijama ponosa, uspjeha i emocija koje su oblikovale generacije navijača i igrača.
Ovaj projekt oživjet će duh vremena kada je Bihać živio za fudbal – od ispunjenih tribina do istorijskih utakmica koje su Jedinstvo učinile prepoznatljivim širom Bosne i Hercegovine, pa i van njenih granica.
U emisiji će, između ostalog, biti prikazane arhivske snimke, autentične priče aktera zlatnih godina kluba, te dosad neispričane anegdote iz svlačionice i s tribina. Mnoge tadašnje zvijezde Jedinstva već su se odazvale pozivu redakcije, a njihove ispovijesti i prisjećanja na trenutke koji su obilježili sportsku historiju Bihaća, publika će uskoro moći vidjeti u cjelini.
Voditelj emisije je Mahir Midžić, veliki poznavalac sporta i historije NK Jedinstvo. Uz podršku cijelog tima BiscaniNET-a, Midžić će publici donijeti emotivno, ali i informativno putovanje kroz vrijeme, koje će podsjetiti zašto je ovaj klub mnogo više od sportskog kolektiva – simbol grada i Krajine.
Emisija „Jedinstvo kroz vrijeme“ bit će premijerno prikazana uskoro – a do tada, ostanite uz BiscaniNET, jer vas očekuje priča koju Bihać dugo pamti.
(Informativna vijest objavljena u sklopu projekta “Promocija lokalnih priča Unsko sanskog kantona” Projekat je sufinansiran od strane Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK)
Masovni protesti ultraortodoksnih Jevreja (Haredi) održani su danas u Jerusalemu zbog regrutacije u Izraelske obrambene snage (IDF).
Protest je završio tragedijom i sukobima s policijom. Petnaestogodišnji dječak poginuo je nakon što je pao s nedovršene zgrade na kojoj se nalazila grupa demonstranata. Na teren su odmah izašli bolničari i policija.
Foto: Reuters
Iako su organizatori pozvali okupljene da se mirno raziđu, stotine demonstranata ostale su u blizini ulaza u grad, gdje je došlo do sukoba s policijom.
NOW: Massive crowds at Ultra-Orthodox Jews (Haredim) protest against military conscription in Jerusalem. pic.twitter.com/y96s11z1y3
Saša Magazinović, zastupnik SDP u Predstavničkom domu PS BiH (Foto: S. S./Klix.ba)
Zastupnici stranaka Trojke (SDP, NiP, NS) su pripremili amandman na prijedlog budžeta institucija Bosne i Hercegovine prema kojem bi, ako bi bio usvojen, uposlenici institucija BiH dobili jednokratnu uplatu od 1.800 KM.
Riječ je o prijedlogu sličnom onom zastupnika SNSD-a, koji su predložili da se uposlenicima institucija BiH uplati po 1.000 KM jednokratne pomoći.
Službeno objašnjenje SNSD-a bilo je da se ovim kompenzira činjenica da su, zbog neusvajanja budžeta, uposlenicima institucija BiH plate obračunate na osnovu prošlogodišnje osnovice od 600 KM.
Sredstva za ovu namjenu, za koju su procijenili da bi iznosila 35,5 miliona KM, preusmjerili bi od prijedloga finansiranja sedam institucija kulture i povećanja budžeta Ministarstva odbrane BiH.
Podsjetimo, budžet BiH je usvojen u Predstavničkom domu u prvom čitanju, a danas se očekuje i hitna sjednica ovog doma kako bi se raspravljalo o amandmanima.
U međuvremenu, planirana je i sjednica gdje bi se raspravljalo o prijedlogu da se Ured glavnog pregovarača osnuje kroz Predstavnički dom PS BiH, te da se u ovom tijelu i bira glavni pregovarač i njegovi zamjenici.
Ovogodišnje izvješće o napretku Srbije, koji će Europska komisija usvojiti u utorak u okviru paketa proširenja, bez sumnje će biti najnegativnije otkako je Srbija počela svoj put prema članstvu u EU. Od kritika za anti-EU retoriku, prekomjernu uporabu sile od strane policije, nespremnosti za procesuiranje ratnih zločina, neispunjavanja obveza iz sporazuma s Kosovom, prijetnji i zastrašivanja novinara i predstavnika civilnog društva do nazadovanja na području slobode izražavanja, redaju se kritike prema Srbiji u nacrtu izvješća o napretku u koji je Jutarnji list imao uvid.
Paket proširenja trebao bi se usvojiti na sastanku kolegija Europske komisije u utorak, 4. studenoga. Dok će iz tih dokumenata biti vidljiv značajan napredak Albanije i Crne Gore, stagnacija ili mali napredak drugih, izvješće za Srbiju sadrži najviše kritika i loših ocjena.
U izvješću se navodi da Srbija „tek treba dokazati političku volju“ oko EU integracija. Europska komisija smatra da duboka društvena polarizacija, kao i stalna anti-EU retorika, idu protiv ovog cilja. Izražava se zabrinutost i zbog odnosa vlasti prema nevladinom sektoru. Dio udruga civilnog društva je prestao surađivati s vlastima, što ometa inkluzivnost procesa proširenja u slučaju Srbije.
Korupcija, verbalni napadi, uporaba sile…
Nacrt izvješća spominje i pad nadstrešnice u Novom Sadu prije godinu dana i navodi kako je taj incident prouzročio masovne blokade i prosvjede protiv korupcije i percipirane neodgovornosti vlasti. Komisija ocjenjuje da je taj incident produbio društvenu i političku polarizaciju u Srbiji.
Nedovoljan napredak Srbija je napravila i po pitanju demokracije. Izvješće navodi da je posebno važno sada postići značajan napredak u izbornoj reformi, u potpunosti ispuniti sve smjernice koje su međunarodni promatrači uputili nakon zadnjih izbora i to prije budućih izbora.
Komisija smatra da se u Skupštini Srbije ne vodi prava javna demokratska debata, da je premali broj sastanaka, da su debate obilježene tenzijama između vlasti i oporbe te da se kažnjavanje zastupnika zbog njihovog ponašanja ne provodi jednako. Prema ovom tekstu, sve su teži uvjeti za djelovanje civilnog društva u Srbiji, a bilježe se intenzivni verbalni napadi na predstavnike civilnog društva, uključujući i od visokih dužnosnika.
Europska komisija navodi da, iako Srbija ima zakone i okvir koji omogućuju slobodu okupljanja, u praksi nije uvijek zajamčena sigurnost prosvjednika. Navodi razna izvješća o tome kako je protiv prosvjednika korištena prekomjerna sila, a da se ti slučajevi nisu adekvatno istražili i prema počiniteljima nisu poduzete uvijek potrebne mjere.
Vanjski odnosi: Napretka uopće nema
Najviše je Srbija nazadovala po pitanju slobode medija, što EU smatra jednim od ključnih područja u demokratskom društvu i zemlji koja teži integraciji u EU.
“Srbija ima određenu razinu spremnosti u području slobode izražavanja. U proteklom vremenskom razdoblju koje obuhvaća izvješće bilo je nazadovanja, a uvjeti djelovanja medija i novinara su se ozbiljno pogoršali”, piše u nacrtu izvješća o Srbiji i posebno se spominju izjave vladinih dužnosnika o radu medija.
U borbi protiv organiziranog i ozbiljnog kriminala Srbija je postigla samo „ograničen napredak“, što je inače jako loša ocjena. A po pitanju vanjskih odnosa nije bilo uopće napretka.
Funkcioniranje demokratskih institucija u Srbiji je u iskušenju zbog polarizacije. Potrebna je sveobuhvatna reforma izbornog zakona i jasna podjela između stranke i države.
Više napora od Srbije se traži i u vladavini prava, nepristranosti i efikasnosti sudstva. Posebno se navodi da Srbija mora pokazati veću odlučnost za procesuiranje ratnih zločina. Primjećuje se da se sudovi suzdržavaju od dizanja optužnica protiv osoba visokog profila. Također se navodi da je u suradnji s Hrvatskom i Kosovom oko slučajeva ratnih zločina bilo malo napretka.
Izvješće kritizira Srbiju i zbog toga što brojne političke stranke, političari i mediji daju javni prostor osuđenim ratnim zločincima i nastavljaju bez ikakvih posljedica negirati zločine, uključujući i genocid u Srebrenici.
Antagonizam u odnosima s Hrvatskom
Oko pitanja nestalih navodi se da je Srbija nastavila, bez posljedica, raditi s međunarodnom komisijom za nestale i Crvenim križem, ali da nije bilo bilateralnih sastanaka s Republikom Hrvatskom od siječnja 2023. godine.
Oko odnosa s Hrvatskom u izvješću se spominju slučajevi protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije s optužbama da su bili prijetnja sigurnosti.
U poglavlju gdje se govori o odnosima sa susjedima, navodi se da su s Hrvatskom odnosi i dalje obilježeni antagoničnim ad hoc javnim prepucavanjima i diplomatskim notama. Srbija je protjerala nekoliko hrvatskih državljana sa sumnjama da predstavljaju opasnost. Ipak, suradnja oko energetike ostala je efikasna.
Srbija je oštre kritike dobila i oko odnosa s Kosovom, ali i Kosovo je po pitanju ispunjavanja obveza iz sporazuma postignutih tijekom dijaloga kojim posreduje EU dobilo kritike.
Komisija navodi da su politička situacija i na Kosovu i u Srbiji imale posljedice i po proces normalizacije odnosa i ispunjavanju obveza iz sporazuma. Pozvala je i Srbiju i Kosovo da ispune bez kašnjenja Sporazum iz Bruxellesa iz 2023. godine i aneks o implementaciji iz Ohrida iste godine, uz upozorenja da je to jedan od ključnih uvjeta na putu prema EU.
Četiri godine od otvaranja poglavlja
Srbija se posebno kritizira jer nije poduzela mjere protiv odgovornih za napad u selu Banjska na sjeveru Kosova, da ne poštuje obvezu da se ne protivi integraciji Kosova u međunarodne organizacije te da je povlačenje Srba iz kosovskih institucija na sjeveru Kosova bilo „grubo nazadovanje“ u ispunjavanju uvjeta iz dijaloga. Ipak, pozdravlja se to što su Srbi na Kosovu sada sudjelovali na parlamentarnim i lokalnim izborima na Kosovu i vidi se to kao početak njihova vraćanja u kosovske institucije gdje bi trebali, sukladno sporazumima, djelovati u skladu sa zakonskim okvirima Kosova.
Čak i uz ovakav negativan izvještaj o Srbiji, očekuje se da će Komisija potvrditi da Srbija i dalje ispunjava tehničke uvjete za otvaranje clustera 3 u pristupnim pregovorima s EU. Ali teško je očekivati da će to proći u Vijeću. Prošlo je već četiri godine otkako je Srbija otvorila neko poglavlje u tim pregovorima.
