Glavni odbor SNSD-a usvojio je na današnjoj sjednici zaključke koji su predloženi na sjednici Predsjedništva ove stranke, kojima se odbacuje presuda Suda BiH protiv predsjednika Republike Srpske i predlaže formiranje Vlade nacionalnog jedinstva.

– Da li je normalno da prihvatimo da čovjek koga je izabrao narod u Republici Srpskoj više nije predsjednik. Kao partija ne možemo to prihvatiti. Nekima je to prihvatljivo, ali mi to ne možemo prihvatiti, rekao je generalni sekretar SNSD, Srđan Amidžić nakon sjednice Glavnog odbora.

Amidžić je naveo da kao partija takođe ne mogu prihvatiti da pojedinac, i da nije stranac, ima pravo odlučivati o sudbini kako kaže, svih nas koji živimo tu.

– Nudimo vladu nacionalnog jedinstva. Hoće neko iz opozicije da bude premijer, hoće neko da bude ministar, hoće ministarstvo koje vodim ja. Evo izvolite. Nije nikakav problem. Imate priliku da preuzmete te funkcije. Stalno se stvara slika kako SNSD te funkcije ne prepušta, kažite koje funkcije želite, recite, dobit ćete i napravićemo jednu vladu koja će pružiti snažan odgovor kakav smo pružili Lajčaki kada je morao da povuče odluku, rekao je Amidžić.

Željka Cvijanović je istakla da je SNSD čvrsto uz Dodika.

– Ovaj složen politički trenutak zahtjeva složeno političko razmišljanje. Izrazili smo jasno svoj stav koji pokazuje otpor prema politički motivisanoj odluci. Građani Republike Srpske žele da vide jedinstvo i da je SNSD ponudio političkim subjektima zajednički nastup. To bi predstavljala vlada nacionalnog jedinstva. To je formula koja bi pokazala odgovornost i stav svih nas – rekla je Cvijanovićeva.

(Vijesti.ba)

Švicarski list Neue Zuercher Zeitung (NZZ) analizirao je drugostepenu presudu predsjedniku RS Miloradu Dodiku i moguće implikacije koje mogu uslijediti.

– Godinama lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, izaziva političke tenzije i potresa temelje države Bosne i Hercegovine. Sada je sud donio presudu protiv njega i formalno mu oduzeo funkciju. Ipak, ključno pitanje ostaje: mogu li se bosanske državne institucije zaista izboriti s njegovim otporom.

Ova presuda potencijalno označava prekretnicu u političkoj borbi unutar BiH, ali i dalje je neizvjesno hoće li Dodik, koji uživa snažnu podršku u entitetu RS, priznati autoritet suda i odluku provesti u praksi – piše NZZ.

– Mnogi posmatrači se pitaju da li institucije države imaju dovoljno kapaciteta – i političke volje – da sprovedu presudu protiv jednog od najutjecajnijih i najkontroverznijih političara u zemlji.

U petak je Apelacioni sud Bosne i Hercegovine potvrdio presudu protiv Milorada Dodika zbog separatističkih aktivnosti, čime je presuda postala pravosnažna. Dodik mora provesti godinu dana u zatvoru – osim ako ne zatraži da mu se kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom – te gubi funkciju predsjednika RS, entiteta u Bosni i Hercegovini s većinski srpskim stanovništvom. Također mu se zabranjuje obavljanje bilo kakve javne funkcije u trajanju od šest godina – pojašnjava NZZ.

Prijevremeni izbori

Prema prvim informacijama, kako navodi NZZ, Centralna izborna komisija BiH planira raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS.

– U praksi, međutim, ostaje da se vidi hoće li Dodik priznati presudu i povući se s funkcije, ili će – kao što je u prošlosti već činio – nastaviti osporavati nadležnost državnih institucija, pozivajući se na entitetsku autonomiju i vlastitu političku moć u RS. Time BiH ponovo ulazi u period političke neizvjesnosti i potencijalne institucionalne blokade – ocjenjuje NZZ.

Dodik i dalje prkosan: Hoće li krenuti putem eskalacije?

Milorad Dodik se i nakon presude drži prkosnog tona, navode dalje. U petak poslijepodne pojavio se pred novinarima u Banjoj Luci, zajedno sa svojim advokatima i stranačkim kolegama. Tamo je izjavio: “Ne priznajem ovu političku presudu”. Optužio je Evropsku uniju da stoji iza svega, tvrdeći da ona pokušava nadoknaditi svoju nemoć u Gazi, Ukrajini i pred američkim carinskim mjerama. Dodao je i da je bosanskohercegovačko pravosuđe “pod uticajem (bošnjačkih) muslimana”. Ako Centralna izborna komisija BiH zaista raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, Dodik je zaprijetio da će “poslati policiju ispred biračkih mjesta”. Ipak, nakon skoro trideset godina na čelu svoje stranke i, uz manje prekide, na vlasti u RS, Dodik djeluje uzdrmano – pojašnjava NZZ.

Moguća eskalacija

Prema mišljenju stručnjaka za Balkan Adnana Ćerimagića, presuda je Dodika djelimično iznenadila, što se vidi po njegovim kontradiktornim izjavama. U istoj izjavi u kojoj odbacuje presudu, Dodik kaže da bi NSRS trebala odlučiti o održavanju izbora. Također, naglašava da presuda “ne zabranjuje” da ostane predsjednik svoje stranke, te najavljuje da će se ponovo kandidirati za predsjednika RS nakon šest godina. Ćerimagić zaključuje: “Trenutno se čini da ni sam Dodik ne zna u kojem smjeru će ići i ostavlja sve opcije otvorene” – navodi se dalje u članku.

Cilj: Oslabiti državu

Dodik, smatra Ćerimagić, ima nekoliko potencijalnih načina da situaciju dodatno eskalira, s glavnim ciljem da prikaže “državne institucije BiH kao nemoćne. Sličan scenarij već se dogodio ovog proljeća, kada je protiv Dodika izdat nalog za hapšenje, jer se nije pojavio na sudu. Tada ga niti Granična policija BiH, niti policija RS nisu uhapsile, a državna policija nije imala mogućnost da ga privede.

Ćerimagić komentariše: “To je bio Dodikov trijumf. Pokazao je da je jači od države”.

Sada bi mogao pokušati nešto slično – “dozvoliti da ne dođe do zamjene zatvorske kazne novčanom”, što bi značilo da ga neko mora uhapsiti. Također bi mogao “realizirati prijetnju i rasporediti policiju na dan izbora”.

– Ne zna se hoće li zaista krenuti tim putem“, kaže Ćerimagić. “Ali, ako želi izazvati novu eskalaciju, to mu je sigurno jedna od opcija”.

Dodik pod pritiskom: Prijetnje bez pokrića, oslabljena podrška, sve veći međunarodni razdor

U proteklim godinama, navodi dalje NZZ, Milorad Dodik je više puta najavljivao velike i provokativne poteze – među njima i otcjepljenje RS i njeno ujedinjenje sa Srbijom. Međutim, mnoge od njegovih prijetnji ostale su samo riječi. Prema riječima analitičara Adnana Ćerimagića, “Šta Dodik zaista sprovede u djelo zavisi od toga ko ga podržava – i ko vrši pritisak na njega”.

Oslabljena podrška među građanima RS

Dodikova pozicija unutar RS sve više slabi. Na izborima 2022. godine pobijedio je veoma tijesno, i to pod ozbiljnim optužbama za izbornu krađu. Kada je na proljeće pozvao bosanske Srbe da napuste institucije državne vlasti, većina ih je taj poziv jednostavno ignorisala – što ukazuje na sve manju moć njegovih prijetnji.

Podijeljena opozicija

Politička opozicija u RS je duboko podijeljena. Neki opozicioni lideri podržavaju prijevremene izbore, vjerovatno u nadi da bi mogli iskoristiti Dodikovu slabost i doći na vlast. Drugi, međutim, staju na Dodikovu stranu i najavljuju bojkot eventualnih izbora, svrstavajući se protiv institucija BiH.

Miješanje iz susjedstva i inostranstva

Reakcije iz regiona i šire dodatno komplikuju situaciju.

Hrvatska i hrvatski političari u BiH, koji su se ranije često svrstali uz Dodika protiv sarajevskog političkog establišmenta, priznali su presudu i pozvali Dodika da učini isto. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dugogodišnji saveznik Dodika, odbacio je presudu, nazvavši je “nedemokratskom” i “neustavnom”, te ocijenio da je ona usmjerena “protiv RS i srpskog naroda u cjelini”. Mađarski premijer Viktor Orban također je stao uz Dodika. Na društvenoj mreži X, 1. avgusta, presudu je nazvao “pravosudnim lovom na vještice”, potvrđujući time Budimpeštu kao snažnog saveznika lidera RS.

Dodik se sada nalazi u “najvećoj političkoj i pravnoj krizi svoje karijere”, piše dalje, sa sve manjom podrškom kod kuće i pojačanim pritiscima iz regiona i međunarodne zajednice. Njegovi sljedeći koraci – povlačenje, eskalacija ili kalkulisano zadržavanje pozicija – mogli bi imati ozbiljne posljedice ne samo za RS, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Dodik i nada u Trumpa: Između prijetnji i pravnih manevara

I dok prijeti eskalacijom i mobilizacijom policije, Milorad Dodik paralelno traži “pragmatične izlaze i moguće političke dogovore” kako bi se izvukao iz pravne i političke krize. Jedna od njegovih glavnih nada trenutno leži u “povratku Donalda Trumpa” na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pismo Trumpu – simbolični potez?

Dodik je najavio da će “zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH” uputiti pismo bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Koliko će se Trump, koji se suočava s vlastitim krizama i pravnim izazovima u SAD-u, “zapravo baviti Bosnom i Hercegovinom”, ostaje vrlo neizvjesno.

Uprkos njegovim nadanjima, važno je napomenuti da su “SAD više puta uvele sankcije Dodiku i članovima njegove porodice”, zbog “korupcije i politike destabilizacije” u Bosni i Hercegovini. Njegova nada u Trumpa više djeluje kao “politička poruka domaćoj publici i saveznicima”, nego kao realna diplomatska strategija.

Selektivni odnos prema pravosuđu

Dodik često “napada pravosudne institucije” kada mu presude ne idu u korist, nazivajući ih političkim i etnički pristrasnim. Međutim, “kada mu pravna sredstva mogu poslužiti kao sredstvo odlaganja ili manevrisanja”, spremno ih koristi.

Tako i sada najavljuje da će “uložiti žalbu Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine” na presudu kojom mu je izrečena zatvorska kazna i zabrana političkog djelovanja. Ukoliko ta žalba ne uspije, Dodik planira slučaj “iznijeti pred Evropski sud za ljudska prava” u Strazburu.

Dodik balansira između “prijetnji institucionalnim blokadama”, “pravnim manevrima” i “međunarodnim vezama”, pokušavajući zadržati svoju političku poziciju uprkos rastućoj unutrašnjoj i vanjskoj izolaciji. Iako priželjkuje promjenu globalnih odnosa, konkretno u SAD-u, njegova trenutna snaga sve više zavisi od toga “koliko mu se institucije u BiH i međunarodna zajednica zaista suprotstave” – zaključuje švicarski NZZ.

(Vijesti.ba)

Nedopustivo je miješanje režima Aleksandra Vučića u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine a pogotovo u njen pravosudni sistem.

Poručili su ovo u svojoj reakciji iz Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES).

“Upravo je takva politika iz Beograda dovela do krvoprolića 1990-tih, prouzrokujući agresiju na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i na kraju protjerivanjem Albanaca sa Kosova. Ta ista politika je počinila i genocid u Srebrenici, a sebe okrunila međunarodnom presudom da je prva država na svijetu koja je prekršila Konvenciju o genocidu iz 1948. godine”, navode.

Dodaju da lekcije iz bliske historije očigledno nisu naučene pa Vučić nastavlja podsticati etničke podjele u vlastitoj zemlji između Bošnjaka i Srba, te dizati tenzije sa Bosnom i Hercegovinom.

“Jasno je da se u ovom momentu radi o skretanju pažnje sa problema koje njegov režim ima sa vlastitim narodom koji mjesecima traži promjene vladajućih struktura”, kažu iz IGES-a i zaključuju:

“Stav Aleksandra Vučića o presudi Miloradu Dodiku i njenom izvršenju za Bosnu i Hercegovinu nema nikakvu institucionalnu težinu niti pravnu relevantnost. No, historijsko iskustvo nas uči da se izjave iz Beograda nikada ne smiju uzimati olahko, posebno kada dolaze iz političkog establišmenta koji sistematski destabilizira regionalnu sigurnosnu arhitekturu na Zapadnom Balkanu”.

(Vijesti.ba)

Nakon što je osuđeni Milorad Dodik kritikovao Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine zbog odluke da prihod od prodaje publikacije o Sarajevskoj hagadi bude usmjeren kao pomoć narodu Palestine, iz ove institucije stigao je odgovor u vidu poziva, ali i lekcije.

U saopćenju objavljenom nakon Dodikove izjave na društvenoj mreži X, iz Zemaljskog muzeja su prvo zahvalili na tačnom navođenju punog imena institucije – !Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine! – što, kako su naveli, nije uobičajena praksa.

U nastavku su Dodiku uputili poziv da posjeti muzej i lično se uvjeri u način na koji se čuva i prezentira Sarajevska hagada, kao i drugo kulturno, historijsko i prirodno naslijeđe svih naroda Bosne i Hercegovine.

“Pozivamo gospodina Milorada Dodika da posjeti Zemaljski muzej BiH, kako bi iz prve ruke mogao vidjeti nivo brige i zaštite Sarajevske hagade, ali i ostalih dragocjenosti koje baštinimo”, naveli su iz ove ustanove.

Uz poziv, ponuđen je i odgovor na Dodikovu zabrinutost u vezi sredstava od prodaje publikacije “Sarajevska hagada – povijest i umjetnost”.

“Ako se gospodin Dodik odluči za kupovinu primjerka publikacije, garantujemo da sredstva od te konkretne kupovine neće biti usmjerena kao pomoć palestinskom narodu, već isključivo za pripremu i štampanje drugog izdanja, s obzirom da je prvo gotovo rasprodano”, poručili su iz muzeja.

Podsjećamo, Dodik je manipulativno, ostvarenju određenih političkih poena, prethodno objavio da smatra kako se radi o zloupotrebi jevrejske kulturne baštine u političke svrhe, tvrdeći da je riječ o “kontinuitetu netrpeljivosti prema Jevrejima“.

On je tada istakao da RS “snažno odbacuje takav potez”.

(Vijesti.ba)