Na današnjoj sjednici Upravnog odbora Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću donesena je odluka o imenovanju dr. Amela Kardaševića za vršioca dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove.

Dosadašnji direktor, dr. Hajrudin Havić, kadar stranke PoMAK, završio je svoj mandat, dok je novi vršilac dužnosti imenovan na prijedlog stranke Narod i Pravda (NiP).

Dr. Amel Kardašević, specijalista urolog, rođen je 10. februara 1975. godine u Ključu. Srednju medicinsku školu završio je 1993. godine u Bihaću, a diplomirao na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2003. godine, smjer opšta medicina. Specijalistički ispit iz urologije položio je 2010. godine, dok je magistarski rad odbranio 2016. godine na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci, na temu benigne prostatične hiperplazije i erektilne disfunkcije.

Zaposlen je u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ kao specijalista urolog, a od 2019. godine angažovan je i kao viši asistent na predmetu Hirurgija/Hirurgija sa njegom na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

U političkom angažmanu, Kardašević je bio kandidat za Gradsko vijeće Bihaća na lokalnim izborima 2020. godine ispred stranke A-SDA, na rednom broju 14. Tada je u predstavljanju njegove kandidature stranka navela:

„Skromnost, marljivost, umjerenost, ljubaznost su vrline velikih ljudi, a mi imamo takve.“

Ovim imenovanjem Kantonalna bolnica Bihać dobila je novog čelnika koji će u narednom periodu privremeno obavljati funkciju direktora do okončanja redovne konkursne procedure.

Hladnije vrijeme donosi povratak u zatvorene prostore i podsjetnik da pušenje u njima više nije dozvoljeno. Kako se društveni život polako seli unutra, pravo je vrijeme da se prisjetimo šta Zakon o zabrani pušenja zapravo znači za građane i ugostitelje.

U nastavku donosimo odgovore na tri najčešće postavljana pitanja – i odgovore na njih.

1. Šta je zabranjeno, a šta nije?

Zakon zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim prostorima, uključujući ugostiteljske objekte, poslovne prostore i institucije.
Pušenje se definiše kao radnja koja dovodi do sagorijevanja duhanskih proizvoda i oslobađanja dima koji se udiše – što znači da zabrana obuhvata klasične i elektronske cigarete.

Međutim, bezdimni duhanski proizvodi – poput uređaja koji zagrijavaju, ali ne sagorijevaju duhan, kao i duhan za žvakanje ili oralnu upotrebu – nisu obuhvaćeni zabranom jer ne stvaraju dim.
Dakle, njihova upotreba dozvoljena je u zatvorenim prostorima.

2. Šta se mijenja za ugostitelje?

Pravilnik donosi jasne razlike u pravilima za lokale – zavisno od njihove veličine i ponude.

➡ Objekti do 50 m² koji služe samo piće:
Vlasnik odlučuje hoće li prostor biti pušački ili nepušački. Ako dozvoli pušenje, mora imati ventilaciju, filtraciju zraka i uređaj koji prikazuje podatke o podtlaku.

➡ Objekti manji od 50 m² u kojima se služi i hrana:
Pušenje je potpuno zabranjeno, ali je dozvoljena upotreba bezdimnih proizvoda.

➡ Objekti veći od 50 m²:
Mogu imati poseban prostor za pušenje – između 10 m² i 20% ukupne površine – ali u tom dijelu nema hrane ni šanka.
U zonama gdje je pušenje zabranjeno, bezdimni proizvodi su i dalje dozvoljeni.

3. Kakve su kazne za kršenje zabrane?

Zakon predviđa stroge kazne:

• Građani: 100 KM ako zapale u prostoru gdje je pušenje zabranjeno.
• Ugostiteljski objekti i pravna lica: od 2.000 do 5.000 KM.
• Odgovorne osobe: od 300 do 1.000 KM.

Vlasnici objekata imaju obavezu opomenuti osobu koja puši, uskratiti joj uslugu i, po potrebi, zatražiti da napusti prostor.
Takođe, u prostorima gdje je pušenje zabranjeno nije dozvoljeno postavljati pepeljare.

Podsjetnik za kraj

Ova pravila ne znače kraj druženja, nego promjenu navika i korak ka zdravijem zraku za sve.
Više informacija dostupno u Pravilniku o uslovima za posebne prostore za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja Federalnog Ministarstva zdravstva.

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić danas je posjetio muftiju bihaćkog, hafiza Mehmeda-ef. Kudića. Tokom susreta razgovarano je o aktuelnim pitanjima u zajednici i saradnji kantonalne vlasti s Islamskom zajednicom u Bihaću.

Bihać je izgubio jednog od svojih istaknutih sportista i kulturnih djelatnika – Šefketa Nakića, koji je preminuo 2018. godine u 68. godini. Rođen u Velikoj Kladuši, Šefket je odrastao u Bihaću, gdje je proveo cijeli život i ostavio neizbrisiv trag.

Kako portal “Biscani.net” saznaje, Nakić je bio pionir karatea u našem gradu. Karate je za njega „pronašao njega, a ne obrnuto“ – svoju prvu ozbiljnu obuku započeo je u Zagrebu, a 1974. godine postao je majstor karatea. U Bihaću je osnovao klub „Tempo“, kasnije poznat i pod drugim imenima, kroz koji je generacijama mladih pružao priliku da uče i napreduju u ovom sportu. Njegova predanost karatee bila je više od sporta – prenosio je i filozofiju i mentalni stav zenovskog karatea, često nazivajući svoj pristup „samurajskim karateom“. Osim sporta, Šefket je bio i talentovani književnik. Njegov prvi roman Dječak Inka objavljen je 1980. godine, a poslije rata nastavio je stvarati djela koja su obogaćivala bosanskohercegovačku književnost. Među najpoznatijim djelima su zbirka pripovijedaka Jantarski put, roman Golubar i pukovnik, te saga u pet nastavaka o izmišljenom liku Nekyia. Njegova posljednja knjiga u pripremi, Adelaidin dnevnik, svjedoči o njegovoj vještini da spaja svakodnevni život, historiju i unutrašnji svijet svojih likova.

Šefket Nakić bio je i ratni komandant, učestvujući u odbrani Bihaća tokom agresije 1992. godine, gdje je pokazao hrabrost i posvećenost svojoj zajednici.

Ostaće upamćen kao čovjek koji je spojio disciplinu sporta, dubinu filozofije i snagu riječi. Njegovo ime i djela ostaju trajno u sjećanju Bihaća i svih koji su imali privilegiju učiti od njega.

(Informativna vijest objavljena u sklopu projekta
“Promocija lokalnih priča Unsko sanskog kantona”
Projekat je sufinansiran od strane Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK)