Naše Lavice otvorile su novu sezonu na najbolji mogući način!
U derbiju prvog kola Premijer lige BiH, OŽRK Krajina Cazin slavila je na teškom gostovanju u Zavidovićima protiv favorizovane ekipe Krivaje rezultatom 33:34!
Prvo poluvrijeme bilo je u znaku domaćina, koji su većim dijelom imali prednost i na odmor otišli s vodstvom 19:16.
Nakon početka drugog poluvremena, Lavice prave impresivnu seriju 7:1, prelaze u vodstvo i odlaze na +2, što uspješno održavaju do samog kraja utakmice!
Najefikasnija u redovima Krajine bila je Dautović Adelisa sa čak 13 pogodaka, dok su Džakmić Amela i Kostovikj Angela dodale po 6.
Među stativama su briljirale Burzić Merjem sa 6 odbrana i Vuksanović Nina sa 7 odbrana, koje su u ključnim trenucima zaustavljale šuteve domaćih i bile ogromna podrška ekipi.
Cijela ekipa zaslužuje ogromne pohvale, jer je ova pobjeda ostvarena u desetkovanom sastavu, bez nekoliko igračica koje su van terena zbog povreda.
Posebno vrijedi istaći i one koje su igrale unatoč povredama, pokazujući nevjerovatnu hrabrost, želju i ljubav prema dresu Krajine.
Lavice su oktobar počele evropskom pobjedom, a završile ga velikim trijumfom u Zavidovićima — još jednom potvrdivši da Krajina ima ekipu koja može igrati sa svima!
Sljedećeg vikenda u Cazin stiže ŽRK Borac Banja Luka, koji je također slavio u prvom kolu — očekuje nas pravi rukometni derbi!
Lavice su pokazale da zaslužuju punu podršku svojih navijača u narednim utakmicama!
(cazin.net)
Projekat izgradnje bihaćkog aerodroma napravio je veliki korak naprijed. Nakon dugotrajnog procesa pribavljanja dokumentacije, ispunjeni su uslovi za izdavanje načelnog odobrenja za građenje, što otvara put početku prve faze radova.
Ispunjeni su uslovi za izdavanje načelnog odobrenja za građenje bihaćkog aerodroma. Važan je to korak ka dobijanju građevinske dozvole, ključnog dokumenta koji otvara vrata za početak prvih radova na izgradnji aerodroma kojeg Krajišnici sa nestrpljenjem isčekuju, piše BHRT.
Direktor JP Aerodrom Bihać Anel Hadžić objašnjava da je u februaru potvrđena pravosnažnost urbanističke saglasnosti nakon čega se čekalo sedam mjeseci na odgovor Federalnog ministarstva prostornog uređenja o odobrenju za građenje.
“Prva faza je faza izgradnje poletno-sletne staze dužine 1800 metara, druga faza izgradnja platforme za tri putnička mlazna aviona, treća izgradnja objekata visoke gradnje i objekata na južnom parteru kompleksa aerodroma Golubić, četvrta faza je izgradnja osnovno-poletne staze vodnih kanal i aerodromske rasvjete”, kazao je Hadžić. Idejno rješenje za Međunarodni aerodrom Bihać Foto: Facebook
Do kraja godine ili početkom naredne očekuje se da će biti upućen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za prvu fazu koja se odnosi na izgradnju poletno-sletne staze.
“Ostali su nam određeni dokumenti koje zakonski moramo dobiti za građevinsku dozvolu. Jedan od tih dokumenata je ishodovanje vodne saglasnosti, taj dokument je u procesu realizacije. Dokumen izdaje Agencija za sliv rijeke Save, a mi smo već u postupku izdavanja tog dokumenta. Drugo je završetak glavnog projekta i revizija, kao i odobrenje Direkcije za civilnu avijaciju BiH i rješavanje komunalija, ono što je neophodno za ishodovanje građevinske dozvole”, pojašnjava Hadžić.
Radi se o složenoj građevini koja će se graditi u nekoliko faza i načelno odobrenje Federalnog ministarstva prvi je korak u izdavanju pojedinačnih odobrenja za svaku novu fazu, ističe gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
“Ukoliko sve bude išlo svojim tokom, iskreno sam uvjeren da ćemo se u narednoj godini posvetiti izgradnji piste a onda i terminalu i da ćemo osigurati potrebna sredstva preko federalnog nivoa vlasti kako bi ovaj projekat već u dogledno vrijeme mogao zaista biti živ u smislu da imamo i prve putnike na aerodromu u Bihaću”, rekao je Sedić.
Do sada su u projekat aerodrom u Bihaću utrošena 23 miliona KM, od čega je najveći dio uložen za eksproprijaciju zemljišta.
Prema procjenama, gradnja samog aerodroma mogla bi početi 2026.godine, a trajala bi minimalno tri godine, uz uslov da se u međuvremenu obezbijedi stabilan model finansiranja. Aerodrom Bihać je projekt strateškog značaja za Unsko-sanski kanton i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Njegova realizacija omogućila bi razvoj turizma, povećanje privredne aktivnosti i bolju povezanost ovog dijela zemlje s Europom.
(crna hronika)
Prigodnim aktivnostima i sadržajima Udruženje paraplegičara Velika Kladuša danas obilježava 20 godina postojanja i rada u cilju općeg poboljšavanja statusa osoba sa invaliditetom…
Ovaj jubilej biti će posvećen prisjećanju na dosadašnji rad i doprinos Udruženja u unapređenju prava i položaja osoba s invaliditetom.
Tim povodom planiran je niz prigodnih sadržaja kojima će se predstaviti aktivnosti i postignuća Udruženja.
Članovi i gosti ističu da Udruženje nastavlja svoje djelovanje s nadom u veću podršku zajednice i bolje razumijevanje potreba i potencijala osoba s invaliditetom.
Dana 25. oktobra 2025. godine, na Palama je otkriveno spomen obilježje posvećeno “stvaraocima i braniocima Republike Srpske (RS)” (svi presuđeni ratni zločinci).
Događaju su prisustvovali Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Stevan Medić i predsjednik boračke organizacije Radan Ostojić, koji su tokom govora veličali i glolificirali pravosnažno presuđene ratne zločince Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Ratka Mladića.
Haški Tribunal je navedene ratne zločince presudio za najteža krivična djela međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i genocid.
Tim povodom, iz Udruženja žrtava oglasili su se saopćenjem u kojem pitaju:
Šta radi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine?
Zašto ne poduzima mjere koje im je omogućio zakon?
Zašto dozvoljava nastavak politike koja je sijanjem mržnje dovela do pokolja, hiljade mrtvih, protjeranih, silovanih, uništenih domova?
Ostavlja li naše pravosuđe, svjesno prostor za nove zločine, nove genocide?
Javne ličnosti, koje imaju ogroman utjecaj na javno mišljenje ( pogledajte profile na društvenim mrežema gore navedenih) svjesno pozivaju sukobe i novo krvoproliće sa ogromnim posljedicama.
Pozivamo Tužilaštvo BiH da konačno shvati ozbiljnost nastupa političkih lidera i stane u odbranu zakona naše zemlje, te da rade svoj posao, stoji u saopćenju koje potpisuju Murat Tahirović i Munira Subašić.
Milorad Dodik, bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, jutros je ponovo vrijeđao Bošnjake, visokog predstavnika Christiana Schmidta, opozicione političare, ali i negirao postojanje države Bosne i Hercegovine. Evropsku uniju nazvao je “podvalom”.
Hvalio se odnosom sa Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije, koja vrši agresiju na Ukrajinu, dodvoravao se i novoj američkoj administraciji.
Dodik je rekao da on nije krio da su protiv Amerike i Bidena.
“Imali smo ozbiljne posljedice, sankcije, progone, ali nismo krili da očekujemo da će pobijediti Trump i da je to Amerika s kojom možemo da sarađujemo. Mi smo to najavljivali. Današnja Amerika nije Bidenova, Trump je rekao da je to najgora vlast koju su imali, a mi se slažemo. Onda kažu, okrenuo se Americi, mi smo radili s ljudima iz Trumpovog štaba i u vrijeme Bidenove vlasti”, rekao je Dodik.
Dodik je rekao da je Trump sam rekao da ne želi da se miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja te da su “normalizovali odnose”.
“Mi mislimo da je neophodan dijalog o BiH, da li ona uopšte može ili ne može opstati. Ako nama dijaloga, očigledno da nema više nekoga ko će doći sa strane da to rješava. Mi smo podržali Putina, ja nisam ruski agent … Sada kažu da se svađam s Vučićem, lažu. Ono što je rađeno pod euforijom EU i Bidenove administracije, kao Dodik odlazi Putinu, sastaje se s njim, je li sada činjenica da se Trump sastao s Putinom, Lavrov s Rubiom …”, kaže Dodik.
“Trump je uradio nekoliko važnih stvari. Ukinuo je USAID koje je plaćao Soros. Vidim sada nešto su se ovi snašli od evropskih sredstava… Rekao je da u Americi postoje otac, majka i dijete i tako stao u kraj dekadentom sistemu koji se pokušava nametnuti civilizaciji. Nastoji uspostaviti mir. Ne miješa se u unutrašnja pitanja drugih zemalja. Rekao je i da će presatati da podržava države i nacije u izgradnji. Ovi su ovdje pokušali da naprave bosansku naciju i državu. I to je propalo. Bosna i Hercegovina je nikakva zemlja, nemoguća“, pričao je Dodik.
On je rekao da RS danas ima pristup centrima koji odlučuju – SAD-u i Rusiji.
“EU će propasti kada Amerika i Rusija naprave strateški dogovor”, rekao je Dodik.
Dodao je da nikada neće otići u Federaciju.
Govoreći o sjednici Vijeća sigurnosti UN-a i pitanju OHR-a rekao da tu ima promjena.
“Nešto je utihnuo taj Schmidt. Shvatio je da je ovo njegov kraj. Brane ga još Njemačka, Britanija, možda Francuska. Amerika više nema rigidne stavove ovdje”, rekao je Dodik.
“Muslimani žele čitavu Bosnu za sebe i žele osvetu“, pričao je Dodik uz zdušnu podršku voditelja, koji mu je nerijetko i pomagao u davanju odgovora, dopunjavao njegove rečenice.
“Oni ne znaju da žive sami. Moraju da imaju tutora. Nemaju kapacitet da naprave državu. Šta znate da napravite – ništa! Nered. Ne zanima me šta se kod njih dešava. Neću više nikada otići u Sarajevo, ni u Federaciju Bosne i Hercegovine. Bolesna su struktura“, govorio je Dodik, Schmidta nazvavši “smradom”.
Hvalivši projekte i neosnovanu posrnulu ekonomiju u RS-u, što pokazuju brojni egzaktni statistički podaci, između ostalog, poručio je:
“Republika Srpska se stalno gradi i radi. Mnogi ljudi mogu sebi da priušte odlazak na posao. Imamo redovno snabdijevanje naftom.”
U prepunoj sali Kulturnog centra u Glamoču sinoć je predstavljena knjiga o historiji glamočke župe autora dr. Ante Orlovca. Kako je rekao historičar dr. Franjo Jurić, ovo značajno djelo po prvi put donosi cjelovit prikaz historije župe, koja zauzima posebno mjesto u vjerskom i kulturnom identitetu ovog kraja.
Na predstavljanju su, uz autora, učestvovali i banjalučki biskup mons. Željko Majić, mr. Ivica Božinović te don Boris Ljevak. Događaj je privukao veliki broj posjetilaca, što pokazuje veliki interes javnosti za očuvanje i proučavanje lokalne duhovne i kulturne baštine.
Prema riječima dr. Jurića, večerašnje predstavljanje bilo je izuzetno uspješno i ispunjeno zahvalnošću prema svima koji doprinose istraživanju i prenošenju bogate historije glamočkog kraja.
Na graničnom prijelazu Izačić između Bosne i Hercegovine i Hrvatske zabilježen je neuobičajen slučaj u kojem je putnik iz BiH kažnjen s oko 700 eura zbog pokušaja da u Hrvatsku unese 15 kilograma svježeg kupusa bez potrebne dokumentacije.
Prema podacima Carinske uprave Republike Hrvatske, unos bilja i biljnih proizvoda iz zemalja koje nisu članice Evropske unije, uključujući BiH, podliježe strogim fitosanitarnim propisima. Ti propisi zahtijevaju posebne certifikate za određene vrste biljaka i povrća, dok je za neke vrste unos u potpunosti zabranjen.
Kupus, iako uobičajena prehrambena namirnica, spada u kategoriju biljnih proizvoda za koje važe posebna ograničenja. Carinski službenici često provjeravaju sumnjive količine povrća koje, prema njihovoj procjeni, mogu biti namijenjene preprodaji, a ne ličnoj upotrebi.
U ovom slučaju, zbog nepoštivanja propisa, putniku je izrečena novčana kazna i oduzeta roba. Nadležne službe podsjećaju građane da se prilikom prelaska granice obavezno informišu o pravilima unosa hrane, biljaka i drugih proizvoda, jer i naizgled bezopasni artikli, poput povrća za zimnicu, mogu dovesti do visokih novčanih kazni.
Slučaj s graničnog prijelaza Izačić još jednom ukazuje na strogu primjenu fitosanitarnih mjera Evropske unije i potrebu da se putnici pridržavaju propisa kako bi izbjegli slične sankcije.
Banjaluka danas obilježava 56 godina od razornog zemljotresa koji je 27. oktobra 1969. godine, u 9.11, zaustavio život u gradu na Vrbasu.
Grad je u trenu utihnuo, a vrijeme kao da je stalo i do danas ostalo uklesano u memoriju Banjalučana.
Dan ranije, 26. oktobra, u 16.36, snažan “prethodni udar” najavio je tragediju.
Noć između 26. i 27. oktobra bila je ispunjena podrhtavanjima, strahom i neizvjesnošću. A onda – najjači udar. Zemljotres jačine 8,5 stepeni po Merkalijevoj skali, odnosno 6,6 stepeni po Rihteru u epicentru, pogodio je Banjaluku i ostavio iza sebe razaranja koja ni vrijeme nije uspjelo izbrisati.
U samo nekoliko sekundi srušen je cijeli jedan svijet.
Poginulo je 15 ljudi, a povrijeđeno 1.117. Grad je bio potpuno razorеn, uništeno je čak 86.000 stanova, dok je na stotine objekata pretrpjelo teška oštećenja – 266 školskih, 146 kulturnih, 133 zdravstvena, te 152 objekta društvene i javne uprave, prenose Nezavisne novine.
Ni privreda nije bila pošteđena. Oštećeno je 112 privrednih objekata, proizvodnja je stala, a rad je u mnogim preduzećima mjesecima bio sveden na minimum. Neka su trajno zatvorila svoja vrata.
“Grad mladosti” te jeseni ostao je bez svoje djece. Danima su autobusi iz Banjaluke odvozili osnovce i srednjoškolce širom tadašnje Jugoslavije. Školsku 1969/1970. godinu završili su daleko od svojih domova, noseći u srcima nostalgiju, strah, ali i nadu da će se vratiti u svoj grad obnovljen, sigurniji, živ.
I danas, više od pola vijeka kasnije, na Trgu Krajine stoji sat koji je stao u trenutku tragedije – 27. oktobra 1969. u 9.11. On ne mjeri vrijeme, nego čuva sjećanja. Podsjeća da se Banjaluka ponovo digla iz ruševina, da su je ljubav, solidarnost i zajedništvo izgradili iz ponora.
Nebojša Kuštrinović jedan je od Banjalučana koji se vrlo dobro sjećaju tog kobnog dana, a kako je rekao za “Nezavisne novine”, solidarnost koju je narod tada pokazao nešto je što nikada neće zaboraviti.
“Kuća nam je bila srušena, a tu zimu smo proveli u šupi. Bilo je vrlo hladno, ali tada se desilo nešto što se može nazvati ljudskom solidarnošću i prijateljstvom. Uprkos teškoj situaciji, narod je pokazao veliku solidarnost i dokazao da smo ljudi”, kazao je Kuštrinović.
Mjesto koje su nazivali “Titanik” bilo je okupljalište mlađih Banjalučana.
“Iako je zemljotres bio katastrofalan, sreća je bila u tome što smo mogli pokazati brigu i solidarnost prema našim mlađim sestrama i braći, koji su odvoženi u druge dijelove zemlje, put Trogira i drugih mjesta, vozovima i drugim sredstvima”, kazao je on.
Kako je rekao, sjeća se da su, iako u teškim okolnostima, svaku veče imali svirke pod Kastelom.
“Sjećam se onih prvih sati poslije zemljotresa kada je Rade Radivojac, vozač autobusa, dovezao dva autobusa koja su radila u leru te su sva djeca iz moje ulice spavala u toplim autobusima”, ispričao je on, dodajući da će mu njegova solidarnost zauvijek ostati u sjećanju.
Kako dodaje, cirkus “Adrija” je poklonio Banjaluci cirkuski šator koji je stajao kod Kastela, gdje su bile svirke uživo.
“Tamo su često bile igranke i tamo smo, bez obzira na poteškoće, plesali i igrali, radovali se životu”, ispričao je on.
Prema njegovim riječima, Banjalučanima je u tim momentima svaka pomoć značila, a ono čega se vrlo dobro sjeća jeste dolazak Josipa Broza Tita, koji je tada obišao Banjaluku i prošetao se ulicama tada razrušenog grada.
Kina intenzivno razvija vojne sisteme bazirane na umjetnoj inteligenciji, uključujući autonomna vozila, “robotske pse” i roj-dronove. Jedan takav primjerak autonomnog vozila koje pokreće DeepSeek predstavljen je početkom godine.
Državni kineski gigant u odbrambenoj industriji Norinco je u februaru predstavio vojno vozilo koje može autonomno izvoditi operacije podrške u borbi brzinom od 50 km/h. Vozilo pokreće umjetna inteligencija kompanije DeepSeek, a riječ je o modelu koji je ponos kineske tehnološke industrije.
Kineski zvaničnici Komunističke partije su predstavili lansiranje vozila kao rani pokazatelj kako Peking uspješno koristi DeepSeek i AI da sustigne SAD u utrci u naoružanju i to u vremenu kada su oba lidera jedne i druge zemlje pozvala svoje vojske da se pripreme za sukob.
Reutersov pregled stotina istraživačkih radova, patenata i evidencija nabavki daje uvid u sistematski napor Pekinga da iskoristi umjetnu inteligenciju za vojnu prednost. Iako je konkretan način rada nove generacije oružja u Kini državna tajna, zapisi i nabavke nude tragove o onome na čemu rade, kao što je sposobnost autonomnog prepoznavanja ciljeva i podrške za odlučivanje u stvarnom vremenu na bojnom polju.
Međutim, ne može se potvrditi da su ti proizvodi već izrađeni i da li postojanje patenta znači da je tehnologija u operativnoj upotrebi.
Prednost domaćih kompanija
Kineska vojska je 2025. godine pojačala angažman izvođača koji tvrde da koriste isključivo domaće komponente, poput čipova Huawei-a, navodi stručnjak Jamestown Foundationa. Prijavni oglasi i patenti pokazuju potražnju i upotrebu Huawei čipova u kineskoj vojsci, mada Reuters nije mogao samostalno potvrditi sve reklame i nabavke koje je Jamestown analizirao.
Upotreba modela DeepSeek bila je indikovana u više tenderskih poziva vojske objavljenih ove godine. Tenderski oglasi vezani za DeepSeek su ubrzani tokom 2025., s novim vojnim aplikacijama koje se redovno pojavljuju na mreži.
Popularnost DeepSeek-a kod kineske vojske odražava kinesku težnju ka onome što Peking naziva “algoritamskim suverenitetom”, a to je smanjenje zavisnosti od zapadne tehnologije uz istovremeno jačanje kontrole nad kritičnom digitalnom infrastrukturom.
Robotski psi i roj-dronovi
Kina razmatra AI-pomoćne “robotske pse” koji izviđaju u jatima i leteće “roj-dronove” koji autonomno prate ciljeve, kao i vizualno-imersivne komandne centre i napredne simulacije ratnih igrica, prema dokumentima.
U novembru 2024. vojska je objavila tender koji zvuči kao iz naučne fantastike: robotski psi s AI-jem koji zajedno izviđaju prijetnje i uklanjaju eksplozivne naprave. Reuters nije uspio utvrditi da li je tender realizovan, a Kina je ranije prikazala na državnim medijima “naoružane robopse” iz fabrike Unitree tokom vojne vježbe.
Pregled patenata, tenderskih poziva i istraživačkih radova pokazuje kako PLA i pridružene strukture traže AI da unaprijede vojno planiranje, uključujući tehnologiju koja može brzo analizirati snimke koje uzimaju sateliti i dronovi.
Jedna kineska kompanija, Landship Information Technology, koja integriše AI sisteme u vojna vozila (uključujući i Norinco-va), objavila je u februaru da njihova tehnologija, bazirana na Huawei čipovima, može brzo identifikovati ciljeve iz satelitskih snimaka, koordinirajući se s radarima i avionima.
Istraživači na Xi’an Technological University su kazali da je njihov sistem, uslovljen DeepSeekom, mogao za samo 48 sekundi procijeniti 10.000 scenarija na bojnom polju – svaki s različitim varijablama, terenom i rasporedima snaga. Za isti posao tradicionalni tim vojnih planera bi trebao 48 sati. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi tvrdnje istraživača.
Dokumenta sugerišu da kineski vojni subjekti ulažu u sve autonomniju tehnologiju na bojnom polju. Dvadesetak tenderskih poziva i patenata koje je Reuters pregledao pokazuje da se vojna integracija AI-a u dronove koji mogu prepoznati i pratiti ciljeve, kao i djelovati u formacijama s malom ljudskom intervencijom, ubrzava.
Beihang University, poznat po svom istraživanju u vojnoj avijaciji, koristi DeepSeek da unaprijedi donošenje odluka kod roj-dronova usmjerenih na “niske, spore, male” prijetnje.
Kineski obrambeni lideri javno su obećali da će zadržati ljudsku kontrolu nad oružanim sistemima, dok raste zabrinutost da sukob između Pekinga i Washingtona može dovesti do nekontrolisane primjene AI-potpomognutih ubojnih sredstava.
Nakon nekoliko godina provedenih u inostranstvu, u potrazi za sigurnijom egzistencijom, Mevlid Alešević iz Bužima odlučio je napraviti prekretnicu u svom životu. Nakon deset godina vratio se u rodni kraj, zajedno sa suprugom i djecom, te ponovo započeo život na porodičnom imanju. Ohrabren iskustvom i stečenim radnim navikama u inostranstvu, odlučio je nastaviti očevim putem i baviti se stočarstvom.
BUŽIM, 26. oktobra – U posljednje vrijeme sve je više primjera mladih ljudi koji se, uprkos izazovima, odlučuju na povratak u Bosnu i Hercegovinu. Umjesto života u inostranstvu, biraju da svoju budućnost grade u svojoj zemlji, ulažući u poljoprivredu i vlastite biznise. Neke od njih smo posjetili i zabilježili njihova iskustva i motive za povratak, poput mladog farmera iz Sanskog Mosta, Muharema Alagića, i Huse Begića iz Bosanske Krupe. Oni su danas uspješni proizvođači mlijeka.
Ovo je priča o Mevlidu Aleševiću iz Bužima koji se, zajedno sa suprugom i dva sina, vratio iz Austrije. Kaže da je bilo više razloga koji su utjecali na njegov povratak. Uz oca je naučio prve korake u poljoprivredi na njihovoj porodičnoj farmi. Nakon povratka znao je da ga upravo ovaj posao čeka – farma i zemlja na kojoj je odrastao.
Aleševići se već 15 godina uspješno bave poljoprivredom, a u štali imaju trideset grla muznih krava i junica. Velika podrška mu je sin koji se vratio i aktivno pomaže. Njihova farma već sada predstavlja primjer uspješne priče, a Mevlid kaže da je sve počelo sa jednim grlom.
Mevlid nije usamljen primjer u Bužimu. Kaže da je svaki dan sve više onih koji se vraćaju. Ovaj primjer pokazuje da povratak iz nekih zemalja EU ne mora značiti korak unazad; naprotiv, može biti početak jedne nove i uspješne životne priče. Uz podršku porodice, ali i institucija koje potiču razvoj poljoprivrede, ovakvi ljudi daju nadu da život u Bosni i Hercegovini ima perspektivu, posebno za one koji su spremni raditi i vjerovati u sebe.
(rtv usk)
