Općinski sud u Živinicama odredio je mjeru jednomjesečnog pritvora za N.H. i S.S., zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici.
Kako su kazali iz Općinskog suda u Živinicama, ovaj par se tereti da je nasilje u porodici počinio u periodu od septembra 2023. godine pa sve do 6. oktobra 2025. godine u njihovoj porodičnoj kući, u kojoj su živjeli u vanbračnoj zajednici.
“Oni su živjeli sa troje maloljetne djece N.H. i dvoje maloljetne djece S.S., a nakon što je N.H. u ranijem periodu fizički zlostavljao dijete i nanosio mu povrede i nakon što su se doselili u Živinice, konstantno su fizički zlostavljali troje djece. Nasilnim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili su mir i tjelesnu cjelovitost člana svoje porodice, djeteta prema kojem je počinjeno djelo”, naveli su iz suda.
U slučaj su uključene i sve ostale nadležne institucije.
(klix.ba)
U subotu je legendarna Neda Ukraden održala koncert u zagrebačkoj Areni, gdje je oduševila publiku svojim najvećim hitovima. Među posjetiteljima našli su se i njezina kći Jelena Bilbija Minović te zet Predrag Minović. Par se rijetko pojavljuje u javnosti, no ovaj put rado je pozirao fotografima. Jelena je za medije priznala koliko je ponosna na svoju majku. “Ona je to zaslužila, za ovo se živi”, rekla je.
Jelena se 2009. godine udala za Predraga Minovića, s kojim ima troje djece, blizanke Aleksandru i Nedu te sina Dušana. Obitelj živi u Beogradu, u istom domu s Nedom Ukraden, s kojom dijele svakodnevne obiteljske trenutke. Na prvi pogled, Jelena je mamina kopija, a mnogi komentiraju koliko nalikuje svojoj majci.
Iako je Neda cijeli život posvetila glazbi, njezina kći odabrala je drukčiji put. Jelena se uspješno bavi poduzetništvom, vlasnica je kozmetičkog salona u Beogradu, a aktivna je i u marketingu. Bliski prijatelji ističu da joj posao odlično ide.
Neda Ukraden bila je u braku s redateljem Milanom Bilbijom, koji je bio 14 godina stariji od nje. Milan je preminuo 2013. godine u 77. godini od posljedica moždanog udara. S njim ima kćer Jelenu, a od tada pjevačica rijetko govori o svom ljubavnom životu.
Na koncertu u Areni Neda je publici priredila svoj repertoar najpoznatijih pjesama. “Dragi moji prijatelji, ne samo iz regije nego i iz cijeloga svijeta. Ja sam večeras najsretnija žena na svijetu, hvala vam na tome. Imati ovako divnu, generacijski raznoliku publiku prava je privilegija za svakog izvođača. Večeras sam vam pripremila svoje najbolje pjesme! Najprije pozdravljam naše najmlađe, a zatim i moju ekipu 18+. Veliki poljubac svima, a posebno mojoj obitelji, kćeri, zetu i unucima. Oni su moja najveća podrška i moj ponos”, rekla je pjevačica tijekom nastupa.
Jelena svoj privatni život drži podalje od očiju javnosti, a mnogi ističu da je svoju ljepotu naslijedila upravo od majke.
(dnevno.hr)
Građani Bosne i Hercegovine rast cijena komunalija, hrane, odjeće i svega drugog što je poskupjelo preživljavaju i dalje uz pomoć dijaspore. Prema podacima Centralne banke BiH, za pola godine u zemlju je iz inostranstva stiglo više od 2,74 milijarde maraka.
Tako je ove godine oboren prošlogodišnji rekord kada je u istom periodu kroz tekuće transfere u zemlju došlo 2,676 milijardi KM.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u ovoj godini od ukupnih tekućih transfera na novčane doznake u prvih šest mjeseci odnosilo se 2,062 milijarde maraka. Zabilježen je i rast priliva novca u odnosu na isti period lani kada je kroz doznake pristiglo 1.959 milijardi maraka.
U drugom kvartalu je stiglo više novca kroz doznake u odnosu na prvi kvartal 2025. godine. Na ostale tekuće transfere od januara do juna ove godine odnosilo se 678,25 miliona maraka. Od toga se 619,25 miliona KM odnosilo na socijalna davanja, dok se u istom periodu lani na ostale tekuće transfere odnosilo 717,3 miliona KM, od čega se 647,93 miliona maraka odnosilo na socijalna davanja.
“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka. Još nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, naveli su za Nezavisne novine iz Centralne banke BiH.
“Penzioneri ne bi mogli živjeti”
Građani preživljavaju zahvaljujući novcu iz inostranstva.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da bez novca iz inostranstva penzioneri ne bi mogli živjeti.
“Da nije tih doznaka iz inostranstva i da nije tog mladog svijeta koji radi tamo, mi penzioneri koji smo ovdje, a i ja sam penzioner, vjerovatno bismo jedva sastavljali kraj s krajem”, kaže on.
Kako dodaje, situacija bi se, prema njegovom mišljenju, u budućnosti mogla promijeniti.
“Problem je što porodice odlaze. Ja mogu to da kažem za prostor oko Bijeljine. Ali sigurno nije ništa bolje ni u Banjaluci. To što sad imamo toliki priliv doznaka nije dobro. Tj. dobro je za ove trenutno, ali šta je perspektiva? Perspektiva je nikakva. Jednostavno, kada mi poumiremo što živimo ovdje, naša djeca se ne vrate, a naši unuci su već tamo, taj priliv će da prestane. Šta ćemo onda”, pita se Vasilić u razgovoru za “Nezavisne novine”.
Dijaspora održava socijalni mir
Ekonomisti upozoravaju na zavisnost od dijaspore.
Admir Čavalić, ekonomista, komentarišući ovu temu ranije za “Nezavisne novine” istakao je da dijaspora kroz novac koji šalje zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH.
“Uopšteno, Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje značajno ovise o dijaspori. To vidimo po nivou doznaka. Ono što je bitno naglasiti jeste da, pored stare dijaspore, imamo novoformiranu dijasporu. Ona se formira iz godine u godinu u kontekstu odlaska mlade radne snage na tržište Zapada, prije svega Njemačke”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”, dodajući da upravo ti mladi koji odlaze vani vjerovatno svakog mjeseca šalju novac.
On je dodao da upravo sva poskupljenja i troškove života građani pokrivaju doznakama iz inostranstva.
(crna hronika)
Naše Lavice otvorile su novu sezonu na najbolji mogući način!
U derbiju prvog kola Premijer lige BiH, OŽRK Krajina Cazin slavila je na teškom gostovanju u Zavidovićima protiv favorizovane ekipe Krivaje rezultatom 33:34!
Prvo poluvrijeme bilo je u znaku domaćina, koji su većim dijelom imali prednost i na odmor otišli s vodstvom 19:16.
Nakon početka drugog poluvremena, Lavice prave impresivnu seriju 7:1, prelaze u vodstvo i odlaze na +2, što uspješno održavaju do samog kraja utakmice!
Najefikasnija u redovima Krajine bila je Dautović Adelisa sa čak 13 pogodaka, dok su Džakmić Amela i Kostovikj Angela dodale po 6.
Među stativama su briljirale Burzić Merjem sa 6 odbrana i Vuksanović Nina sa 7 odbrana, koje su u ključnim trenucima zaustavljale šuteve domaćih i bile ogromna podrška ekipi.
Cijela ekipa zaslužuje ogromne pohvale, jer je ova pobjeda ostvarena u desetkovanom sastavu, bez nekoliko igračica koje su van terena zbog povreda.
Posebno vrijedi istaći i one koje su igrale unatoč povredama, pokazujući nevjerovatnu hrabrost, želju i ljubav prema dresu Krajine.
Lavice su oktobar počele evropskom pobjedom, a završile ga velikim trijumfom u Zavidovićima — još jednom potvrdivši da Krajina ima ekipu koja može igrati sa svima!
Sljedećeg vikenda u Cazin stiže ŽRK Borac Banja Luka, koji je također slavio u prvom kolu — očekuje nas pravi rukometni derbi!
Lavice su pokazale da zaslužuju punu podršku svojih navijača u narednim utakmicama!
(cazin.net)
Projekat izgradnje bihaćkog aerodroma napravio je veliki korak naprijed. Nakon dugotrajnog procesa pribavljanja dokumentacije, ispunjeni su uslovi za izdavanje načelnog odobrenja za građenje, što otvara put početku prve faze radova.
Ispunjeni su uslovi za izdavanje načelnog odobrenja za građenje bihaćkog aerodroma. Važan je to korak ka dobijanju građevinske dozvole, ključnog dokumenta koji otvara vrata za početak prvih radova na izgradnji aerodroma kojeg Krajišnici sa nestrpljenjem isčekuju, piše BHRT.
Direktor JP Aerodrom Bihać Anel Hadžić objašnjava da je u februaru potvrđena pravosnažnost urbanističke saglasnosti nakon čega se čekalo sedam mjeseci na odgovor Federalnog ministarstva prostornog uređenja o odobrenju za građenje.
“Prva faza je faza izgradnje poletno-sletne staze dužine 1800 metara, druga faza izgradnja platforme za tri putnička mlazna aviona, treća izgradnja objekata visoke gradnje i objekata na južnom parteru kompleksa aerodroma Golubić, četvrta faza je izgradnja osnovno-poletne staze vodnih kanal i aerodromske rasvjete”, kazao je Hadžić. Idejno rješenje za Međunarodni aerodrom Bihać Foto: Facebook
Do kraja godine ili početkom naredne očekuje se da će biti upućen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za prvu fazu koja se odnosi na izgradnju poletno-sletne staze.
“Ostali su nam određeni dokumenti koje zakonski moramo dobiti za građevinsku dozvolu. Jedan od tih dokumenata je ishodovanje vodne saglasnosti, taj dokument je u procesu realizacije. Dokumen izdaje Agencija za sliv rijeke Save, a mi smo već u postupku izdavanja tog dokumenta. Drugo je završetak glavnog projekta i revizija, kao i odobrenje Direkcije za civilnu avijaciju BiH i rješavanje komunalija, ono što je neophodno za ishodovanje građevinske dozvole”, pojašnjava Hadžić.
Radi se o složenoj građevini koja će se graditi u nekoliko faza i načelno odobrenje Federalnog ministarstva prvi je korak u izdavanju pojedinačnih odobrenja za svaku novu fazu, ističe gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
“Ukoliko sve bude išlo svojim tokom, iskreno sam uvjeren da ćemo se u narednoj godini posvetiti izgradnji piste a onda i terminalu i da ćemo osigurati potrebna sredstva preko federalnog nivoa vlasti kako bi ovaj projekat već u dogledno vrijeme mogao zaista biti živ u smislu da imamo i prve putnike na aerodromu u Bihaću”, rekao je Sedić.
Do sada su u projekat aerodrom u Bihaću utrošena 23 miliona KM, od čega je najveći dio uložen za eksproprijaciju zemljišta.
Prema procjenama, gradnja samog aerodroma mogla bi početi 2026.godine, a trajala bi minimalno tri godine, uz uslov da se u međuvremenu obezbijedi stabilan model finansiranja. Aerodrom Bihać je projekt strateškog značaja za Unsko-sanski kanton i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Njegova realizacija omogućila bi razvoj turizma, povećanje privredne aktivnosti i bolju povezanost ovog dijela zemlje s Europom.
(crna hronika)
Prigodnim aktivnostima i sadržajima Udruženje paraplegičara Velika Kladuša danas obilježava 20 godina postojanja i rada u cilju općeg poboljšavanja statusa osoba sa invaliditetom…
Ovaj jubilej biti će posvećen prisjećanju na dosadašnji rad i doprinos Udruženja u unapređenju prava i položaja osoba s invaliditetom.
Tim povodom planiran je niz prigodnih sadržaja kojima će se predstaviti aktivnosti i postignuća Udruženja.
Članovi i gosti ističu da Udruženje nastavlja svoje djelovanje s nadom u veću podršku zajednice i bolje razumijevanje potreba i potencijala osoba s invaliditetom.
Dana 25. oktobra 2025. godine, na Palama je otkriveno spomen obilježje posvećeno “stvaraocima i braniocima Republike Srpske (RS)” (svi presuđeni ratni zločinci).
Događaju su prisustvovali Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Stevan Medić i predsjednik boračke organizacije Radan Ostojić, koji su tokom govora veličali i glolificirali pravosnažno presuđene ratne zločince Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Ratka Mladića.
Haški Tribunal je navedene ratne zločince presudio za najteža krivična djela međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i genocid.
Tim povodom, iz Udruženja žrtava oglasili su se saopćenjem u kojem pitaju:
Šta radi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine?
Zašto ne poduzima mjere koje im je omogućio zakon?
Zašto dozvoljava nastavak politike koja je sijanjem mržnje dovela do pokolja, hiljade mrtvih, protjeranih, silovanih, uništenih domova?
Ostavlja li naše pravosuđe, svjesno prostor za nove zločine, nove genocide?
Javne ličnosti, koje imaju ogroman utjecaj na javno mišljenje ( pogledajte profile na društvenim mrežema gore navedenih) svjesno pozivaju sukobe i novo krvoproliće sa ogromnim posljedicama.
Pozivamo Tužilaštvo BiH da konačno shvati ozbiljnost nastupa političkih lidera i stane u odbranu zakona naše zemlje, te da rade svoj posao, stoji u saopćenju koje potpisuju Murat Tahirović i Munira Subašić.
Milorad Dodik, bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, jutros je ponovo vrijeđao Bošnjake, visokog predstavnika Christiana Schmidta, opozicione političare, ali i negirao postojanje države Bosne i Hercegovine. Evropsku uniju nazvao je “podvalom”.
Hvalio se odnosom sa Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije, koja vrši agresiju na Ukrajinu, dodvoravao se i novoj američkoj administraciji.
Dodik je rekao da on nije krio da su protiv Amerike i Bidena.
“Imali smo ozbiljne posljedice, sankcije, progone, ali nismo krili da očekujemo da će pobijediti Trump i da je to Amerika s kojom možemo da sarađujemo. Mi smo to najavljivali. Današnja Amerika nije Bidenova, Trump je rekao da je to najgora vlast koju su imali, a mi se slažemo. Onda kažu, okrenuo se Americi, mi smo radili s ljudima iz Trumpovog štaba i u vrijeme Bidenove vlasti”, rekao je Dodik.
Dodik je rekao da je Trump sam rekao da ne želi da se miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja te da su “normalizovali odnose”.
“Mi mislimo da je neophodan dijalog o BiH, da li ona uopšte može ili ne može opstati. Ako nama dijaloga, očigledno da nema više nekoga ko će doći sa strane da to rješava. Mi smo podržali Putina, ja nisam ruski agent … Sada kažu da se svađam s Vučićem, lažu. Ono što je rađeno pod euforijom EU i Bidenove administracije, kao Dodik odlazi Putinu, sastaje se s njim, je li sada činjenica da se Trump sastao s Putinom, Lavrov s Rubiom …”, kaže Dodik.
“Trump je uradio nekoliko važnih stvari. Ukinuo je USAID koje je plaćao Soros. Vidim sada nešto su se ovi snašli od evropskih sredstava… Rekao je da u Americi postoje otac, majka i dijete i tako stao u kraj dekadentom sistemu koji se pokušava nametnuti civilizaciji. Nastoji uspostaviti mir. Ne miješa se u unutrašnja pitanja drugih zemalja. Rekao je i da će presatati da podržava države i nacije u izgradnji. Ovi su ovdje pokušali da naprave bosansku naciju i državu. I to je propalo. Bosna i Hercegovina je nikakva zemlja, nemoguća“, pričao je Dodik.
On je rekao da RS danas ima pristup centrima koji odlučuju – SAD-u i Rusiji.
“EU će propasti kada Amerika i Rusija naprave strateški dogovor”, rekao je Dodik.
Dodao je da nikada neće otići u Federaciju.
Govoreći o sjednici Vijeća sigurnosti UN-a i pitanju OHR-a rekao da tu ima promjena.
“Nešto je utihnuo taj Schmidt. Shvatio je da je ovo njegov kraj. Brane ga još Njemačka, Britanija, možda Francuska. Amerika više nema rigidne stavove ovdje”, rekao je Dodik.
“Muslimani žele čitavu Bosnu za sebe i žele osvetu“, pričao je Dodik uz zdušnu podršku voditelja, koji mu je nerijetko i pomagao u davanju odgovora, dopunjavao njegove rečenice.
“Oni ne znaju da žive sami. Moraju da imaju tutora. Nemaju kapacitet da naprave državu. Šta znate da napravite – ništa! Nered. Ne zanima me šta se kod njih dešava. Neću više nikada otići u Sarajevo, ni u Federaciju Bosne i Hercegovine. Bolesna su struktura“, govorio je Dodik, Schmidta nazvavši “smradom”.
Hvalivši projekte i neosnovanu posrnulu ekonomiju u RS-u, što pokazuju brojni egzaktni statistički podaci, između ostalog, poručio je:
“Republika Srpska se stalno gradi i radi. Mnogi ljudi mogu sebi da priušte odlazak na posao. Imamo redovno snabdijevanje naftom.”
U prepunoj sali Kulturnog centra u Glamoču sinoć je predstavljena knjiga o historiji glamočke župe autora dr. Ante Orlovca. Kako je rekao historičar dr. Franjo Jurić, ovo značajno djelo po prvi put donosi cjelovit prikaz historije župe, koja zauzima posebno mjesto u vjerskom i kulturnom identitetu ovog kraja.
Na predstavljanju su, uz autora, učestvovali i banjalučki biskup mons. Željko Majić, mr. Ivica Božinović te don Boris Ljevak. Događaj je privukao veliki broj posjetilaca, što pokazuje veliki interes javnosti za očuvanje i proučavanje lokalne duhovne i kulturne baštine.
Prema riječima dr. Jurića, večerašnje predstavljanje bilo je izuzetno uspješno i ispunjeno zahvalnošću prema svima koji doprinose istraživanju i prenošenju bogate historije glamočkog kraja.
Na graničnom prijelazu Izačić između Bosne i Hercegovine i Hrvatske zabilježen je neuobičajen slučaj u kojem je putnik iz BiH kažnjen s oko 700 eura zbog pokušaja da u Hrvatsku unese 15 kilograma svježeg kupusa bez potrebne dokumentacije.
Prema podacima Carinske uprave Republike Hrvatske, unos bilja i biljnih proizvoda iz zemalja koje nisu članice Evropske unije, uključujući BiH, podliježe strogim fitosanitarnim propisima. Ti propisi zahtijevaju posebne certifikate za određene vrste biljaka i povrća, dok je za neke vrste unos u potpunosti zabranjen.
Kupus, iako uobičajena prehrambena namirnica, spada u kategoriju biljnih proizvoda za koje važe posebna ograničenja. Carinski službenici često provjeravaju sumnjive količine povrća koje, prema njihovoj procjeni, mogu biti namijenjene preprodaji, a ne ličnoj upotrebi.
U ovom slučaju, zbog nepoštivanja propisa, putniku je izrečena novčana kazna i oduzeta roba. Nadležne službe podsjećaju građane da se prilikom prelaska granice obavezno informišu o pravilima unosa hrane, biljaka i drugih proizvoda, jer i naizgled bezopasni artikli, poput povrća za zimnicu, mogu dovesti do visokih novčanih kazni.
Slučaj s graničnog prijelaza Izačić još jednom ukazuje na strogu primjenu fitosanitarnih mjera Evropske unije i potrebu da se putnici pridržavaju propisa kako bi izbjegli slične sankcije.
