Centar za razvoj inkluzivnih praksi Bihać obilježio je Međunarodni dan bijelog štapa 16. oktobra radionicom pod nazivom „Ne vidimo, ali želimo biti viđeni!“. Cilj aktivnosti bio je senzibilizirati djecu i upoznati ih sa specifičnostima funkcioniranja osoba s oštećenjem vida te potaknuti razvoj empatije i razumijevanja prema ovoj populaciji.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, poseban doprinos u osmišljavanju i realizaciji radionice dala je Sabina Ruždijić, diplomirani edukator rehabilitator, koja je pripremila interaktivne aktivnosti prilagođene uzrastu učenika s ciljem da na što pristupačniji način približi svakodnevne izazove s kojima se suočavaju osobe s oštećenjem vida.
Radionica je održana u saradnji s učenicima petog razreda JU OŠ „Harmani II“ u Bihaću i njihovom učiteljicom Seadom Saltaga, a koordinirala ju je Dijana Karabegović, koordinatorica CRIPA.
Iz Centra su zahvalili školi na toploj dobrodošlici i uspješnoj saradnji te istakli važnost ovakvih edukativnih susreta koji doprinose razvijanju svijesti o inkluziji i stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve.
(Informativna vijest objavljena u sklopu projekta “Promocija lokalnih priča Unsko sanskog kantona” Projekat je sufinansiran od strane Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK)
Prema najnovijim procjenama Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), početkom 2025. u svijetu postoji 12.241 nuklearna bojeva glava, od čega je gotovo 4.000 raspoređeno u aktivnim snagama. Gotovo 90 posto svih bojevih glava i dalje se nalazi u rukama Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Rusija raspolaže s približno 4.350 operativnih bojevih glava, a Sjedinjene Američke Države s oko 3.700, uključujući raspoređene i rezervne jedinice.
U oba arsenala nalaze se i stotine bojevih glava spremnih za lansiranje u roku od nekoliko minuta, što čini svaku krizu između NATO-a i Moskve izuzetno rizičnom.
Najveći rast bilježi Kina
Najveći rast bilježi Kina, koja je u posljednjih deset godina udvostručila svoj arsenal na oko 600 bojevih glava, a vojni analitičari procjenjuju da bi do kraja decenije mogla dostići broj od 1.000. Taj trend mijenja globalni odnos snaga i uvodi treću nuklearnu silu u ravnotežu koja je decenijama bila bipolarna.
Od evropskih sila, Francuska posjeduje oko 290 nuklearnih bojevih glava, a Ujedinjeno Kraljevstvo oko 225, uz modernizaciju Trident sistema na podmornicama.
Van Evrope, Indija i Pakistan nastavljaju trku u naoružanju s približno 180, odnosno 170 bojevih glava, dok Sjeverna Koreja ima između 40 i 50, iako se smatra da posjeduje dovoljno fisilnog materijala za znatno više. Izrael, koji nikada nije službeno potvrdio svoj nuklearni status, ima između 80 i 100 bojevih glava.
Ključna razlika u nivoima pripravnosti
Brojevi, međutim, ne govore sve. Ključna razlika leži u nivoima pripravnosti i modernizaciji sistema isporuke. SAD i Rusija razvijaju nove interkontinentalne rakete i podmornice s višestrukim bojevim glavama (MIRV), dok Kina gradi mrežu novih silosa i mobilnih lansera. Time raste mogućnost pogrešne procjene i ubrzane eskalacije, posebno u kriznim zonama poput Baltika, Tajvana ili Južne Azije.
Slabljenje sporazuma o kontroli naoružanja dodatno povećava rizik, a svijet se vraća u eru bez čvrstih ograničenja i verifikacijskih mehanizama. U takvom okruženju svaka greška u procjeni, tehnička, politička ili vojna, može imati katastrofalne posljedice.
Stručnjaci upozoravaju da je globalna sigurnost danas paradoksalno krhkija nego tokom Hladnog rata. Tada su postojali jasni kanali komunikacije i pravila igre; danas, u multipolarnom svijetu s više nuklearnih aktera, kontrola i povjerenje gotovo da ne postoje.
Dok planeta ulazi u novo poglavlje trke u naoružanju, ključna pitanja ostaju ista, ko će prvi povući potez ka obnovi dijaloga te hoće li razum nadjačati oružje?
Milorad Dodik danas je rekao da se on i dalje osjeća predsjednikom Republike Srpske i da je izabran po ustavu, iako je Ana Trišić-Babić prije tri dana izabrana za v.d. predsjednice entiteta. A onda je pojasnio i razlog i način djelovanja dok je na snazi zabrana obavljanja službene dužnosti.
Dodik kaže da vlast u RS-u zna šta radi.
“Danas, za razliku od prije samo devet mjeseci, RS ima sasvim drukčiji međunarodni položaj koji garantuje da ćemo moći kao sagovornici da rješavamo probleme. Možda nećemo moći sve da dobijemo, ali ćemo biti za stolom i nećemo biti izvan stolom kako je to radila Bidenova administracija, Murphy i Schmidt. Ovo je rezultat razgovora sa kompetentnim ljudima, naš glavni cilj ostaje strateška saradnja s Rusijom, naš cilj ostaje da popravimo bitno odnose sa SAD-om i to nismo krili ni prije američkih izbora. Sasvim je logično da sarađujemo s Trumpovom administracijom i sada je to zasmetalo u Sarajevu”, naveo je.
Dodik kaže da su članovi CIK-a tajno odlučili da mu zabrane i obavljanje funkcije predsjednika SNSD-a.
“Ja sam izabrani predsjednik u skladu s ustavom, a nisam predsjednik u skladu s odlukom Suda koji je vanustavan, po zakonu koji ne postoji i procesu koji nije završen u Ustavnom sudu i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. To je to”, naveo je.
Zatim je objasnio i kako u praksi izgleda njegov rad “predsjednika”.
“Da li potpisujem – ne potpisujem iz praktičnog razlgoa jer bi to poslužilo sudu i takvim sudijama, rekli bi da ne poštujem i osudili bi me na tri godine i onda bi izdali međunarodnu potjernicu i sve ispočetka. Da li je to racionalno, šta govore, svjeedno mi je, možete govorit šta hoćete. Ako nemate daleki cilj, onda je sve bezveze što radite danas, a mi imamo cilj.”
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik komentarisao je to što je Sud BiH uputio dopis CIK u kojem je razjasnio pravne posljedice presude u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH.
“Poltrone iz CIK-a BiH su primorali da glasaju o tome da se meni zabrani da budem predsjednik stranke”, rekao je Dodik komentirajući to što je sud naveo da on ne može biti predsjednik SNSD-a.
“To govori o njihovoj bolesnoj ambiciji. Јedino neapsurdno rješenje je naša samostalnost. Јa jesam izabrani predsjednik, ali nisam predsjednik odlukom Suda, koja je vanustavna. Ne potpisujem akte iz praktičnog razloga, da to ne posluži ljudima iz Suda. Naš cilj je održati odnose sa Rusijom, Srbijom, Mađarskom i postaviti na najbolji strateški nivo saradnju sa Donaldom Trampom”, kaže Dodik.
Na kraju je poručio: “Ako hoćete BiH vratite na Dejton, ako nećete razićemo se”.
Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine je poslao dopis Centralnoj izbornoj komisiji BiH u kojem se naglašava obaveza provođenja pravnih posljedica iz presude Miloradu Dodiku, među kojima je, prema tumačenju, i prestanak funkcije predsjednika stranke.
Amela Bećirspahić je službeno razvedena žena te joj se povjerava dijete na brigu i staranje, prema odluci Kantonalnog suda u Novom Travniku.
Time je odbijena žalba i potvrđena presuda Općinskog suda u Bihaću ove žrtve porodičnog nasilja i majke koja se već mjesecima bori za ostvarivanje svojih roditeljskih prava.
Podsjetimo da je Bećirspahić štrajkovala glađu 35 dana na gradskom bihaćkom trgu nakon što je, kako je i tada tvrdila, prijavila supruga za zlostavljanje dok je socijalna radnica omogućila da on preuzme dijete bez provođenja zakonom propisanih procedura i uprkos ranijim nalazima nadležnih.
Tokom 35 dana štrajka glađu, Amela je izgubila više od 16 kilograma, što je dovelo do pogoršanja njenog zdravstvenog stanja i potrebe za ljekarskim pregledom i daljnjim mjerama u skladu s preporukama ljekara.
Donošenjem odluke Kantonalnog suda iz Novog Travnika postupak je okončan te je na snazi odluka Općinskog suda u Bihaću.
“Ova odluka je od krucijalne važnosti za zaštitu žrtve nasilja, jer potvrđuje sigurnost i prava majke i djeteta”, navedeno je iz Organizacije Glas žene Bihać koja je tokom cijelog žalbenog postupka bila uz Bećirspahić.
Sud Bosne i Hercegovine je poslao dopis Centralnoj izbornoj komisiji BiH u kojem se naglašava obaveza provođenja pravnih posljedica iz presude Miloradu Dodiku, među kojima je, prema tumačenju, i prestanak funkcije predsjednika stranke. No, nejasno je zašto Sud BiH to šalje CIK-u, a ne sudskom registru u Banjoj Luci koji ga i dalje vodi kao predsjednika.
Prije nego što uđemo u suštinu dopisa Suda BiH, potrebno je naglasiti da je Apelaciono vijeće Suda BiH prije nekoliko dana odbilo žalbu Nebojše Vukanovića na odluku CIK-a da potvrdi kandidaturu predsjednika iako ju je potpisao Milorad Dodik.
Apelaciono vijeće je tom prilikom utvrdilo isto što i CIK BiH, a to je da je Milorad Dodik i dalje zvanično upisan u sudski registar u Banjoj Luci, bez ulaženja u meritum pitanja Dodikove legalnosti.
Stoga, postoji presuda Apelacionog vijeća koja omogućava kandidaturu SNSD-a, a bilo kakva promjena u pogledu predsjednika stranke bi morala biti napravljena na nivou Osnovnog suda u Banjoj Luci koji vodi sudski registar, a ne u samom CIK-u.
Bez obzira na to, Sud BiH šalje dopis CIK-u kako bi ih upozorili na potrebu provođenja pravnih posljedica, iako nikada nisu javno saopćili da li pravne posljedice podrazumijevaju i to da Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a. O ovome se u javnosti mnogo polemisalo, ali Sud BiH nikada nije htio razjasniti problem, a nije ni osigurao provođenje ove pravne posljedice na način da Osnovnom sudu u Banjoj Luci dostavi pravosnažne presude i uputi ih u daljnje pravne aktivnosti, odnosno, potrebu brisanja predsjednika iz sudskog registra.
U dopisu Suda BiH koji je poslat CIK-u pojašnjavaju se već poznate činjenice koje se odnose na to da pravne posljedice nastupaju po sili zakona iako nisu navedene u samoj presudi i da one mogu trajati istovremeno sa posljedicama osude, kao što je mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a.
Osim toga, navođenjem nekoliko članova zakona, nejasno se implicira i na to da je Dodiku zabranjeno obavljanje dužnosti u svim organima, uključujući i političke subjekte.
Evo kako su to oni napisali:
“Prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi se na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.
Prema članu 7. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar.
U članu 15. istog Zakona propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije. U registar se, pored ostalog, upisuju i podaci o imenima lica ovlaštenim za zastupanje, kao i podaci o drugim činjenicama.
Članom 18. Statuta političke stranke SNSD (od 30.09.2023. godine), donesenim na osnovu člana 14. Zakona o političkim organizacijama (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 15/96, 17/02), propisano je između ostalog da: (1) “Predsjednik SNSD je politički i izvršni organ SNSD i (2) Predsjednik SNSD predstavlja i zastupa SNSD.
Prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem, pored ostalih, smatra se i lice “koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.”
Članom 34. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02) propisano je da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija vrši organ uprave u okviru nadležnosti utvrđene zakonom”, navodi se u dopisu.
Stoga, u dopisu Suda BiH nije precizno napisano da Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a, nego se Sud BiH poziva na važeće zakone i traži od CIK-a da ih protumači i postupi po njima.
CIK BiH je nakon dospjeća pisma iz Suda BiH održao sjednicu Kolegija na kojoj je glasovima 4:3 odlučeno da se ovaj dopis Suda BiH dostavi sudu i tužilaštvu koji su nadležni za sudski registar u kojem je upisan Milorad Dodik. Preciznije, Kolegij CIK-a je zadužio sektor za upravne poslove ove institucije da pripremi akt naslovljen na sud koji je registrovao političku stranku SNSD i pripadajuće tužilaštvo, te da isto to na znanje dostavi Sudu BiH.
Mirza Malkoč, omiljeni pjevač iz Bihaća čija muzika privlači pažnju publike širom BiH i regije, priprema novi muzički projekt. Nakon uspješnog singla “Moje si sve” iz 2022. godine, Malkoč najavljuje nekoliko novih pjesama, od kojih će prvi singl “Svjetlo u tunelu” biti predstavljen publici do kraja oktobra.
Iako je po struci diplomirani ekonomista, Malkoč se muzikom bavi od svoje 14. godine, a ozbiljnije je pristupio karijeri s 20 godina. Tokom godina nastupao je kao vokalni solista na brojnim takmičenjima, uključujući “Zašto ne ja” na TV USK, “Hayat traži zvijezdu”, “Zvezde Granda” u Srbiji i “Super talent” u Hrvatskoj.
Njegov dosadašnji rad obilježile su saradnje s renomiranim autorima i producentima. Prvu pjesmu “Kad si zaljubljen” objavio je 2009. godine, dok je debitantski album “Kada srcem ljubim” izašao 2012. godine, s hitom “Kada srcem ljubim” koji je postao njegova lična karta. Autor s kojim je najviše sarađivao je Amil Lojo, koji stoji iza nekoliko njegovih hit singlova poput “Drumovi”, “A da te nema”, “Amnezija” i “Moje si sve”. Spotove za pet Malkočevih pjesama režirao je Haris Dubica.
Za svoj novi album, Mirza je okupio sjajan autorski tim, predvođen pijanistom i tekstopiscem Milanom Miletićem iz Kruševca, koji je pisao za brojne regionalne zvijezde, među kojima su Marija Šerifović, Jelena Rozga, Peđa Jovanović, Aca Pejović i Saša Matić.
– “Ove godine sam se upoznao sa Milanom Miletićem, sjajnim autorom iz Srbije, sa kojim sam dogovorio snimanje čak pet pjesama. Prva od njih izlazi u oktobru, a time najavljujem i svoj drugi album, koji planiram objaviti do kraja 2026. godine,” rekao je Malkoč.
Iako intenzivno nastupa širom BiH i van njenih granica, što je ponekad uticalo na tempo studijskog rada, Mirza ostaje posvećen stvaranju kvalitetnih pjesama koje traju, nastavljajući graditi svoju muzičku karijeru u kojoj je prepoznatljiv po profesionalizmu i posvećenosti.
(Informativna vijest objavljena u sklopu projekta “Promocija lokalnih priča Unsko sanskog kantona”
Zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona Fatka Kulenović javno je reagirala putem društvenih mreža nakon što su se, kako navodi, pojavile lažne informacije i uvredljivi komentari o njoj na pojedinim Facebook grupama i profilima.
– „Javlja mi se jako puno ljudi i šalju neke linkove i pitaju je li istina šta se piše. Samo to što me pitaju je li ISTINA me vrijeđaju. Mislila sam da su vremena lažnih stranica, lažnih profila i prljavih i bolesnih laži iza nas, iza mene. Samo ću reći fuj i fuj – bolesnici bolesni. Sve što pišete je laž i nećete me pokolebati da časno i pošteno radim svoj posao na fakultetu i da časno i odgovorno obavljam svoj politički angažman u Skupštini. Za mene je moja porodica svetinja i centar svijeta. Otkucajte, bolesnici! Psi laju, karavane prolaze,“ poručila je Kulenović.
Njena objava ponovo je otvorila pitanje govora mržnje, lažnih profila i širenja neprovjerenih informacija putem društvenih mreža, problema koji već duže vrijeme zabrinjava građane Unsko-sanskog kantona.
Iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona podsjećaju da već godinama rade na izmjenama i dopunama Zakona o informisanju USK, s ciljem da se suzbiju ovakve i slične pojave u online prostoru. Ipak, postavlja se pitanje da li je to zaista pravi put prema rješenju problema – jer, kako upozoravaju stručnjaci, Zakon se teško može primijeniti na NN osobe koje se kriju iza lažnih profila i neverifikovanih stranica, a u praksi gotovo nikada ne budu sankcionisane.
O ovome se raspravljalo i prije godinu dana u debatnoj emisiji RTV USK, u kojoj su učestvovali Emrah Rizvić, IT stručnjak, Adnan Beganović, portparol MUP-a USK, i Albijana Trnavci, predsjednica Radne grupe za izradu Zakona o informisanju USK-a. U emisiji je sudjelovao i Izet Sadiković, vlasnik portala Biscani.net, koji je tom prilikom posebno ukazao na dubinu i složenost problema.
– „Možemo donijeti još pet savršenih zakona, ali oni neće imati nikakvu stvarnu težinu ako se ne mogu primijeniti na one koji svakodnevno šire laži i klevete iza lažnih imena i profila. Problem nije u nedostatku propisa, već u nemogućnosti da se identifikuje počinilac. Kada neko objavi neistine i napade, ta objava ostaje javno dostupna danima, sedmicama, pa i mjesecima – i sve to vrijeme nanosi štetu osobi o kojoj se piše,“ poručio je Sadiković.
On je tada istakao i da se ovaj problem ne odnosi samo na političare i javne ličnosti, već da su česte žrtve i građani, uključujući djecu i mlade, koji trpe posljedice vršnjačkog nasilja putem interneta.
– „Zabrinjavajuće je koliko lako danas bilo ko može napraviti lažnu stranicu i plasirati bilo kakvu neistinu. Posebno je opasno kada to pogađa djecu i mlade, jer u nekim slučajevima ismijavanja i digitalnog nasilja završavaju tragično. Nažalost, bili smo svjedoci takvih slučajeva i u našoj zemlji,“ upozorio je Sadiković.
Sve češći primjeri uvrede, klevete i digitalnog nasilja pokazuju da društvo i institucije još uvijek nisu pronašle efikasan način da zaštite građane od štete koju anonimni profili i lažne stranice svakodnevno nanose – bilo kroz širenje dezinformacija, narušavanje ugleda ili poticanje govora mržnje.
Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu Esad Avdić i drugi, donio rješenje kojim je usvojen prijedlog odbrane osumnjičenog od 29. septembra ove godine, s kojim se saglasilo Tužilaštvo BiH na način da se u odnosu na osumnjičenog Nenada Nešića prihvata ponuđeno jemstvo u iznosu od 1.370.000 KM, te ukidaju mjere zabrane.
Ukinute su mjere zabrane putovanja i mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu, dok će se kontrola neophodnosti daljeg trajanja preostale izrečene mjere zabrane sastajanja s određenim osobama, koja i dalje egzistira osumnjičenom Nenadu Nešiću, izvršiti u periodu određenim posljednjim rješenjem o kontroli mjera zabrane Suda BiH.
Osumnjičeni je posebno upozoren da će se prihvaćeno jemstvo ukinuti, a osumnjičenom odrediti pritvor ukoliko se ne odazove na poziv Suda ili Tužilaštva a izostanak ne opravda ili ako se protiv njega pojavi neki drugi zakonski osnov za pritvor.
Izrečena mjera osiguranja prisustva može trajati do pravomoćnog okončanja krivičnog postupka ili do drugačije odluke Suda, saopćeno je iz Suda BiH.
Bihaćkom privredniku i gradskom vijećniku, vlasniku firme “RENT 24” koja se bavi iznajmljivanjem automobila, ukradeno je vozilo koje je bilo iznajmljeno klijentu. Kako je izjavio za portal Biscani.net, vozilo nije vraćeno u dogovorenom roku, a nakon što je bezuspješno pokušao stupiti u kontakt s osobom koja ga je iznajmila, odlučio je obavijestiti policiju.
– „Radim pošteno, vodim firmu, hranim porodicu. I onda vam neko ukrade auto. U takvim trenucima čovjek se pita gdje su granice nepravde… ali i koliko znači kad neko svoj posao radi časno, stručno i ljudski. Zahvaljujem kolegi Baliću, inspektoru, na profesionalnom pristupu, razumijevanju i brzoj reakciji. Takvi ljudi vraćaju vjeru u sistem,“ naveo je privrednik u objavi na Facebooku.
Dodao je da je automobil iznajmio osobi s prezimenom Pašić, koja nakon isteka roka za povrat vozila više nije bila dostupna na telefon, zbog čega je bio primoran slučaj prijaviti policiji.
Kako je kazao za Biscani.net, zahvalan je policijskim službenicima na brzom reagovanju i profesionalnom odnosu, te očekuje da će vozilo uskoro biti pronađeno.
