Policija na mjestu pucnjave u Zagrebu (Foto: Željko Lukunić/Pixsell)
U Novom Zagrebu je jutros došlo do pucnjave, a kako piše hrvatski portal Index, povrijeđen je državljanin Bosne i Hercegovine.
Prema objavi ovog portala, povrijeđen u pucnjavi je Denis Mustafčić, državljanin BiH.
Napadač, koji je uhapšen, je Leon Lučić, bivši policajac i glumac poznat po seriji “Krim Tim 2.”
Lučić je, podsjetimo, i ranije bio imao problema sa zakonom. Zbog pokušaja iznude, prijetnji i curenja povjerljivih podataka iz MUP-a ranije je bio i hapšen, ali i osuđivan.
Kako piše Index, Lučić i Mustafčić su poznanici, a nije poznat tačan motiv iza ovog incidenta.
Vrijedi i podsjetiti da je Mustafčić u ovoj pucnjavi povrijeđen te da se nalazi van životne opasnosti.
Poziv se odnosi na imaoce pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka kojima su dosuđena potraživanja prema Unsko-sanskom kantonu. Cilj javnog poziva je omogućiti uredno i plansko izvršenje obaveza Kantona prema građanima i pravnim subjektima, u skladu s važećim zakonskim propisima.
Zainteresirani nositelji sudskih odluka mogu podnijeti zahtjev za zaključivanje sporazuma u rokovima i na način naveden u samom pozivu, koji je dostupan na službenoj web stranici Vlade Unsko-sanskog kantona klikom OVDJE!
U Cazinu su organizovani centralni događaji programa obilježavanja 33. godišnjice formiranja 5. Korpusa Armije RBiH.
U organizaciji Ministarstva za pitanja boraca i RVI i u ovogodišnjem je programu, fokus na njegovanje kulture sjećanja na heroje 5. korpusa i oslobodilački put branitelja Bosne i Hercegovine.
Predstavnici kantonalne i gradskih vlasti sa veteranima oslobodilačkog rata odali su počast braniteljima koji su položili živote za odbranu države.
Nakon defilea veterana 5. korpusa kojem se pridružio i veliki broj građana Cazina, u gradskoj sportskoj dvorani održana je svečana akademija.
Foto: Ilustracija
Pod nadzorom postupajuće federalne tužiteljice Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBIH (POSKOK), pripadnici Federalne uprave policije od ranih jutarnjih sati provode akciju kodnog naziva “Barut”.
Akcija se provodi u cilju dokumentovanja krivičnih djela Zlouptreba položaja ili ovlaštenja, Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija.
Istragom je obuhvaćeno više osoba u vezi sa postupkom prodaje imovine PS Vitezit doo Vitez u stečaju, namijenjenu za proizvodnju naoružanja i vojne opreme, te zbog krivičnih djela za koja se sumnja da su počinjena nakon što je kupac WDG doo Zagreb ušao u posjed ove firme.
U toku su pretresi u PS Vitez doo u stečaju, pravnom licu WDG doo Vitez i na više lokacija na području Srednjobosanskog kantona.
U Osnovnoj školi “Harmani II” učenici Vb i Vc odjeljenja sa učiteljicama Almom Majanović i Seadom Saltagom obilježili su Dan jabuka kroz zanimljivu radionicu koja se sastojala od tri dijela – edukativni, praktični i zabavni dio.
U edukativnom dijelu oni su naučili zašto se obilježava Dan jabuka, upoznali vrste jabuka i saznali više o njihovim brojnim dobrobitima za zdravlje.
U praktičnom dijelu izradili su zadatke iz matematike i bosanskog jezika inspirisane upravo ovom temom, a sve su to začinili dozom kreativnosti i timskog duha.
Na kraju dana, učenici su se počastili ukusnom i zdravom voćnom salatom – savršenim načinom da završe dan posvećen najpoznatijem jesenskom voću!
Bravo za naše vrijedne petaše koji su spojili učenje, zabavu i zdravlje u jednoj predivnoj aktivnosti!
(Informativna vijest objavljena u sklopu projekta “Promocija lokalnih priča Unsko sanskog kantona” Projekat je sufinansiran od strane Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK)
U organizaciji Vlade Unsko-sanskog kantona, u Cazinu je obilježena 33. godišnjica formiranja 5. Korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine – jedinice čija je hrabrost i odlučnost simbol otpora i ponosa Bosne i Hercegovine.
Uz porodice šehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide, ratne veterane, učenike cazinskih škola te predstavnike svih nivoa vlasti, svečanosti je prisustvovala i delegacija Grada Bihaća. Kroz prigodan program i emotivna obraćanja, bivši komandanti i učesnici rata evocirali su uspomene na herojske dane odbrane domovine, prisjećajući se operacija u kojima su hrabri pripadnici 5. Korpusa oslobodili i odbranili gradove Unsko-sanskog kantona, te Bosnu i Hercegovinu.
Istaknuto je da je 5. Korpus bio simbol otpora, časti i nepokolebljive volje naroda koji se borio za slobodu i dostojanstvo. Njegovi pripadnici, ponosni borci, ostavili su neizbrisiv trag u historiji zemlje i u kolektivnom pamćenju generacija koje su stasale u miru koji su oni izborili.
„Moramo nositi poruke s ovog tradicionalnog obilježavanja da budemo ponosni na čast i borbu, na slavu koju ste vi izrodili 1992–1995. za ovu zemlju i ovaj narod. Tu slavu ne smijemo zloupotrijebiti – to je vaša slava, i iz te časti, borbe i slave mi moramo tražiti rješenja kako se nositi s današnjim izazovima. Tražeći uzor u vama, moramo nastaviti graditi zemlju“, kazao je u obraćanju prisutnima premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić.
Peti korpus Armije RBiH, jedan od ukupno sedam korpusa, formiran je naredbom Štaba Vrhovne komande 29. septembra 1992. godine, dok je odluka o njegovom osnivanju zvanično donesena 21. oktobra iste godine od Predsjedništva Republike BiH. Sjedište Korpusa bilo je u Bihaću, gradu koji je zahvaljujući upravo njegovim jedinicama, odbranjen od višestrukih napada srpskih i paravojnih formacija. Prvi komandant 5. korpusa bio je general Ramiz Dreković, a nakon njega dužnost je preuzeo general Atif Dudaković, pod čijim je vodstvom korpus postao simbol otpora i hrabrosti.
Predsjednik SAD-a Donald Trump je reagovao na izvještaj da od Ministarstva pravde traži 230 miliona dolara za pravne troškove povezane s federalnim istragama protiv njega, rekavši da on nije uključen u taj zahtjev, ali da bi svu dodijeljenu sumu donirao u humanitarne svrhe.
List The New York Times izvijestio je u utorak da Trump zahtijeva odštetu od Ministarstva pravde, tvrdeći da su istrage protiv njega bile politički motivisane.
“Ja o tome čak ni ne razgovaram sa svojim advokatima. Sve što znam jeste da bi mi Ministarstvo pravde dugovalo mnogo novca. Ali ja ne tražim novac. Dao bih ga u humanitarne svrhe ili nešto slično. Dao bih ga u humanitarne svrhe, sav novac. Ali pogledajte šta su uradili. Namjestili su izbore”, rekao je Trump.
Trump je pokušao poništiti svoj poraz na izborima 2020. protiv bivšeg predsjednika Joea Bidena, zasnivajući to na lažnim tvrdnjama o prevari s glasovima birača.
U neviđenom obrtu, Trump sada predvodi istu saveznu vladu koja ga je ranije istraživala zbog lažnih tvrdnji o izbornom porazu.
The New York Times navodi da je Trump podnio dvije administrativne tužbe , korak koji se često preduzima prije pokretanja parnice, tražeći odštetu zbog navodnih kršenja njegovih prava.
Prva, podnesena krajem 2023. godine, osporava istragu FBI-a i specijalnog tužioca SAD-a o ruskom miješanju u predsjedničke izbore 2016. i mogućim vezama između Trumpove kampanje i Rusije.
Druga, podnesena sredinom 2024. godine, optužuje FBI za kršenje Trumpove privatnosti tokom pretresa Mar-a-Laga i optužuje Ministarstvo pravde za zlonamjerno gonjenje zbog povjerljivih dokumenata.
Amina Tegeltija, bivša novinarka prethodnog vikenda gostovala je na Face TV-u i govorila o braku sa bivšim predsjednikom VSTV-a Milanom Tegeltijom.
Tegeltija je također obnašao funkciju prvog čovjek FK Borac Banja Luka, kao i funkciju savjetnika, sada već bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika.
Njihova veza, pa brak su šokirali javnost u BiH, ne zato što su različitih nacija i vjeroispovijesti, nego što je Milan Tegeltija javnosti poznat kao negator genocida u Srebrenici i jedan od najglasnijih funkcionera od izdvajanju Republike Srpske iz BiH.
Kako kaže, zbog porodičnih obaveza ne stiže da obavlja novinarski posao, pa je to za sada na ‘Stand by-u’.
-Nismo očekivali buru reakcija. Svjesni smo u kakvom podijeljenom društvu živimo i mislim da je naš brak najbolji dokaz koliko je Bosna i Hercegovina podijeljeno društvo. Nismo očekivali toliko negativnih reakcija. Nismo se krili od javnosti, samo nismo objavljivali fotografije. U jednom momentu smo rekli ‘idemo objaviti zajedničku fotografiju’ i to nije ništa spektakularno – navodi.
Kako dalje ističe, kod Milana je najviše privuklo to što je pored svih njegovih kvaliteta pažljiv i dobar čovjek.
-To ne znaju svi ljudi. Imaju drugačije mišljenje o Milanu. Kada ga upoznate, ne možete a da ga ne volite. Zahvalna sam Bogu što sam se zaljubila u takvog čovjeka. Ne dopuštam da bilo ko loše govori o njemu. On ne može biti loš čovjek. Morate upoznati njegovu majku i takva žena ne može odgojiti lošeg sina. Svekrvu stvarno volim mnogo i od prvog imamo savršen odnos i ona mi je kao druga majka. Mogu je nazvati u svakom momentu kao i ona mene – pojašnjava.
Dodaje kako se sa Milanom upoznala kroz posao.
-On je obnašao funkciju predsjednika VSTV-a, ja sam bila novinarka. Kasnije smo počeli češće da se čujemo i tako. U početku je mali broj ljudi znao za to, ali kada imate bliske prijatelje, oni će va podržati u onom što radite. Nisam radila ništa loše. Većina kolega su mi čestitali nakon što sam se udala – kazala je.
Priznala je kako ima prioritet majčinstva i da se nada da će se to uskoro i dogoditi.
-To je prirodan slijed događaja. Nadam se da će biti vrlo brzo. Milan i ja želimo postati roditelji – kazala je.
Centar za razvoj inkluzivnih praksi Bihać obilježio je Međunarodni dan bijelog štapa 16. oktobra radionicom pod nazivom „Ne vidimo, ali želimo biti viđeni!“. Cilj aktivnosti bio je senzibilizirati djecu i upoznati ih sa specifičnostima funkcioniranja osoba s oštećenjem vida te potaknuti razvoj empatije i razumijevanja prema ovoj populaciji.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, poseban doprinos u osmišljavanju i realizaciji radionice dala je Sabina Ruždijić, diplomirani edukator rehabilitator, koja je pripremila interaktivne aktivnosti prilagođene uzrastu učenika s ciljem da na što pristupačniji način približi svakodnevne izazove s kojima se suočavaju osobe s oštećenjem vida.
Radionica je održana u saradnji s učenicima petog razreda JU OŠ „Harmani II“ u Bihaću i njihovom učiteljicom Seadom Saltaga, a koordinirala ju je Dijana Karabegović, koordinatorica CRIPA.
Iz Centra su zahvalili školi na toploj dobrodošlici i uspješnoj saradnji te istakli važnost ovakvih edukativnih susreta koji doprinose razvijanju svijesti o inkluziji i stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve.
(Informativna vijest objavljena u sklopu projekta “Promocija lokalnih priča Unsko sanskog kantona” Projekat je sufinansiran od strane Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK)
Prema najnovijim procjenama Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), početkom 2025. u svijetu postoji 12.241 nuklearna bojeva glava, od čega je gotovo 4.000 raspoređeno u aktivnim snagama. Gotovo 90 posto svih bojevih glava i dalje se nalazi u rukama Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Rusija raspolaže s približno 4.350 operativnih bojevih glava, a Sjedinjene Američke Države s oko 3.700, uključujući raspoređene i rezervne jedinice.
U oba arsenala nalaze se i stotine bojevih glava spremnih za lansiranje u roku od nekoliko minuta, što čini svaku krizu između NATO-a i Moskve izuzetno rizičnom.
Najveći rast bilježi Kina
Najveći rast bilježi Kina, koja je u posljednjih deset godina udvostručila svoj arsenal na oko 600 bojevih glava, a vojni analitičari procjenjuju da bi do kraja decenije mogla dostići broj od 1.000. Taj trend mijenja globalni odnos snaga i uvodi treću nuklearnu silu u ravnotežu koja je decenijama bila bipolarna.
Od evropskih sila, Francuska posjeduje oko 290 nuklearnih bojevih glava, a Ujedinjeno Kraljevstvo oko 225, uz modernizaciju Trident sistema na podmornicama.
Van Evrope, Indija i Pakistan nastavljaju trku u naoružanju s približno 180, odnosno 170 bojevih glava, dok Sjeverna Koreja ima između 40 i 50, iako se smatra da posjeduje dovoljno fisilnog materijala za znatno više. Izrael, koji nikada nije službeno potvrdio svoj nuklearni status, ima između 80 i 100 bojevih glava.
Ključna razlika u nivoima pripravnosti
Brojevi, međutim, ne govore sve. Ključna razlika leži u nivoima pripravnosti i modernizaciji sistema isporuke. SAD i Rusija razvijaju nove interkontinentalne rakete i podmornice s višestrukim bojevim glavama (MIRV), dok Kina gradi mrežu novih silosa i mobilnih lansera. Time raste mogućnost pogrešne procjene i ubrzane eskalacije, posebno u kriznim zonama poput Baltika, Tajvana ili Južne Azije.
Slabljenje sporazuma o kontroli naoružanja dodatno povećava rizik, a svijet se vraća u eru bez čvrstih ograničenja i verifikacijskih mehanizama. U takvom okruženju svaka greška u procjeni, tehnička, politička ili vojna, može imati katastrofalne posljedice.
Stručnjaci upozoravaju da je globalna sigurnost danas paradoksalno krhkija nego tokom Hladnog rata. Tada su postojali jasni kanali komunikacije i pravila igre; danas, u multipolarnom svijetu s više nuklearnih aktera, kontrola i povjerenje gotovo da ne postoje.
Dok planeta ulazi u novo poglavlje trke u naoružanju, ključna pitanja ostaju ista, ko će prvi povući potez ka obnovi dijaloga te hoće li razum nadjačati oružje?
