Home Blog Page 5

“Na redu su statičari” – počela priprema za obnovu zvonika crkve sv. Ante u Bihaću

Ovih dana prolaznici u centru Bihaća svjedoče postavljanju skele oko zvonika crkve sv. Ante Padovanskog, nacionalnog spomenika kulture Bosne i Hercegovine. Prema informacijama do kojih je došao portal Biscani.net, riječ je o početku procesa revitalizacije, rekonstrukcije i stavljanja u funkciju ovog značajnog objekta.

Na ovu temu oglasio se i bihaćki historičar dr. Franjo Jurić, koji je u svojoj objavi na Facebooku naveo:

“Postavljena skela kazuje da su na redu statičari koji bi trebali ispitati statiku zvonika crkve sv. Ante u središtu Bihaća, a sve to kako bi se krenulo s obnovom ove sakralne i povijesno-kulturne cjeline našeg grada.”

Nosilac projekta je Franjevačka provincija Bosna Srebrena, odnosno Župni ured sv. Ante Padovanskog u Bihaću, koji je s pripremama započeo još 2022. godine. Prema dostupnom idejnom rješenju, planirana je potpuna obnova zvonika, koji bi dijelom trebao služiti i kao vidikovac.

Na platou nekadašnje crkve predviđeno je postavljanje stakleno-čelične konstrukcije koja bi služila kao multifunkcionalni prostor za kulturne i vjerske događaje, koncerte i promocije od značaja za župu, ali i za grad Bihać u cjelini.

Projekat će se realizirati fazično, a s obzirom na veliku finansijsku konstrukciju, očekuje se podrška svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Bihać ulaže u mjesne zajednice: Nova infrastruktura, spomen-obilježja i igralište u planu

Gradonačelnik Elvedin Sedić, sa saradnicima, danas je posjetio mjesne zajednice Klokot-Papari i Veliki Lug, gdje je s predstavnicima ovih mjesnih zajednica i mještanima razgovarao o aktuelnim i planiranim infrastrukturnim projektima.

U MZ Klokot-Papari, razgovaralo se o nekoliko važnih inicijativa koje su u pripremi. Među prioritetima su sanacija ulice Klokotska kod mosta kako bi se spriječilo plavljenje, krčenje živice radi bolje preglednosti saobraćaja, te projekt izgradnje prečistača na izvorištu Klokota. Razmatrane su i potrebe za postavljanjem saobraćajnih znakova, ležećih policajaca, a u svrhu poboljšanja sigurnosti u saobraćaju.

U obje mjesne zajednice završeni su radovi na izgradnji i uređenju spomen-obilježja poginulim borcima, u čemu je Grad Bihać učestvovao sa oko 22.000 KM, čime se još jednom, kako je istaknuto, potvrđuje opredijeljenost ka njegovanju kulture sjećanja i poštovanja prema žrtvama.

U MZ Veliki Lug, mještani su informisani da uskoro počinju radovi na asfaltiranju ulice Hasana Kikića, dok su već završeni radovi u ulici Srebrenička, kao i rekonstrukcija i provođenje kanalizacione mreže u ovom naselju. Osim toga, očišćen je kanal, a u saradnji s MZ razmatra se i mogućnost izgradnje dječijeg igrališta. Posebna tema bio je i problem objekta Doma MZ, čije rješavanje Grad također planira u narednom periodu.

„Svaka posjeta mjesnim zajednicama za nas je prilika da čujemo stvarne potrebe ljudi iz prve ruke. Drago mi je što građani sve češće konkretno učestvuju u planiranju prioriteta, jer samo tako možemo doći do rješenja koja imaju efekat na svakodnevni život“, kazao je gradonačelnik Sedić.

HSP: Pozivamo međunarodnu zajednicu da zaustavi suludi naum Vučića i Dodika

Hrvatska stranka prava najoštrije osuđuje izjave predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u kojima odbacuje presudu protiv Milorada Dodika i otvoreno stavlja do znanja da neće nikada priznati odluke pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.

– Takav stav nije samo nedopustivo miješanje u unutrašnje stvari druge suverene države, nego i otvoreni pokušaj destabilizacije regije. Aleksandar Vučić, najbolji učenik Vojislava Šešelja, ponovno pokazuje da se nikad nije odrekao velike Srbije, danas prepakirane pod imenom “srpski svet”. Umjesto da se okrene miru, dijalogu i napretku, on se još jednom vraća retorici devedesetih, retorici krvi i zla, koja je ovim prostorima već donjela nesaglediva stradanja – istakli su iz HSP-a.

Dodaju da Vučić pokušava ponovo zapaliti vatru sukoba kako bi sačuvao vlast u trenutku kada mu narod u Srbiji sve jasnije okreće leđa. U Miloradu Dodiku, navode, prepoznaje saveznika za svoje opasne ambicije.

– Time jasno pokazuju da su i dalje spremni gaziti pravdu, istinu i međunarodno pravo zarad bolesne ideje etnički čistih teritorija. HSP poziva institucije Evropske unije, ali i cijelu međunarodnu zajednicu da bez odgoda reagiraju i zaustave Vučića i Dodika u njihovom suludom naumu.

Projekti koji prizivaju duhove prošlosti i koji su iza sebe ostavili hiljade ubijenih, ranjenih i prognanih, ne smiju nikada više dobiti priliku da zažive. Vrijeme je da se stane na kraj politici koja živi od sukoba. Neka pravda i mir konačno dobiju prednost pred velikodržavnim iluzijama i nacionalističkim avanturizmom – zaključili su iz HSP-a.

(Vijesti.ba)

Dodik u teškoj poziciji, SNSD moli opoziciju: Recite koje funkcije hoćete

Glavni odbor SNSD-a usvojio je na današnjoj sjednici zaključke koji su predloženi na sjednici Predsjedništva ove stranke, kojima se odbacuje presuda Suda BiH protiv predsjednika Republike Srpske i predlaže formiranje Vlade nacionalnog jedinstva.

– Da li je normalno da prihvatimo da čovjek koga je izabrao narod u Republici Srpskoj više nije predsjednik. Kao partija ne možemo to prihvatiti. Nekima je to prihvatljivo, ali mi to ne možemo prihvatiti, rekao je generalni sekretar SNSD, Srđan Amidžić nakon sjednice Glavnog odbora.

Amidžić je naveo da kao partija takođe ne mogu prihvatiti da pojedinac, i da nije stranac, ima pravo odlučivati o sudbini kako kaže, svih nas koji živimo tu.

– Nudimo vladu nacionalnog jedinstva. Hoće neko iz opozicije da bude premijer, hoće neko da bude ministar, hoće ministarstvo koje vodim ja. Evo izvolite. Nije nikakav problem. Imate priliku da preuzmete te funkcije. Stalno se stvara slika kako SNSD te funkcije ne prepušta, kažite koje funkcije želite, recite, dobit ćete i napravićemo jednu vladu koja će pružiti snažan odgovor kakav smo pružili Lajčaki kada je morao da povuče odluku, rekao je Amidžić.

Željka Cvijanović je istakla da je SNSD čvrsto uz Dodika.

– Ovaj složen politički trenutak zahtjeva složeno političko razmišljanje. Izrazili smo jasno svoj stav koji pokazuje otpor prema politički motivisanoj odluci. Građani Republike Srpske žele da vide jedinstvo i da je SNSD ponudio političkim subjektima zajednički nastup. To bi predstavljala vlada nacionalnog jedinstva. To je formula koja bi pokazala odgovornost i stav svih nas – rekla je Cvijanovićeva.

(Vijesti.ba)

Švicarski medij analizira: Dodik i dalje prkosan, hoće li krenuti putem eskalacije

Švicarski list Neue Zuercher Zeitung (NZZ) analizirao je drugostepenu presudu predsjedniku RS Miloradu Dodiku i moguće implikacije koje mogu uslijediti.

– Godinama lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, izaziva političke tenzije i potresa temelje države Bosne i Hercegovine. Sada je sud donio presudu protiv njega i formalno mu oduzeo funkciju. Ipak, ključno pitanje ostaje: mogu li se bosanske državne institucije zaista izboriti s njegovim otporom.

Ova presuda potencijalno označava prekretnicu u političkoj borbi unutar BiH, ali i dalje je neizvjesno hoće li Dodik, koji uživa snažnu podršku u entitetu RS, priznati autoritet suda i odluku provesti u praksi – piše NZZ.

– Mnogi posmatrači se pitaju da li institucije države imaju dovoljno kapaciteta – i političke volje – da sprovedu presudu protiv jednog od najutjecajnijih i najkontroverznijih političara u zemlji.

U petak je Apelacioni sud Bosne i Hercegovine potvrdio presudu protiv Milorada Dodika zbog separatističkih aktivnosti, čime je presuda postala pravosnažna. Dodik mora provesti godinu dana u zatvoru – osim ako ne zatraži da mu se kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom – te gubi funkciju predsjednika RS, entiteta u Bosni i Hercegovini s većinski srpskim stanovništvom. Također mu se zabranjuje obavljanje bilo kakve javne funkcije u trajanju od šest godina – pojašnjava NZZ.

Prijevremeni izbori

Prema prvim informacijama, kako navodi NZZ, Centralna izborna komisija BiH planira raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS.

– U praksi, međutim, ostaje da se vidi hoće li Dodik priznati presudu i povući se s funkcije, ili će – kao što je u prošlosti već činio – nastaviti osporavati nadležnost državnih institucija, pozivajući se na entitetsku autonomiju i vlastitu političku moć u RS. Time BiH ponovo ulazi u period političke neizvjesnosti i potencijalne institucionalne blokade – ocjenjuje NZZ.

Dodik i dalje prkosan: Hoće li krenuti putem eskalacije?

Milorad Dodik se i nakon presude drži prkosnog tona, navode dalje. U petak poslijepodne pojavio se pred novinarima u Banjoj Luci, zajedno sa svojim advokatima i stranačkim kolegama. Tamo je izjavio: “Ne priznajem ovu političku presudu”. Optužio je Evropsku uniju da stoji iza svega, tvrdeći da ona pokušava nadoknaditi svoju nemoć u Gazi, Ukrajini i pred američkim carinskim mjerama. Dodao je i da je bosanskohercegovačko pravosuđe “pod uticajem (bošnjačkih) muslimana”. Ako Centralna izborna komisija BiH zaista raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, Dodik je zaprijetio da će “poslati policiju ispred biračkih mjesta”. Ipak, nakon skoro trideset godina na čelu svoje stranke i, uz manje prekide, na vlasti u RS, Dodik djeluje uzdrmano – pojašnjava NZZ.

Moguća eskalacija

Prema mišljenju stručnjaka za Balkan Adnana Ćerimagića, presuda je Dodika djelimično iznenadila, što se vidi po njegovim kontradiktornim izjavama. U istoj izjavi u kojoj odbacuje presudu, Dodik kaže da bi NSRS trebala odlučiti o održavanju izbora. Također, naglašava da presuda “ne zabranjuje” da ostane predsjednik svoje stranke, te najavljuje da će se ponovo kandidirati za predsjednika RS nakon šest godina. Ćerimagić zaključuje: “Trenutno se čini da ni sam Dodik ne zna u kojem smjeru će ići i ostavlja sve opcije otvorene” – navodi se dalje u članku.

Cilj: Oslabiti državu

Dodik, smatra Ćerimagić, ima nekoliko potencijalnih načina da situaciju dodatno eskalira, s glavnim ciljem da prikaže “državne institucije BiH kao nemoćne. Sličan scenarij već se dogodio ovog proljeća, kada je protiv Dodika izdat nalog za hapšenje, jer se nije pojavio na sudu. Tada ga niti Granična policija BiH, niti policija RS nisu uhapsile, a državna policija nije imala mogućnost da ga privede.

Ćerimagić komentariše: “To je bio Dodikov trijumf. Pokazao je da je jači od države”.

Sada bi mogao pokušati nešto slično – “dozvoliti da ne dođe do zamjene zatvorske kazne novčanom”, što bi značilo da ga neko mora uhapsiti. Također bi mogao “realizirati prijetnju i rasporediti policiju na dan izbora”.

– Ne zna se hoće li zaista krenuti tim putem“, kaže Ćerimagić. “Ali, ako želi izazvati novu eskalaciju, to mu je sigurno jedna od opcija”.

Dodik pod pritiskom: Prijetnje bez pokrića, oslabljena podrška, sve veći međunarodni razdor

U proteklim godinama, navodi dalje NZZ, Milorad Dodik je više puta najavljivao velike i provokativne poteze – među njima i otcjepljenje RS i njeno ujedinjenje sa Srbijom. Međutim, mnoge od njegovih prijetnji ostale su samo riječi. Prema riječima analitičara Adnana Ćerimagića, “Šta Dodik zaista sprovede u djelo zavisi od toga ko ga podržava – i ko vrši pritisak na njega”.

Oslabljena podrška među građanima RS

Dodikova pozicija unutar RS sve više slabi. Na izborima 2022. godine pobijedio je veoma tijesno, i to pod ozbiljnim optužbama za izbornu krađu. Kada je na proljeće pozvao bosanske Srbe da napuste institucije državne vlasti, većina ih je taj poziv jednostavno ignorisala – što ukazuje na sve manju moć njegovih prijetnji.

Podijeljena opozicija

Politička opozicija u RS je duboko podijeljena. Neki opozicioni lideri podržavaju prijevremene izbore, vjerovatno u nadi da bi mogli iskoristiti Dodikovu slabost i doći na vlast. Drugi, međutim, staju na Dodikovu stranu i najavljuju bojkot eventualnih izbora, svrstavajući se protiv institucija BiH.

Miješanje iz susjedstva i inostranstva

Reakcije iz regiona i šire dodatno komplikuju situaciju.

Hrvatska i hrvatski političari u BiH, koji su se ranije često svrstali uz Dodika protiv sarajevskog političkog establišmenta, priznali su presudu i pozvali Dodika da učini isto. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dugogodišnji saveznik Dodika, odbacio je presudu, nazvavši je “nedemokratskom” i “neustavnom”, te ocijenio da je ona usmjerena “protiv RS i srpskog naroda u cjelini”. Mađarski premijer Viktor Orban također je stao uz Dodika. Na društvenoj mreži X, 1. avgusta, presudu je nazvao “pravosudnim lovom na vještice”, potvrđujući time Budimpeštu kao snažnog saveznika lidera RS.

Dodik se sada nalazi u “najvećoj političkoj i pravnoj krizi svoje karijere”, piše dalje, sa sve manjom podrškom kod kuće i pojačanim pritiscima iz regiona i međunarodne zajednice. Njegovi sljedeći koraci – povlačenje, eskalacija ili kalkulisano zadržavanje pozicija – mogli bi imati ozbiljne posljedice ne samo za RS, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Dodik i nada u Trumpa: Između prijetnji i pravnih manevara

I dok prijeti eskalacijom i mobilizacijom policije, Milorad Dodik paralelno traži “pragmatične izlaze i moguće političke dogovore” kako bi se izvukao iz pravne i političke krize. Jedna od njegovih glavnih nada trenutno leži u “povratku Donalda Trumpa” na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pismo Trumpu – simbolični potez?

Dodik je najavio da će “zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH” uputiti pismo bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Koliko će se Trump, koji se suočava s vlastitim krizama i pravnim izazovima u SAD-u, “zapravo baviti Bosnom i Hercegovinom”, ostaje vrlo neizvjesno.

Uprkos njegovim nadanjima, važno je napomenuti da su “SAD više puta uvele sankcije Dodiku i članovima njegove porodice”, zbog “korupcije i politike destabilizacije” u Bosni i Hercegovini. Njegova nada u Trumpa više djeluje kao “politička poruka domaćoj publici i saveznicima”, nego kao realna diplomatska strategija.

Selektivni odnos prema pravosuđu

Dodik često “napada pravosudne institucije” kada mu presude ne idu u korist, nazivajući ih političkim i etnički pristrasnim. Međutim, “kada mu pravna sredstva mogu poslužiti kao sredstvo odlaganja ili manevrisanja”, spremno ih koristi.

Tako i sada najavljuje da će “uložiti žalbu Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine” na presudu kojom mu je izrečena zatvorska kazna i zabrana političkog djelovanja. Ukoliko ta žalba ne uspije, Dodik planira slučaj “iznijeti pred Evropski sud za ljudska prava” u Strazburu.

Dodik balansira između “prijetnji institucionalnim blokadama”, “pravnim manevrima” i “međunarodnim vezama”, pokušavajući zadržati svoju političku poziciju uprkos rastućoj unutrašnjoj i vanjskoj izolaciji. Iako priželjkuje promjenu globalnih odnosa, konkretno u SAD-u, njegova trenutna snaga sve više zavisi od toga “koliko mu se institucije u BiH i međunarodna zajednica zaista suprotstave” – zaključuje švicarski NZZ.

(Vijesti.ba)

IGES: Vučić nastavlja destabilizirati Balkan

Nedopustivo je miješanje režima Aleksandra Vučića u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine a pogotovo u njen pravosudni sistem.

Poručili su ovo u svojoj reakciji iz Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES).

“Upravo je takva politika iz Beograda dovela do krvoprolića 1990-tih, prouzrokujući agresiju na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i na kraju protjerivanjem Albanaca sa Kosova. Ta ista politika je počinila i genocid u Srebrenici, a sebe okrunila međunarodnom presudom da je prva država na svijetu koja je prekršila Konvenciju o genocidu iz 1948. godine”, navode.

Dodaju da lekcije iz bliske historije očigledno nisu naučene pa Vučić nastavlja podsticati etničke podjele u vlastitoj zemlji između Bošnjaka i Srba, te dizati tenzije sa Bosnom i Hercegovinom.

“Jasno je da se u ovom momentu radi o skretanju pažnje sa problema koje njegov režim ima sa vlastitim narodom koji mjesecima traži promjene vladajućih struktura”, kažu iz IGES-a i zaključuju:

“Stav Aleksandra Vučića o presudi Miloradu Dodiku i njenom izvršenju za Bosnu i Hercegovinu nema nikakvu institucionalnu težinu niti pravnu relevantnost. No, historijsko iskustvo nas uči da se izjave iz Beograda nikada ne smiju uzimati olahko, posebno kada dolaze iz političkog establišmenta koji sistematski destabilizira regionalnu sigurnosnu arhitekturu na Zapadnom Balkanu”.

(Vijesti.ba)

Orban ga podržava presudu smatra političkom

Pravomoćno osuđeni Milorad Dodik opetovao je da je odluka Suda BiH nepravedna i politički motivirana.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio da se ne namjerava povući i da će entitet kojemu je na čelu odgovoriti nakon pravomoćne presude kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

„Nitko ne može poništiti volju naroda. Republika Srpska ima snage za politički odgovor, jer ako to ne učini, nad njom se nadvija velika opasnost“, napisao je Dodik u nedjelju na svom X profilu.

Pozvao je građane Republike Srpske na zajedništvo, očuvanje mira i stabilnosti.

Nije pojasnio kakve bi odluke mogle donijeti vlasti Republike Srpske, no najavio je održavanje Narodne skupštine toga entiteta.

Pravomoćno osuđeni Milorad Dodik opetovao je da je odluka Suda BiH nepravedna i politički motivirana.

Visoki međunarodni predstavnik i Izaslanstvo Eurospke unije pozvali su na poštivanje odluke Suda BiH, a čelnik najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izrazio je sumnju da će se Dodik povući s političke pozornice, čak i nakon presude.

“Ako mu dopuste da ostane na čelu SNSD-a, potvrdit će se da je sve čemu smo svjedočili bila tek predstava za javnost”, izjavio je Izetbegović.

Dodao je da će on nastaviti s napadima na državu BiH ukoliko nastavi obnašati političku ili javnu funkciju u Republici Srpskoj.

Potporu Dodiku uputio je pak predsjednik mađarske vlade Viktor Orban, koji je izjavio da Mađarska neće priznati presudu Suda BiH.

“Predsjednik Dodik ostaje izabrani predstavnik Srba koji žive u BiH i mi ćemo svoju politiku oblikovati u skladu s tim”, rekao je Orban.

On je presudu ocijenio političkom ‘zato što Dodik nije proveo odluke koje su došle iz Europske unije’, prenijeli su mediji u Republici Srpskoj.

Žalbeno vijeće Suda BiH u petak je potvrdilo prvostupanjsku presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta.

(24sata.hr)

Bračni par Krdžalić se nakon 13 godina vratio iz Amerike: Lijep je osjećaj vratiti se u domovinu

Porodica Krdžalić iz Lipnice kod Tuzle dokazuje kako povratak iz dijaspore može biti svjestan izbor temeljen na želji za pravim vrijednostima, tradicijom i boljom budućnošću u vlastitoj zemlji.

Iako priznaju brojne prednosti života u Americi – od obrazovanja do životnog standarda – Admir i Merima ističu kako Bosna i Hercegovina ima ono što mnogim razvijenim zemljama nedostaje – dušu, bliskost među ljudima i djetinjstvo ispunjeno slobodom i igrom.

Ovaj mladi bračni par nakon 13 godina provedenih u Americi, prije godinu dana se odlučio vratiti s kćerkama u Lipnicu i početi graditi novi život u domovini.

Admir kaže da mnogo naših ljudi u Americi razmišlja o povratku, ali se samo neki od njih odvaže to i učiniti.

– Ima mnogo njih koji razmišljaju o povratku u BiH. Upravo jedna porodica se vratila u Brezovo Polje kod Brčkog, vraćaju se kući nakon dužeg boravka u Americi. Mnogi skupljaju hrabrost i odvažnost da se vrate jer nije jednostavno ostaviti lagodan život, uređen sistem i krenuti život iz početka – kaže Krdžalić u razgovoru za Fenu.

Ističe da su se supruga i on vratili dok su djeca mlađa kako bi se lakše prilagodili novoj sredini.

– Najviše smo se vratili zbog njih, da im pokažemo naš način života, našu kulturu i tradiciju. Iako smo našu tradiciju praktikovali i u našem domu u Americi, drugačije je kad imaš to oko sebe u društvenoj zajednici. Ovdje su veće slobode za djecu, to je jedan od razloga našeg povratka – smatra Krdžalić.

Navodi kako život u Americi ima mnogo prednosti, ali ipak nijedna zemlja, kako je rekao, nema dušu kao naša domovina Bosna i Hecregovina.

– U Americi su veće mogućnosti za ostvarivanje životnih želja i mladi imaju perspektivu. Njihov obrazovni sistem pruža ogromne mogućnosti u odnosu na naš sistem. Ali, jednostavno u našoj zemlji ima više duše, jer smo bliski sa ljudima i još uvijek nismo izgubili taj osjećaj za međusobnim pomaganjem. Toga u Americi nema. Mi imamo samo jednu domovinu, možemo se adaptirati bilo gdje u svijetu, ali uvijek ćemo biti stranci u tuđoj zemlji – istakao je Admir Krdžalić, koji razmišlja o pokretanju vlastitog biznisa.

Njegova supruga Merima u Americi je imala uspješnu karijeru, ali se nije dugo dvoumila oko povratka, a sve da bi kćerke odrastale u sredini gdje će naučiti prave vrijednosti.

– Djetinjstvo naše djece ovdje je drugačije nego u Americi. U Americi su cijeli dan bile u školi, dok ovdje nakon škole imaju slobodno vrijeme za učenje i igranje s drugarima. Njihovo djetinjstvo ovdje se ne može porediti s onim u Americi – naglašava Merima.

Vratiti se u domovinu, kaže, lijep je osjećaj. U Americi su prilike drugačije, onoliko koliko radiš i trudiš se, toliko ćeš uspjeti. Vjeruje da toga ima i u BiH, ali napominje da kod nas generalno sve funkcioniše drugačije.

– To je najveća promjena za mene jer tamo je sve organizovanije i sređenije. Ovdje se moramo navići na ovakav sistem, a i mi možemo biti primjer drugima kako treba raditi na nekim promjenama. Svojim ličnim primjerom trebamo graditi bolju budućnost za sve – poručuje Merima Krdžalić.

(Vijesti.ba/FENA)

Lekcija iz čovječnosti za Dodika nakon kritika pomoći Palestini!

Foto: Vijesti.ba / Ilustracija

Nakon što je osuđeni Milorad Dodik kritikovao Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine zbog odluke da prihod od prodaje publikacije o Sarajevskoj hagadi bude usmjeren kao pomoć narodu Palestine, iz ove institucije stigao je odgovor u vidu poziva, ali i lekcije.

U saopćenju objavljenom nakon Dodikove izjave na društvenoj mreži X, iz Zemaljskog muzeja su prvo zahvalili na tačnom navođenju punog imena institucije – !Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine! – što, kako su naveli, nije uobičajena praksa.

U nastavku su Dodiku uputili poziv da posjeti muzej i lično se uvjeri u način na koji se čuva i prezentira Sarajevska hagada, kao i drugo kulturno, historijsko i prirodno naslijeđe svih naroda Bosne i Hercegovine.

“Pozivamo gospodina Milorada Dodika da posjeti Zemaljski muzej BiH, kako bi iz prve ruke mogao vidjeti nivo brige i zaštite Sarajevske hagade, ali i ostalih dragocjenosti koje baštinimo”, naveli su iz ove ustanove.

Uz poziv, ponuđen je i odgovor na Dodikovu zabrinutost u vezi sredstava od prodaje publikacije “Sarajevska hagada – povijest i umjetnost”.

“Ako se gospodin Dodik odluči za kupovinu primjerka publikacije, garantujemo da sredstva od te konkretne kupovine neće biti usmjerena kao pomoć palestinskom narodu, već isključivo za pripremu i štampanje drugog izdanja, s obzirom da je prvo gotovo rasprodano”, poručili su iz muzeja.

Podsjećamo, Dodik je manipulativno, ostvarenju određenih političkih poena, prethodno objavio da smatra kako se radi o zloupotrebi jevrejske kulturne baštine u političke svrhe, tvrdeći da je riječ o “kontinuitetu netrpeljivosti prema Jevrejima“.

On je tada istakao da RS “snažno odbacuje takav potez”.

(Vijesti.ba)

U prigradskom naselju Bihaća otkriveno mezarje iz 17. stoljeća

U bihaćkom prigradskom naselju Vinica, tokom spaljivanja zaraslog zemljišta otkriven je mezaristički kompleks koji, prema prvim procjenama, datira iz 17. stoljeća.

Iako su nišani pretrpjeli oštećenja, ovo slučajno otkriće bacilo je novo svjetlo na zanemarenu kulturnu baštinu Krajine, jer lokalitet nije bio evidentiran ni u jednoj arhivskoj, vjerskoj, institucionalnoj niti urbanističkoj evidenciji.

Amir Veladžić iz građanske inicijative „Amanet krajiških nišana“, zajedno sa suprugom fotodokumentovao je sva mezarja i sve nišane starije od 150 godina na području Grada Bihaća, arhivirao, mapirao, a za Fenu kaže da je ovo bio sasvim neočekivan momenat.

-Mislio sam da sam završio sve kada je ova tematika u pitanju i taman sam se počeo hladiti, kao da mi se nema šta ponuditi novo, a onda se desilo ovo otkriće. Prema preliminarnim procjenama na osnovu zapisa sa nišana, mezarje datira iz 17. stoljeća. Lokalitet je do ovog trenutka bio u potpunosti nedostupan javnosti s obzira na njegovu trajnost i jedinstvenost, te bez pravnog statusa – ističe Veladžić

Riječ je o mezarju iz ranog osmanskog perioda, sa sačuvanim nišanima stubaste forme i turbanima, orijentiranim prema Kibli, uz prisustvo ornamentike i ostataka ženskog turbeta – što sve ukazuje na posebnu duhovnu i društvenu ulogu ovog mjesta u vremenu kada je nastalo.

– Otkriće nije rezultat planskog rada nadležnih, nego neodgovornog pojedinca koji je, u neznanju, spaljivanjem vegetacije izazvao oštećenje, ali i slučajno razotkrio dio naše prošlosti. To je paradoks koji nas mora natjerati na ozbiljno preispitivanje odnosa prema kulturno-duhovnom naslijeđu Krajine – upozorava Veladžić.

Dodaje da nišani nisu samo kamenje, već “materijalni dokazi postojanja, vjere, jezika, pismenosti, društvene strukture i estetskih kriterija jedne zajednice”, a njihovo ignorisanje znači sistemski gubitak tragova koji se ne mogu nadoknaditi pisanim ni usmenim izvorima.

– Prikupili smo 200 fotografija sa ovog lokaliteta i desetine videosnimaka, kako bi u cijelosti obuhvatili lokalitet sa preostalim ostacima nekadašnjeg mezarja koje je bilo otporno u svakom smislu, preživjelo sve ratove unazad 3 stoljeća, ali čini se da nije otporno na mir i dokonost. – kaže Veladžić.

Na lokalitetu su pronađena dva posebno vrijedna spomenika, s urezanim hidžretskim godinama 1057. (što odgovara 1648. godini) i 1163. (oko 1750. godine), čime se potvrđuje da je riječ o mezarju starom i do 377 godina – što ga čini starijim čak i od same države SAD.

Veladžić poziva nadležne institucije – gradske vlasti i kantonalne vlasti, Zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa FBiH, kao i Islamsku zajednicu u BiH – da u prepoznaju ovo kao poziv a ne optužbu, te sinhronizovano i hitno djeluju.

Kako kaže, potrebno je mapirati, evidentirati i uvesti privremenu zaštitu za sve ovakve, napuštene i neobilježene lokalitete u Krajini, dok bi konkretno na ovom lokalitetu trebalo provesti stručnu procjenu, izvršiti tačnu dataciju i kategorizirati ga kao kulturno-historijsko dobro od posebnog značaja.

Pored toga, Islamska zajednica bi trebala obnoviti vjerski dignitet mezarja i uključiti lokalne džemate u njegovu zaštitu, smatra Veladžić.

– Ako nišani iz 17. stoljeća mogu nestati danas, postavlja se pitanje hoće li naši postojati sutra. Ako nema sistema koji će ih sačuvati, ako nema naroda koji ih obilazi, ako nema institucija koje znaju gdje su – tada pitanje više nije kada će nestati, nego da li smo mi ikada postojali – poručuje Veladžić, naglašavajući da ovaj slučaj ne treba biti povod za osudu, već za zajedničko preispitivanje i kolektivno djelovanje.

(Vijesti.ba / FENA)