Sjedinjene Američke Države su danas pozdravile odluku NSRS kojom su poništeni svi antiustavni zakoni i zaključci doneseni ranije, a koje je već osporio i Ustavni sud BiH.
Iz State Departmenta poruka da će ove odluke zacrtati put ka konstruktivnom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama zasnovanom na obostranim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu.
Amerikanci su dobili ono što su zacrtali, šta god to u ovom trenutku bilo i kakav god kraj tog puta bio, a to je trenutni povratak režima iz RS u okvir ustavnog poretka BiH, ali i pod nadzor Washingtona. Reakcije u Bosni i Hercegvini su podijeljene. Od onih da je Milorad Dodik kapitulirao, do onih da je ponovo pobijedio.
Prema jednom scenariju Željka Cvijanović je izbor Washingtona za liderku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, a navodni plan je da se Dodik u potpunosti povuče iz političkog života Bosne i Hercegovine.
Ako se taj scenarij obistini, uz već povučene zakone, teško bi bilo osporiti da je Dodik politički kapitulirao, i to vjerovatno u zamjenu za ličnu i sigurnost porodice te izbjegavanje pravnih posljedica u slučaju “državni udar”.
S druge strane, to je i argumet onih koji tvrde da je Dodik odnio pobjedu povlačeći upravo zaključke kojima je izvršio napad na ustavni poredak.
Tajming povlačenja zaključaka i ukidanja američkih sankcija nekim od Dodikovih saradnika, strahuju, odražava dugogodišnji obrazac političkog ponašanja u kojem se neustavni i destabilizirajući potezi koriste kao sredstvo ucjene, a njihovo povlačenje kao alat za postizanje pravog cilja.
Dodik sada kreira narativ “deeskalacije”, a da za eskalaciju koju je proizveo nije snosio institucionalnu i pravnu odgovornost, pa neki smatraju da povlačenje zakona nije konstruktivan čin, već neutralizacija odgovornosti. Svoj stav, oni koji smatraju da Dodik nije kapitulirao, temelje na iskustvu slične prakse zadnjih 20 godina.
Kako je još prije godinu dana rekao direktor IGES-a Adnan Kapo u razgovoru za Vijesti.ba podcast: “Sankcije se mogu ukinuti samo onda kada nestanu razlozi zbog kojih su uvedene“.
BiH ponovo ulazi u fazu u kojoj će svi važni procesi, politički, ekonomski i institucionalni biti odvijani pod budnim okom SAD-a. To ne mora nužno značiti direktno nametanje odluka, ali svakako znači da bi Washington opet mogao usmjeravati tok događaja, određivati granice političkog manevrisanja i davati ton svakom važnijem procesu.
U organizaciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta danas je u Cazinu održana druga javna rasprava o Nacrtu Zakona o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona.
Ministarstvo obrazovanja uputilo je poziv predstavnicima srednjih škola, jedinica lokalne uprave, vijeća roditelja i učenika, sindikata, privrede, nevladinog sektora kao i svim zainteresiranim građanima da aktivno učestvuju u javnoj raspravi i daju svoje prijedloge i sugestije.
Raduje nas iskazani interes za sudjelovanje u javnoj raspravi, kako bi došli do finalnog teksta Zakona koji će odgovara savremenim izazovima obrazovanja, razvoju inkluzivnog obrazovanja, digitalizaciji, zahtjevima tržišta rada. U procesu izrade Nacrta vodili smo računa da se srednje obrazovanje usklađuje s razvojem tržišta rada i evropskim obrazovnim politikama, da se preciziraju statusna pitanja učenika, nastavnika i školskih ustanova, da se osigura inkluzivnost, ravnopravnost a zabrani diskriminacija. Uvode se digitalni alati, karijerno savjetovanje i mjere zaštite u školama, kaže Albijana Trnavci, sekretar Ministarstva.
Centralna javna rasprava o Zakonu o srednjem obrazovanju zakazana je za 20. oktobar u Bihaću, u Sali Skupštine Unsko- sanskog kantona s početkom u 09:00 sati.
Gradonačelnik Elvedin Sedić posjetio je Privremeni prihvatni centar (PPC) Lipa, te se sastao s predstavnicima Službe za poslove sa strancima, Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Crvenog križa. Tema razgovora bila je trenutna situacija u kampu, s naglaskom na novonastale okolnosti, budući da u kampu trenutno borave i porodice s djecom.
Prema dobijenim informacijama, u kampu se trenutno nalazi 65 maloljetnika bez pratnje roditelja, a brojka varira iz dana u dan. Uprkos tome, u koordinaciji osigurani su im svi potrebni uslovi. Kako je istaknuto tokom posjete, cjelokupna situacija je pod kontrolom, a svi kapaciteti i usluge prilagođavaju se aktuelnim potrebama korisnika.
„Posebno mi je važno bilo dobiti potvrdu da djeca, koja su iz Borića prešla u kamp Lipa, nastavljaju redovno pohađati nastavu i da im je osiguran prevoz do škole. Obrazovanje mora ostati dostupno svakom djetetu, bez obzira na okolnosti u kojima se nalazi“, istakao je gradonačelnik Sedić.
Sagovornici su gradonačelnika informirali i o planiranim aktivnostima u narednom periodu, kao i o svakodnevnim uslugama koje su osobama u pokretu dostupne u kampu.
Također, istaknuta je i dosadašnja dobra suradnja s Gradom, a koja predstavlja važan segment u koordinaciji i pružanju podrške u upravljanju migracijskom situacijom na ovom području.
Izraelska vojska saopćila je da je u Gazi ponovo na snazi prekid vatre nakon dosad najtežeg kršenja primirja koje je nastupilo ovog mjeseca uz posredovanje SAD-a te da će se od ponedjeljka nastaviti dostava pomoći u tu enklavu.
Prekid vatre u Gazi prekršen je nakon napada u kojem su poginula dvojica izraelskih vojnika, a na koji je Izrael uzvratio nizom zračnih napada u kojima je, prema palestinskim izvorima, poginulo 26 osoba.
Dostava pomoći u Gazu nastavit će se u ponedjeljak nakon američkog pritiska, saopćili su izraelski sigurnosni izvori, ubrzo nakon što je Izrael najavio prekid pomoći kao odgovor na, kako su rekli, “očito” Hamasovo kršenje primirja.
Izraelska vojska saopćila je da je gađala Hamasove ciljeve u cijeloj enklavi, uključujući komandante, borce, tunele i skladišta oružja, nakon što su oni ispalili protutenkovsku raketu i pucali na njihove vojnike, pri čemu su dvojica poginula.
U zračnim napadima poginulo je najmanje 26 osoba, među kojima su najmanje jedna žena i dijete, prema izjavama lokalnog stanovništva i zdravstvene službe. U najmanje jednom napadu pogođena je bivša škola u koju su se sklonile izbjeglice na području Nuseirata, prenosi Hina.
Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner trebali bi u ponedjeljak doputovati u Izrael.
Naoružano krilo Hamasa tvrdi da i dalje poštuje sporazum o prekidu vatre te da ne zna za sukobe u Rafahu, kao i da od marta nije u kontaktu s tim grupama.
Američki potpredsjednik JD Vance nije spominjao izraelske napade kada su ga u nedjelju navečer novinari pitali za stanje u Gazi, ali je rekao da postoji oko 40 različitih ćelija Hamasa te da još nije uspostavljena sigurnosna infrastruktura koja bi potvrdila njihovo razoružavanje. “Neke od tih ćelija vjerovatno će poštovati prekid vatre. Mnoge od njih, kao što smo vidjeli danas, neće”, rekao je.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je naredio vojsci da uzvrati na svako Hamasovo kršenje prekida vatre.
Predsjednik Južne Koreje Lee Jae-myung, izjavio je Da će ta zemlja do 2030. godine izdvojiti “budžet veći od očekivanog” za odbranu, s ciljem izgradnje odbrambene industrije koja će biti četvrta po veličini u svijetu.
Lee je to rekao na dosad najvećem sajmu oružja u Južnoj Koreji. Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu, Južna Koreja trenutno je deseta zemlja u svijetu po prodaji oružja.
“Postati jedna od četiri vodeće odbrambene industrije nije nedostižan san“, rekao je Lee. „Ostvarićemo tehnološki suverenitet fokusirajući ulaganja na razvoj tehnologije, komponenti i materijala za odbrambeni sektor“, dodao je.
Južna Koreja obećava da će sa svojim inostranim partnerima dijeliti ne samo oružane sisteme, već i „tehnologiju i iskustvo u izgradnji industrijskih temelja“, poručio je Lee.
Izvoz oružja postao je jedan od najbrže rastućih sektora južnokorejskog izvoza, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da Ukrajina neće “ništa dati niti zaboraviti” Rusiji, istovremeno najavljujući jačanje odbrambene i energetske saradnje s međunarodnim partnerima.
Kijev aktivno radi na osiguravanju vojne i energetske podrške za nadolazeće razdoblje, piše United24 Media.
U svom posljednjem obraćanju, Zelenski je otkrio da Ukrajina s evropskim saveznicima radi na proširenju programa PURL te povećanju nabavke američkog naoružanja. Poseban naglasak stavljen je na sisteme protuzračne odbrane i dalekometne sposobnosti.
Također, u pripremi su novi sporazumi s nekoliko zemalja koji se odnose na oružje i odbrambene tehnologije. Ranije je objavljeno da je Zelenski održao sastanke s vodećim američkim odbrambenim kompanijama Raytheon i Lockheed Martin upravo radi proširenja saradnje na tim područjima.
Paralelno s jačanjem odbrane, Kijev radi na osiguravanju opskrbe energijom i plinom za nadolazeću zimu.
Prema riječima predsjednika, Washingtonu su podneseni prijedlozi za infrastrukturne projekte vezane uz plin i proizvodnju nuklearne energije. Zelenski je naglasio rastuću ulogu SAD-a u podršci energetskoj nezavisnosti Evrope, navodeći kako je Washington spreman isporučiti dovoljno plina i nafte da zamijeni ruski uvoz.
“Naša regija ima potrebnu infrastrukturu i potencijal za daljnje jačanje energetske nezavisnosti Evrope”, izjavio je, te dodao i da gotovo svakodnevno komunicira s evropskim liderima kako bi se osigurao jedinstven stav o “pravom pritisku” na Rusiju.
Komentirajući mirovne pregovore, Zelenski je podržao poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa na prekid vatre duž trenutne crte ratišta kao početnu tačku za razgovore.
Pitanje teritorijalne kontrole, kako je rekao, raspravljalo bi se unutar pregovaračkog okvira, ali trenutno je “najvažnije sjesti i razgovarati o prekidu vatre”.
Njegova izjava uslijedila je nakon izvještaja Washington Posta da je Vladimir Putin navodno Trumpu ponudio dogovor u kojem bi Rusija odustala od kontrole nad Zaporiškom i Hersonskom regijom u zamjenu za cijelu regiju Donjeck.
Ipak, Zelenski je bio jasan u svom stavu prema Rusiji: “Nećemo ništa pokloniti agresoru i ništa nećemo zaboraviti. Jasno vidimo da je ova Rusija dugoročna prijetnja. Stoga je Evropi potrebna dugoročna saradnja i opipljivi rezultati – kako kratkoročno, tako i u dalekometnijoj perspektivi – kako bi ljudi mogli živjeti”.
Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je novinarima u predsjedničkom avionu da prekid vatre između Izraela i Hamasa još vrijedi te rekao kako neće ukidati carine Indiji dok ne prestane kupovati rusku naftu.
“Da, još vrijedi”, odgovorio je Trump na pitanje novinara vrijedi li još prekid vatre. Osim toga, rekao je da Hamasovi vođe nisu umiješani u navodna kršenja primirja, nego da su odgovorni “neki pobunjenici iz tog pokreta”.
“No, ko god to bio, situacija će se riješiti na ispravan način. Riješit će se oštro, ali ispravno”, dodao je.
Izrael je sinoć objavio da je prekinuo zračne napade u Gazi te da je na snazi primirje, nakon zračnih napada na ciljeve Hamasa, koji je optužio da je napao izraelske vojnike. To je prvo kršenje vatre tih razmjera otkako je 10. oktobra primirje stupilo na snagu.
Trump je ponovio da mu je indijski premijer Narendra Modi rekao da će Indija prestati kupovati rusku naftu, upozorivši da će New Delhi i dalje plaćati “vrlo visoke” carine ne dogodi li se to. “Razgovarao sam s indijskim premijerom Modijem, koji mi je rekao da neće biti toga s ruskom naftom”, rekao je Trump.
Pitanje ruske nafte bila je jedna od glavnih prepreka za Trumpa u dugotrajnim pregovorima s Indijom. Polovina od carina u iznosu od 50 posto na indijsku robu odgovor je na kupovinu ruske nafte. Američka vlada tvrdi da je prihod od nafte glavni izvor finansiranja rata koji Rusija vodi u Ukrajini.
Trump je još u srijedu izjavio da mu je Modi potvrdio da će Indija prestati kupovati rusku naftu, no indijsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da ne zna za razgovor između dvojice lidera, no da je glavna briga New Delhija “štititi interese indijskih potrošača”.
Odgovarajući na pitanje o razgovorima s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Trump je negirao da mu je na sastanku u petak rekao da bi Ukrajina morala prepustiti cijelu regiju Donbas Rusiji.
“Neka ostane ovako kako je sada. Treba ostaviti kako je sada. Mogu jednom poslije pregovarati”, ustvrdio je, javlja Hina.
Trump smatra da bi Rusija i Ukrajina trebale “stati na crti na kojoj su sada, na ratištu”.
“O ostatku je vrlo teško pregovarati, ako se govori ‘vi uzmite ovo, mi ćemo ono'”, naveo je Trump. Prema nekim izvorima, Trump je Zelenskom na sastanku u petak rekao da prepusti dijelove teritorija Rusiji te je odbio opskrbiti Ukrajinu raketama Tomahawk.
Teretni avion skliznuo je s piste na Međunarodnom aerodromu Hong Kong i sletio u more, pri čemu su poginule dvije osobe – uposlenici aerodroma koji su se nalazili u patrolnom automobilu na pisti, izvijestili su lokalni mediji.
Let Emiratesa EK9788, u vlasništvu turske cargo aviokompanije Air ACT, slijetao je iz Dubaija oko 03:50 po lokalnom vremenu kada je udario u vozilo na pisti.
Dva člana osoblja aerodroma koja su se nalazila na pisti završila su u moru, navodi se u saopštenju Odjeljenja za civilno vazduhoplovstvo. Spašeni su, ali su kasnije preminuli u bolnici.
Avion je sletio s piste prilikom slijetanja i probio kroz zaštitnu ogradu te udario u patrolni automobil koji je završio u moru.
Četiri člana posade aviona su brzo spašena.
Ovo je drugi incident sa smrtnim posljedicama na sadašnjem Međunarodnom aerodromu Hong Kong otkako je premješten iz Kai Taka u Chek Lap Kok u julu 1998. godine.
Hong Kong je najprometniji aerodrom na svijetu za teret.
U 2024. godini, 4,9 miliona metričkih tona zračnog tereta prošlo je kroz aerodrom, prema podacima Međunarodnog vijeća aerodroma – to je 30% više od drugoplasiranog aerodroma, Šangaj Pudong.
Zbog blizine južnog kineskog proizvodnog centra u Shenzhenu, aerodrom obrađuje vremenski osjetljive pošiljke, posebno u segmentu potrošačke elektronike, farmaceutskih proizvoda i brze mode.
Od prvih urbanističkih planova do poslijeratne obnove, život Milana Smiljanića ispisan je u temeljima, ulicama i zgradama Bihaća. Kada bi se historija tog grada ispričala kroz njegove zgrade, mostove i kvartove, ime Milana Smiljanića bilo bi zapisano na svakoj stranici.
Diplomirani inženjer arhitekture, rođen u Bosanskom Petrovcu, a Bišćanin po životu i djelu, čitav svoj radni vijek posvetio je planiranju, izgradnji i razvoju grada na Uni.
“U Bihać sam došao s roditeljima 1946. godine i od tada neprekidno živim ovdje. Osjećam se kao Bišćanin i kao Bosanac”, kaže Smiljanić za Fenu, prisjećajući se vremena kada je njegov otac Ljubomir radio kao šef katastra u Bihaću.
Još kao gimnazijalac, ističe, znao je da će život posvetiti tehničkim naukama.
“U Gimnaziji sam bio jedan od najboljih matematičara i već tada sam odlučio da idem na arhitekturu”, prisjeća se Smiljanić.
Odluka se pokazala sudbonosnom, Bihać je u narednim decenijama rastao i mijenjao se, a Smiljanić je bio među onima koji su ga oblikovali.
Nakon što je diplomirao 1. aprila 1970. godine, samo deset dana kasnije počeo je raditi u organima uprave općine Bihać. Već godinu poslije, osnovan je Zavod za urbanizam općine Bihać, na čijem je čelu bio upravo on.
“Najvažniji posao koji smo tada radili bio je izrada urbanističkog plana Bihaća”, priča Smiljanić.
Plan je izrađen u saradnji s Urbanističkim institutom iz Hrvatske, a Smiljanić je kao arhitekta aktivno sudjelovao u svakom segmentu tog posla.
Upravo u tom periodu, sredinom 70-ih godina, Bihać je počeo dobivati konture savremenog grada.
“Tada sam dao i svoj prvi televizijski intervju, u kojem sam posebno naglasio važnost zaštite i očuvanja obala Une kroz gradsko područje”, kaže Smiljanić, koji i danas s ponosom ističe da je Una bila i ostala duša Bihaća.
Početkom osamdesetih godina učestvovao je u formiranju Samoupravne interesne zajednice za komunalne djelatnosti, gdje je bio sekretar. Tu počinje realizacija jednog od ključnih infrastrukturnih projekata, izgradnje magistralne kanalizacione mreže, koja je Bihać dovela među prve gradove u BiH s potpuno riješenim sistemom odvodnje otpadnih voda.
“Sjećam se da sam upravo ja otvorio prve radove na izgradnji te mreže. To su bile godine velikih infrastrukturnih iskoraka”, govori on.
Godine 1982. preuzima dužnost direktora građevinskog preduzeća “Izgradnja”, u vrijeme kada je ono bilo pred gašenjem.
“Niko u Bihaću nije htio preuzeti firmu. Ja sam razmišljao – gore ne može biti, može biti samo bolje”, prisjeća se Smiljanić.
Dodaje kako je uspio zajedno sa saradnicima “Izgradnju” podići iz pepela. Firma je tada imala više od 800 radnika i bila nosilac gotovo svih većih projekata u regiji: Dom zdravlja, mljekara, stambena naselja Zimice 1 i 2, robna kuća u Cazinu, farma goveda u Kalatima i brojni drugi objekti nosili su njegov potpis i potpis “Izgradnje”.
“Danas mi je žao što ‘Izgradnje’ više nema. Rat i još više poslijeratna vlast uništili su građevinarstvo u Bihaću. Danas nemaš firmu s dvadeset radnika, a mi smo nekad imali više od osam stotina”, kaže s gorčinom, ali i ponosom.
Nakon “Izgradnje” vratio se u općinske strukture, gdje je više puta obavljao dužnost direktora općinskog organa uprave za prostorno uređenje, građevinarstvo i zaštitu okoliša. Tokom rata ostao je u Bihaću, radio u podrumu općine, a jedno vrijeme bio i na ratnim položajima u rezervnoj jedinici 5. korpusa.
“Ono što me boli je što se ta jedinica više nikad ne spominje, iako je bilo poginulih i zarobljenih boraca”, dodaje Smiljanić.
Poslije rata bio je rukovodilac Odjeljenja za obnovu ratom oštećenih objekata.
“Bihać je tada bio među vodećim gradovima u BiH po obnovi stambenih objekata”, istaknuo je.
U narednim godinama radio je na izradi zakona o prostornom uređenju, komunalnim djelatnostima i upravljanju otpadom, te je učestvovao u radu USAID-ove radne grupe za zakon o prostornom uređenju BiH.
“Zanimljivo je i to da su me u dva navrata tražili da budem ministar prostornog uređenja. Odbio sam. Smatrao sam da mogu više doprinijeti Bihaću nego kantonu”, podvlači Smiljanić.
Danas, u penziji, Smiljanić s ponosom gleda na decenije koje je proveo u službi grada. Njegov profesionalni put iscrtava Bihać – grad koji je rastao zajedno s njim, kroz nacrte, temelje i vizije.
“Kad razmišljam, gotovo trećinu radnog vijeka bio sam na čelu općinskog organa za prostorno uređenje. To je skoro dvanaest godina mog života. I ne pamtim da je iko prije ili poslije mene toliko dugo bio na toj funkciji”, zaključio je Smiljanić na kraju.
Ured izraelskog premijera objavio je da je Benjamin Netanyahu naredio da granični prelaz Rafah, između Gaze i Egipta, ostane zatvoren do daljnjeg.
“Otvaranje prelaza razmotrit će se ovisno o tome kako Hamas ispunjava svoj dio obaveza u vezi s povratkom tijela poginulih talaca i provedbom dogovorenog okvira”, stoji u saopćenju izraelskog premijera.
Ova odluka dolazi neposredno nakon što je palestinska ambasada u Egiptu objavila da bi se prelaz trebao ponovo otvoriti u ponedjeljak za Palestince koji žele ući u Gazu. Nakon izraelske odluke sada nije jasno hoće li se to doista dogoditi.
Rafah je jedini prelaz u Pojas Gaze koji nije pod potpunom izraelskom kontrolom. Zbog toga ima presudnu ulogu u kretanju ljudi i dopremi humanitarne pomoći.
Izrael je prelaz zatvorio u utorak i od tada ga odbija ponovo otvoriti. Egipat kontroliše svoju stranu prelaza u sklopu sporazuma s Izraelom i Evropskom unijom iz 2005., dok je palestinskom stranom dugo upravljao Hamas.
No, u maju 2024. izraelska vojska pokrenula je veliku ofanzivu na Rafah i preuzela kontrolu nad prelazom. Međunarodni sud pravde tada je naložio Izraelu da zaustavi ofanzivu zbog pogoršanja humanitarne situacije u tom području.
Od tada Egipat odbija koordinirati s Izraelom oko upravljanja pristupom, pa se humanitarna pomoć u Gazu dostavlja samo povremeno, kroz ograničene kanale odobrene od izraelskih vlasti.
Prelaz Rafah i prije je radio neredovno — ponekad bi bio zatvoren danima, sedmicama ili mjesecima, a njegovo ponovno otvaranje često bi bilo najavljeno, pa iznenada otkazano. Stanovnici Gaze zbog toga ne mogu planirati putovanja ni izlazak iz teritorija.
U međuvremenu, oružano krilo Hamasa — brigade Al-Qassam — objavilo je da će večeras u 22 sata po lokalnom vremenu Izraelu predati tijela još dvojice talaca. Time bi broj vraćenih posmrtnih ostataka porastao na 12, dok ih je prema izraelskim podacima ukupno 28.
Izrael navodi da je Hamas dosad predao 13 tijela, ali da jedno od njih ne pripada nijednom od nestalih talaca. Hamas tvrdi da za pronalazak preostalih tijela treba specijalnu opremu, dok izraelski zvaničnici sumnjaju da grupa namjerno odgađa njihovu predaju.
Sva tijela talaca trebala su biti vraćena još prošlog ponedjeljka.
